Pametna regija konkurentnog gospodarstva baziranog na znanju i naprednim tehnologijama, zelena tranzicija temeljena na održivom upravljanju i korištenju vlastitih resursa, obrazovani stanovnici s kompetencijama i vještinama za poslove budućnosti. Dio je to prioriteta razvoja Primorsko-goranske županije definiranih u novom županijskom strateškom planu. Brojna ulaganja u infrastrukturu, kopnenu i lučku, ulaganja u nove tehnologije, konkretno vodik kao gorivo budućnosti, razvoj cjelogodišnje turističke destinacije temeljene na kvaliteti, dio su onoga što Kvarner radi posljednjih godina, a što će oblikovati budućnost regije. Zahvaljujući snažnom investicijskom ciklusu, Rijeka i Kvarner na putu su ubrzane transformacije u moderan europski centar.

Potencijali razvoja su veliki, ali i izazovi, a o svemu tome bit će riječi na konferenciji Novog lista s temom Transformacija Kvarnera – KVARNER 2030. Velika konferencija Novog lista okupit će u Opatiji, 29. studenog, ključne ljude hrvatske i lokalne politike te inozemne stručnjake u opsežnoj raspravi o budućnosti Rijeke i Kvarnera. U raspravi će sudjelovati Oleg Butković, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture, Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja, Zlatko Komadina, primorsko-goranski župan, Ankica Kruljac, predsjednica Uprave Novog lista, Arild Skoge, Business Development Manager Kongsberga, Tomislav Žunić, CFO i član Uprave Rijeka Gateway d.o.o.. Peter Lürssen, predsjednik Uprave te Justus Reinke, izvršni direktor u Lürssen grupi, Snježana Prijić Samardžija, rektorica Sveučilišta u Rijeci, Mislav Vučić, glavni izvršni direktor, JGL d.d., Irena Peršić Živadinov, direktorica Turističke zajednice Kvarnera, Alen Ružić, ravnatelj KBC-a Rijeka, Ante Barić, predsjednik Uprave,Liburnia Riviera Hotela d.d., Denis Vukorepa, ravnatelj Lučke uprave Rijeka, Josip Ostrogović, član Uprave za investicije, marketing i maloprodaju u ACI d.d., Dario Silić, generalni direktor Bina-Istra, d.d., Ivan Kršić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture i Maja Rajčić, načelnica Sektora za energetsku učinkovitost Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Rijeka Gateway projekt predstavlja prekretnicu za Rijeku, označavajući njezinu transformaciju u modernu europsku luku i prometno središte koje povezuje srednjoeuropska tržišta s Jadranskim morem. Ovaj ambiciozan infrastrukturni projekt koji obuhvaća izgradnju novog terminala za kontejnere, poboljšanje prometnih poveznica i razvoj logističke i transportne mreže, donosi brojne prednosti kako gradu, tako i široj regiji.

Foto Hrvatske ceste

Od 2019., kada je ušao na hrvatsko tržište, njemački Lürssen postao je jedno od najčešće spominjanih imena na Kvarneru kada je riječ o investicijama. Od ulaganja u marinu Porto Baroš do pozicije većinskog vlasnika najvećeg opatijskog lanca hotela – Liburnia Riviera hotela, otvaranja Centra izvrsnosti za razvoj i projektiranje plovila – od ove grupacije očekivanja su velika. Tu su i nova Bolnica za majku i dijete, rekonstrukcija objekata poput Palače šećera u kompleksu »Benčić« i brojne nove poduzetničke investicije koje otvaraju mogućnosti snažnijeg gospodarskog uzleta.

Riječka »morska vrata«

Ove jeseni pokrenut je projekt Rijeka Gateway kontejnerskog terminala te obilježen početak pedesetogodišnjeg koncesijskog razdoblja tijekom kojeg će Rijeka Gateway upravljati terminalom na Zagrebačkoj obali. Terminal bi trebao biti operativan 2025. godine. Dubina mora uz operativnu obalu bit će 20 metara, a dosad je uređeno 400 metara operativne obale, čemu će se kroz deset godina dodati još 290 metara. Novi terminal znači i otvaranje radnih mjesta te se računa da će tu posao naći više od 300 ljudi, a na poslovima vezanim uz tvrtku njih još 800. Prema najavama, prvi kontejneri na Zagrebačku obalu stižu 2025., a tada se očekuje i završetak radova na riječkom autobusnom kolodvoru i spajanje sa Žabicom.

