Najavljeno poskupljenje odvoza otpada u Rijeci od 70 posto ovih je dana jedna od glavnih političkih tema, a posljedica je nagomilanih gubitaka Čistoće koji bi do kraja godine mogli dosegnuti vrtoglavih četiri milijuna eura.

Gradonačelnica Iva Rinčić taj je gubitak odlučila nadoknaditi povećanjem cijena, a mi smo joj poslali upit mogu li se troškovi Čistoće smanjiti na druge načine.

Konkretno, pitali smo smatra li gradonačelnica potrebnim eventualno oživjeti planove za izgradnju energane na gorivo proizvedeno iz otpada u pogonima Ekoplusa na Marišćini, te bi li takvo rješenje bilo ekonomski učinkovitije od sadašnjeg, u kojemu se gorivo iz otpada uz visoke naknade spaljuje u energanama u okolnim državama i bi li takvo rješenje umanjilo cijenu zbrinjavanja otpada.

Odgovor gradonačelnice, nakon više od tjedan dana, nismo dobili.

Protivljenje građana

Zbog protivljenja građana, od ideje izgradnje energane, koja bi, dijelom ili u cijelosti, koristila gorivo iz otpada proizvedeno u postrojenjima Ekoplusa na Marišćini, Grad Rijeka je, iako je bilo predloženo više lokacija, odustao još prije četiri godine, iako slične energane ili spalionice postoje u čitavom nizu europskih gradova, poput Beča.

Gorivo iz otpada proizvedeno na Marišćini zbog toga se, uz visoke troškove zbrinjavanja, otpremalo, a i dalje se otprema, u susjedne države, što rezultira značajnim troškovima Ekoplusa koji se, posljedično, prelijevaju na Čistoću i ostala komunalna društva na području županije koja se bave odvozom otpada.

Prema planovima Grada Rijeke, trebala je biti izgrađena energana koja bi, osim električne energije, proizvodila i toplinsku, za istočni dio grada i eventualno KBC Rijeka na Sušaku, no svi su ti planovi pali u vodu, što zbog neadekvatnih predviđenih lokacija, poput one u Dragi koja je vodozaštitno područje, što zbog protivljenja građana na drugim lokacijama.

A koliko Čistoću košta zbrinjavanje komunalnog otpada na Marišćini i koliko Ekoplus plaća za spaljivanje goriva proizvedenog iz otpada, pitali smo direktore oba društva, Bojana Jurdanu i Kristiana Gašparinija.

Zanimalo nas je i što misle o mogućnosti izgradnje energane na gorivo iz otpada, odnosno smatraju li da bi takva energana smanjila troškove zbrinjavanja otpada na području grada Rijeke i okolice.

Direktor Ekoplusa Kristian Gašparini kaže kako je Ekoplus u prošloj godini, od komunalnih društava koja dovoze komunalni otpad zaprimio 84.863 tone otpada, a dosad u ovoj godini 73.872 tone.

– Čistoća plaća istu cijenu kao i sva komunalna društva u Primorsko-goranskoj županiji. To je »solidarna cijena« kako je propisano projektom izgradnje centra i sufinanciranjem EU-a.

Cijena, s popustom za sufinanciranje oporabe goriva iz otpada od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, iznosi 114,94 eura po toni i primjenjuje se od 15. veljače 2022. godine. Puna cijena, bez popusta, bila bi 132,72 eura po toni, kaže Gašparini.

U istom razdoblju, u prošloj i dosad u ovoj godini, na Marišćini je proizvedeno nešto više od 15 tisuća tona goriva iz otpada, s tim da je godišnji prosjek oko 10.000 tona, za čije preuzimanje Ekoplus slovenskoj tvrtki Surovina, odabranoj u postupku javne nabave, plaća 199 eura po toni, a to se gorivo spaljuje u cementari Salonit Arhovo u Sloveniji.

Ima li energana smisla?

Gašparinija smo pitali smatra li da bi energana na gorivo iz otpada na riječkom području bila financijski povoljnije i energetski učinkovitije rješenje za zbrinjavanje goriva iz otpada, od sadašnjeg i zašto.

– Energetska oporaba goriva iz otpada bi svakako pridonijela financijskoj stabilnosti Centra s obzirom na to da je cijena energetske oporabe u energani znatno niža od one u cementarama.

S time da treba obratiti pozornost na godišnji kapacitet takve energane jer bi sve manje od 90.000 tona godišnje bilo financijski neisplativo za izgradnju samog postrojenja.

Treba razmišljati o regionalnom rješenju. Benefit takve oporabe goriva iz otpada bio bi proizvodnja značajne količine električne i toplinske energije, kaže Gašparini.

I Čistoći smo poslali isti upit.

– Vezano za pitanje energane, struka u gospodarenju otpadom podržava izgradnju energana na gorivo iz otpada, odgovoreno nam je iz komunalnog društva.

Zbrinjavanje otpada Čistoću lani stajalo 8,2 milijuna eura

Iz Čistoće kažu kako su lani u Centar za gospodarenje otpadom Marišćina predali ukupno 45.683,26 tona miješanog komunalnog otpada, za što je trošak obrade iznosio 5.250.833,90 eura, bez PDV-a.

U prvih devet mjeseci 2025. godine predano je ukupno 34.087,68 tona miješanog komunalnog otpada, za čiju su obradu plaćena 3.918.037,94 eura (bez PDV-a).

Ostale vrste otpada, poput glomaznog otpada, koje također predstavljaju značajan trošak u poslovanju, predaju se ovlaštenim sakupljačima odabranima putem postupaka javne nabave.

Ukupni trošak zbrinjavanja otpada u 2024. godini iznosio je 8.225.595 eura, što u odnosu na ukupne troškove poslovanja predstavlja udio od 30,41 posto, odgovorili su nam iz Čistoće.