Spomenik kulture propada

Spašavanje lansirne rampe torpeda više ne trpi odgodu

Nela Valerjev Ogurlić

Iako se o obnovi lansirne rampe torpeda raspravlja već godinama, do današnjeg dana nije se našao nitko tko bi se prihvatio sanacije. Sada je ipak dovršen idejni projekt obnove tog jedinstvenog spomenika industrijske baštine

Konstruktivna sanacija lansirne rampe torpeda je moguća, a koštala bi oko osam milijuna kuna – zaključak je stručnjaka koji su dovršili izradu idejnog projekta obnove tog riječkog spomenika kulture u propadanju. Time je zaključena prva faza izrade projekta sanacije što ga financiraju Ministarstvo kulture i Grad Rijeka, a vodi doc. dr. Davor Grandić s riječkog Građevinskog fakulteta.  

  Idejni projekt, zajedno s elaboratom o postojećem stanju građevine, geotehničkim elaboratom i 3D snimkom lansirne rampe nedavno je predan Konzervatorskom odjelu u Rijeci, u kojem su zadovoljni dobivenim rezultatima, jer obaraju zaključke istraživanja od prije nekoliko godina kada se tvrdilo da je lansirnu stanicu praktički nemoguće obnoviti i da je jedino rješenje izrada njezine replike. 


  Središnja točka rute torpeda


– Dokumentacija koju smo dobili sadrži i procjenu troškova izrade replike koja bi koštala oko 6,5 milijuna kuna. Iako je riječ o nešto jeftinijem rješenju, smatramo da razlika nije tako velika da bi opravdala uklanjanje izvorne građevine. Zbog toga mislimo da je svakako treba obnoviti u originalu – kažu pročelnik Konzervatorskog odjela u Rijeci Željko Bistrović i Miljenko Smokvina iz riječke udruge Pro Torpedo za zaštitu i očuvanje industrijske baštine koji je prvi pokrenuo incijativu za obnovu lansirne rampe i muzejske zbirke torpeda. Od tada do danas prošlo je točno dvadeset godina, a da nije učinjeno ništa za spas građevine koja nezaustavljivo propada i prijeti joj urušavanje.  

  – Za tri godine obilježit ćemo 150. godišnjicu izuma torpeda i bilo bi idealno da u tom roku konačno definiramo što s lansirnom rampom želimo napraviti i da se prione radovima. U neposrednoj blizini imamo veliku željezničku remizu, izuzetnu građevinu kojoj za budućnost također treba utvrditi novu namjenu, a tu je i lučica torpeda u koju bismo možda mogli smjestiti i Titov »Galeb«. Nadamo se da će vizije vezane uz revitalizaciju cijelog tog prostora jednom ipak zaživjeti, a možemo ih pokrenuti upravo obnovom lansirne stanice koju svakako treba turistički valozirati i uključiti u međunarodne rute industrijske baštine. Rijeka kao rodno mjesto torpeda ima mogućnost postati središnja točka rute koja bi povezala sve torpedne stanice svijeta – uvjeren je Smokvina, a slično razmišljaju i u riječkom Konzervatorskom odjelu. 


   – Sad kad imamo idejni projekt sanacije, konačno treba utvrditi tko će i na koji način o lansirnoj stanici skrbiti ubuduće. Nakon idejnog trebala bi uslijediti izrada glavnog i izvedbenog projekta, za što su također odobrena sredstva, ali što ćemo s tim ako ne znamo tko će se prihvatiti realizacije? Zbog toga krajem ožujka planiramo sastanak sa svim potencijalno zainteresiranim stranama da vidimo možemo li definirati modus financiranja, jasan muzeloški koncept i budućeg korisnika prostora. Naravno, lansirnu stanicu možemo spasiti i samo kao konstrukciju, ali ako je ne stavimo u funkciju i ako se o njoj i nakon toga neće nitko brinuti – smatram da nismo puno napravili – kaže Bistrović.   

Jalova prepucavanja


Iako se o obnovi lansirne rampe torpeda raspravlja već godinama, do današnjeg dana nije se našao nitko tko bi se prihvatio sanacije. U Gradu Rijeci su kao glavni razlog nebrige za jedinstvenu građevinu isticali činjenicu da se lansirna rampa nalazi na pomorskom dobru unutar lučkog područja, pa bi o njoj trebala skrbiti Lučka upravu koja to nije činila. Istodobno, iz Lučke su uprave poručivali da bi brigu o tome trebao voditi onaj tko ubire spomeničku rentu. U tim prepucavanjima spomenik je posve oronuo, iako su se deklarativno svi zalagali za njegovu obnovu. 




   Ako se tako nastavi, nema nikakve sumnje da će lansirna stanica u nepovrat propasti. Stoga je krajnji čas da svatko preuzme svoj dio odgovornosti, a to se osim na Lučku upravu odnosi i na tijela državne uprave te lokalne samouprave – kaže Bistrović. 


   – Iako Lučka uprava ima prvenstvenu obavezu osigurati sredstva za odražavnje spomenika na pomorskom dobru kojim upravlja, ta obaveza postoji i za druge. Grad ubire velika sredstva od spomeničke rente i kad bi svake godine trećinu uložio u obnovu lansirne stanice, za tri godine bismo imali obnovljen spomenik. Možda bi i tvrtka »Jedinstvo« kao vlasnik bivših tvorničkih hala »Torpeda«, uz koje treba otvoriti pristup lansirnoj stanici, bila spremna sudjelovati u njezinoj obnovi kad bi dobila neke olakšice, na način da se oslobodi plaćanja spomeničke rente ili dijela komunalnih doprinosa. 


   To su teme o kojima želimo razgovarati, a osim Lučke uprave, Grada Rijeke i tvrtke »Jedinstvo«, podrazumjevamo i sudjelovanje Ministarstva kulture. Pozvani su i predstavnici Primorsko-goranske županije, a od svih očekujemo dobru suradnju i konkretan dogovor, jer je spomenik pred urušavanjem i više ne trpi nikakvu odgodu – zaključuje Bistrović.