Ovom investicijom Rijeka je korak bliže tome da zauzme vodeću ulogu u prekrcaju tereta na Sjevernom Jadranu, da se pozicionira kao glavno intermodalno središte Sjevernog Jadrana i da postane najvažniji morski izlaz za Središnju i Jugoistočnu Europu. Riječ je o ulaganju vrijednom 380 milijuna eura. Valja istaknuti kako će Rijeka Gateway biti prva luka na Jadranu s električnim kontejnerskim dizalicama na daljinsko upravljanje, a s dubinom obale od čak 20 metara moći će primiti neke od najvećih svjetskih kontejnerskih brodova.

Rijeka Gateway bit će, dakle, najmoderniji, daljinski upravljani kontejnerski terminal u ovom dijelu Europe. S koncesijom za idućih 50 godina, služit će kao glavna ulazna točka u zemlje i tržišta zaleđa Europe te će imati ključnu ulogu u razvoju lokalnog gospodarstva, s obzirom na to da će većinu projektnih ugovora izvoditi domaće tvrtke. Samim time je i važnost ovog projekta za Hrvatsku od iznimne strateške važnosti. Već u prvoj fazi moći će godišnje zaprimiti ukupno 650 tisuća kontejnera, a očekuje se rast na više od milijun kontejnera godišnje.

Promet za budućnost

Preduvjet za početak rada Rijeka Gateway terminala bilo je i nedavno puštanje u promet ceste D403, koja riječku obilaznicu s čvora Škurinje izravno povezuje sa Zagrebačkom obalom. »Najskuplja cesta u Hrvatskoj« puštena u promet ove jeseni, predstavlja i značajno rasterećenje prometa na zapadnom dijelu grada.

Nel Pavletic/PIXSELL

Jedan od najvećih infrastrukturnih projekata je i spajanje Kvarnera i istre punim profilom autoceste. Ove je godine probijena druga cijev tunela Učka čija je vrijednost 200 milijuna eura, dok će puni profil biti u prometu 2026. godine. Duljina nove tunelske cijevi je 5.630 metara, a izgrađena su i 24 poprečna tunelska priključka koji povezuju dvije cijevi, 12 pješačkih i 12 vozačkih. S probijanjem druge cijevi Tunela Učka započela je izgradnja punog profila autoceste od izlaza iz tunela na kvarnerskoj strani do Matulja. Ugovorena vrijednost radova na toj dionici je 200 milijuna eura pa se na potezu od Pazina do Matulja ukupno ulaže 570 milijuna eura.

Zanimljiv infrastrukturni projekt, koji je doduše u najnižoj fazi realizacije, jest projekt izgradnje drugog kolosijeka te modernizacije i obnove željezničke pruge na potezu Škrljevo – Rijeka – Jurdani. Nositelj projekta je HŽ Infrastruktura, a sljedeće se godine planira raspisivanje natječaja za izvođenje radova nakon čega će započeti izgradnja. Projekt obuhvaća obnovu postojeće pružne dionice te izgradnju drugog kolosijeka na dionici Škrljevo – Rijeka – Opatija, odnosno Matulji. Također, bit će rekonstruiran postojeći kolosijek na dionici Opatija/Matulji – Jurdani te prometno-upravljački i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav od Škrljeva do Šapjana. Projektom je predviđena i rekonstrukcija svih kolodvora na dionici, i to Škrljevo, Sušak – Pećine, Rijeka, Opatija/Matulji, Jurdani i Šapjane, rekonstrukcija četiri postojeća stajališta na Krnjevu, Rukavcu, Jušićima i Permanima te izgradnja sedam potpuno novih stajališta Draga, Vežica, Školjić, Zagrad, Kantrida, Zamet i Martinkovac. Ujedno je predviđena i denivelacija svih postojećih pješačkih prijelaza u ravnini sa željezničkom prugom izvedbom pothodnika ili nathodnika, što će uvelike pridonijeti sigurnosti stanovnika Rijeke koji žive u neposrednoj blizini pruge. Radi se o projektu koji bi u budućnosti trebao poboljšati kvalitetu i učinkovitost željezničkog prijevoza te željeznički promet integrirati u javni gradski i prigradski prijevoz putnika.

Foto S. Drechsler

Inovativno i održivo

Kvarner svoju budućnost želi graditi i na održivosti, a tu svakako veliku ulogu ima održiv turistički razvoj. Vizija razvoja Kvarnera kao destinacije navodi kako je Kvarner raznolika, kvalitetna i inovativna destinacija održivog turizma koja cijele godine gostima pruža jedinstveno doživljajno iskustvo u primorju, gorju i otocima, a lokalnom stanovništvu osigurava kvalitetne uvjete za život i rad. Kvarner kao destinacija razvija turizam više dodane vrijednosti što je preduvjet za produljenje pred i posezone. Promjene u vlasništvu nekih od najvećih turističkih kompanija, s njima i najave ulaganja u postojeće objekte, nove investicije poput riječkog Hiltona ili opatijskog Marriotta, podržavaju taj put. Tu je i projekt ACI marine Rijeka projekta tvrtke ACI Gitone, u zajedničkom vlasništvu ACI-ja i njemačke Lürssen grupacije. Nova marina bi trebala biti najveće pojedinačno ulaganje u nautički turizam u Hrvatskoj. Država je s tvrtkom ACI Gitone nedavno sklopila koncesijski ugovor na rok od 30 godina, a ACI Gitone u marinu mora uložiti najmanje 363,7 milijuna kuna, odnosno gotovo 49 milijuna eura.

Foto Marko Gracin

Što se tiče ulaganja u turizam, tvrtka Liburnia Riviera Hoteli (LRH) koja je također u većinskom vlasništvu grupacije Lürssen, najavila je kako želi krenuti u novu fazu transformacije. Fokus stavljaju na razvoj i repozicioniranje portfelja nekretnina i tvrtke u cjelini, dizanje kvalitete proizvoda i ugostiteljskih usluga te iskorištavanje strateških prilika. Osnova iduće faze razvoja je ulaganje značajnijih sredstava u obnovu hotela i vila te podizanje kvalitete turističkih proizvoda i usluga, kao i unapređenje hotelskih operacija te rast i razvoj zaposlenika. Tvrtka je​ u od 2020. imala više od 17 milijuna eura investicija, a najveća ulaganja su se odnosila na hotele Ambasador, Kvarner i Imperial. Isto tako žele izgradnjom novog parkinga na lokacijama uz hotele na Slatini i kod hotela Ambasador riješiti dio trenutnih prometnih izazova u Opatiji, s obzirom na to da je želja osigurati više od 1.000 novih parkirnih mjesta.

U samoj Rijeci smještajna ponuda je podignuta na novu razinu otvaranjem Hilton Costabella Rijeka Beasch&Spa resorta, a najave o ulaganjima dolaze i od strane Brown Grupacije koja je preuzela Jadran hotele, kao i hotel Bonaviju. U svojim planovima za Jadran hotele i čitavu destinaciju investitori su najavili velike investicijske i razvojne aktivnosti, s jasnom vizijom transformacije grada Rijeke u međunarodno priznatu turističku destinaciju koja će biti prepoznatljiva po svojoj živopisnoj kulturnoj i zabavnoj sceni, čemu će uvelike pridonijeti karizmatičan stil Brown hotela s jedinstvenom ponudom. Brown Grupa tako namjerava provesti sveobuhvatan proces rebrendiranja na svih sedam lokacija na kojima se nalaze objekti u vlasništvu Jadran hotela.

Luksuzni hoteli

Tu su i druga velika ulaganja u dizanje kvalitete turističke ponude na Kvarneru. U tijeku je investicija u Marriott Riva’s Hotel u Ičićima. Ovaj će visokokategornik imati 180 soba i 12 vila, a riječ je o investiciji od 70 milijuna eura, a otvaranje se očekuje 2025. ​Marriott International ove je godine potpisao i ugovor s hrvatskom tvrtkom Valdarke d.o.o. koja na otoku Cresu investira u hotel koji će poslovati u sklopu brenda Autograph Collection by Marriott. Time će Hrvatska službeno dobiti prvi hotel iz globalno poznatog brenda na nekom od otoka na Jadranu. Novi hotel iz Autograph Collection lanca, onaj na otoku Cresu, svoja bi vrata trebao otvoriti već u drugom tromjesečju 2024. godine. ​Petozvjezdani butik hotel imat će 49 soba, dva vanjska bazena, plažno područje s barom, gastrolokacije te wellnes centar. Hotel će 40 posto energije dobivati putem solarnih panela.

Jadran Crikvenica najavio je, pak, ulaganje od 2 milijuna eura u hotel International u centru Crikvenice. Hotel International bi po završetku rekonstrukcije trebao biti visokokvalitetan objekt u građevinskom, arhitektonskom i funkcionalnom pogledu, prilagođen najvišim turističkim i hotelijerskim standardima, a prema tehnološkim rješenjima zadovoljavat će visoke kriterije očuvanja okoliša i korištenja obnovljivih izvora energije s vrlo niskom emisijom stakleničkih plinova.

»Zeleni« Sjeverni Jadran

Među zelenim projektima svakako valja izdvojiti projekt Dolina vodika Sjeverni Jadran (NAHV) koji okuplja 37 tvrtki i institucija iz Slovenije, Hrvatske i talijanske autonomne regije Furlanija-Julijska krajina. Kroz projekt partneri u idućih nekoliko godina planiraju razviti inovacijske pilot-projekte te projekte za proizvodnju ukupno više od pet tisuća tona zelenog vodika, dobivenog uz korištenje energije iz obnovljivih izvora, što je velik korak u razvoju zelenih tehnologija i zelene budućnosti cijele regije.

Konzorcij partnera iz triju zemalja u srpnju ove godine je u Italiji potpisao ugovor s organizacijom Clean Hydrogen Partnership o sufinanciranju projekta Dolina vodika Sjeverni Jadran s čak 25 milijuna eura bespovratnih sredstava, kao prva transnacionalna dolina vodika u EU-u, koja spaja dvije zemlje i jednu regiju. Kao jedan od najvažnijih ciljeva projekta sudionici ističu stvaranje tržišta obnovljivog vodika, kako u pogledu potražnje, tako i u pogledu ponude, što bi ga učinilo konkurentnim energentom budućnosti. Uvođenjem naprednih tehnologija za iskorištavanje vodika te razvojem znanja i infrastrukture, projekt slijedi i druge ključne ciljeve europskog Zelenog plana. To se, ističu partneri u projektu, posebno odnosi na dekarbonizaciju glavnih industrijskih sektora, poput proizvodnje čelika i cementa, kao i na održiva transportna rješenja za smanjenje ugljičnog otiska. Na ovaj način projekt Dolina vodika Sjeverni Jadran započinje stvaranje cjelovitog ekosustava za prelazak na korištenje obnovljivog vodika koji uključuje proizvodne i uslužne djelatnosti za potrebe kućanstava i građana, čime se stvaraju i radna mjesta budućnosti, uz planiranje potrebnih vještina i kompetencija.

Zdravstvena ustanova za medicinu budućnosti

U Rijeci bi do kraja godine prema najavama trebalo biti dovršeno useljenje u Bolnicu za ženu i dijete na Sušaku. Klinika za ginekologiju i porodništvo te pedijatrija s neonatologijom i dječja kirurgija smještaju se u novoizgrađene kapacitete sa svim suvremenim popratnim sadržajima prilagođenima njihovim potrebama, s time da će nova kuhinja, nova praonica, novi laboratorijski prostori uslugama opskrbljivati cijeli riječki KBC. Država je za projekt ukupno osigurala oko 1,17 milijardi kuna, a uz ostalo, nabavljena je nova oprema za izvantjelesnu oplodnju (IVF) kako bi se opremio laboratorij i bio u punoj funkcionalnosti među prvim uslugama, s obzirom na to da je riječki KBC prepoznat po izvođenju ovih zahvata te ih je odredio kao svoj strateški prioritet.

Foto Vedran Karuza

Paralelno s gradnjom druge faze riječke bolnice na Sušaku, počele su pripreme za izgradnju treće faze nove bolnice, točnije njezinog središnjeg dijela koji bi obuhvatio cjelokupnu adultnu medicinu Kliničkog bolničkog centra Rijeka. Riječ je o bolnici budućnosti, s obzirom na svoju kompleksnost, dugoročnom projektu razvoja riječkog KBC-a, koja se temelji na načelima medicine budućnosti. Planiranje uključuje razvoj koji će se dogoditi u dijagnostici i u liječenju, brže postupanje, pa čak i automatizaciju i robotizaciju dijela postupaka. Prema okvirnim nacrtima nove glavne zgrade KBC-a Rijeka, prema prvim projekcijama radilo bi se o objektu tlocrtne površine 10.000 četvornih metara koji bi imao osam etaža. Treća faza nove bolnice je ogroman projekt zbog čega riječki KBC u njegovoj realizaciji surađuje s nizom drugih subjekata, među ostalima s Europskom investicijskom bankom koja je ove godine završila studiju izvodivosti, isplativosti i idejno rješenje. U svojoj financijskoj vrijednosti taj se projekt procjenjuje u vrijednosti nešto manje od vrijednosti dva Pelješka mosta.

Farmacijski div na Svilnom i Kukuljanovu

Jadran galenski laboratorij (JGL) u Pharma Valleyju na Svilnom ulaže u investicijski projekt Integra vrijedan 53 milijuna eura. Radi se o investiciji započetoj u jeku pandemije koronavirusa u sklopu koje su izgrađeni novi objekti u Svilnom i Kukuljanovu koji bi trebali značajno povećati proizvodne kapacitete JGL-a, ali i tehnološke mogućnosti istraživanja i razvoja te u konačnici i samu logistiku i distribuciju proizvoda. Novi objekt u sklopu Pharma Valleyja u Svilnom obuhvaća cjeline kao što su prostori za testiranje raznih formulacija i izradu manjih serija težine do pet kilograma, zatim dio kontrole kvalitete koji se prostire na 800 četvornih metara te pilot-pogona od 750 četvornih metara u kojem se proizvodi dodatno optimiziraju prije komercijalne proizvodnje.

Foto Vedran Karuza

Na Kukuljanovu je izgrađen robotizirani logističko-distribucijski centar sa 17.500 paletnih mjesta i mogućnošću neprekidnog rada, a veći dio ove investicije u visini od 39,3 milijuna eura financiran je uz pomoć HBOR-a dok je ostatak financijske konstrukcije JGL pokrio iz vlastitih sredstava.

Europsko sveučilište budućnosti

Europsko sveučilište budućnosti, kako je u Strategiji razvoja Sveučilišta u Rijeci istaknuto, ima nezaobilaznu ulogu u stvaranju educiranih kadrova za gospodarski razvoj Rijeke i Kvarnera. Sveučilište u Rijeci, naime, želimo biti međunarodno prepoznato kao otvoreno i moderno europsko sveučilište koje izlazi izvan zidova institucija, istraživačkih disciplina i granica, koje kontinuirano širi obzore održivog razvoja i razvoja konkurentnih inovacijskih ekosustava, koje u suradnji s lokalnom i regionalnom samoupravom podiže standarde kvalitete života i rada svih građana te ustrajno unaprjeđuje otpornost i dobrobit zajednice. Stoga nastoje biti bolji u četirima strateškim područjima unutar kojih su definirali svoje kvantitativne i kvalitativne ciljeve razvoja, i to da u učenju i poučavanju promiču otvoreno obrazovanje, u istraživanju inovacije i razvoj gospodarstva i zajednice, u regionalnoj uključenosti transfer znanja i društvenu odgovornost za održivi razvoj, a u internacionalizaciji kontinuirano proširivanje obzora i strateška partnerstva.