Županijski domovi su popunjeni i s dugim listama čekanja, a smještaj u privatnim domovima stoji i oko 1.000 eura / Foto ARHIVA NL
Znam da su neki domovi zainteresirani jer nam se javljaju, ističe županijska socijalna pročelnica Dragica Marač
povezane vijesti
RIJEKA – S područja Primorsko-goranske županije, redakciji Novog lista javljaju se građani s prosječnim plaćama, koji su svoje starije i nemoćne roditelje morali smjestiti u neki od privatnih domova za starije osobe. Najčešće su usluge tih domova znatno skuplje nego u subvencioniranim, pa time za korisnika i jeftinijim domovima PGŽ-a.
Ti županijski domovi su stalno popunjeni i s dugim listama čekanja, te se na smještaj u njima redovito jako dugo čeka ako ga se uopće dočeka. Smještaj u nekim privatnim domovima korisnika stoji oko 1.000 eura, pa i više od 1.000 eura mjesečno. Stoga, te građane – čiji roditelji imaju male mirovine, a oni pak prosječne hrvatske plaće – zanima hoće li se otvoriti mogućnost sufinanciranja smještaja starijih osoba u privatne domove za starije osobe.
U Cresu u planu izgradnja nove zgrade doma
Goran Broz, ravnatelj doma u Velom Lošinju i njegove podružnice u Cresu, ukupnog kapaciteta 89 korisnika, kaže da taj dom na listi čekanja ima 62 osobe, od koji je 42 aktivnih. – Redom su to nemoćne osobe, stalno potrebne tuđe pomoći i njege, te više od polovica njih treba smještaj odmah. Na listi je i 20 ljudi koji su se prijavili ako im dom bude potreban. Potrebe su takve da bi trebalo više kapaciteta za ljude koji trebaju neki, a najčešće viši stupanj njege. U Cresu je u planu izgradnja nove zgrade doma kako bi se povećali kapaciteti za osobe koje trebaju pomoć i njegu, te koji bi trebali biti dostatni za starije osobe cresko-lošinjskog arhipelaga, objasnio je Broz. |
Lokalna nadležnost
S tim pitanjem obratili smo se Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Primorsko-goranskoj županiji te Gradu Rijeci. Štoviše, u upitu Ministarstvu naznačili smo i to da u Upravnom odjelu za socijalnu politiku i mlade PGŽ-a – koji je nadležan za četiri županijska doma za starije osobe – doznajemo da se u Ministarstvu, odnosno u Zavodu za socijalni rad, izrađuje mreža domova za starije osobe, s mogućnošću da i privatni domovi koji to žele postanu dio te mreže, a slijedom toga – prema pravilniku koji je u izradi – i subvencionirani. Zamolili smo odgovor i na to pitanje, a zapravo se oba sažimaju u jedno: kako građanima u takvim problemima Ministarstvo može i planira izaći ususret? Dakle, kako pomoći građanima koji cijelom ili gotovo cijelom svojom plaćom podmiruju dom za nemoćnog, pa i od demencije oboljelog roditelja, i koji zapravo žive od skromne mirovine roditelja? Očito je da ovaj dio sustava socijalne skrbi traži bolju uređenost i više pravednosti.
Sustav socijalne skrbi traži bolju uređenost i više pravednosti / NL arhiva
Odgovor Ministarstva moglo bi se sažeti u sljedećem: »Županije su u dijelu donošenja odluka o sufinanciranju smještaja u privatnim domovima samostalne te donose odluke sukladno svojim ovlastima, financijskom mogućnostima i svojim općim aktima. Poštujući zakonske okvire Republike Hrvatske država zasad ne može isplaćivati takvu financijsku pomoć korisnicima privatnih domova. U dijelu koji se odnosi na nadležnost Ministarstva, odnosno priznavanje prava na smještaj putem nadležne ustrojstvene jedinice Hrvatskog zavoda za socijalni rad, korisnicima koji nemaju dostatna sredstva za podmirenje troškova smještaja, razliku plaća Ministarstvo.«
Dom Mali Kartec ima 389 zahtjeva za smještaj
Dom Mali Kartec na Krku, kapaciteta 166 korisnika, ima 389 zahtjeva za smještaj, od kojih je 155 za stacionarni, treći ili četvrti stupanj usluge, 65 za polustacionarni smještaj, tj. drugi stupanj, i 169 za stambeni dio. Za podružnicu na Rabu, čiji je kapacitet 35 korisnika, dom ima 28 zahtjeva za smještaj, od kojih je 15 za osobe koje trebaju djelomičnu ili punu pomoć druge osobe u zadovoljavanju životnih potreba. Prema riječima ravnateljice Gordane Stolfa, na dvokrevetnu sobu prosječno se čeka šest mjeseci do godinu dana, a na jednokrevetnu ili mjesto u stacionaru nešto dulje jer se stacionarni dio, kao i u drugim domovima, često popunjava korisnicima iz stambenog dijela, kada zbog narušavanja zdravlja trebaju pojačanu njegu i skrb. |
Nova metodologija
Odgovor pak županijske socijalne pročelnice Dragice Marač u sažetku glasi:
– To je problem s kojim se i nama građani javljaju, ali sada ne postoji način sufinanciranja smještaja starijih osoba u privatnim domovima od strane županije. Vjerujem da će to državi biti moguće s novom mrežom domova iduće godine, odnosno novim pravilnikom o metodologiji za izračun cijene socijalne usluge, koji Ministarstvo izrađuje usklađujući neke akte s europskima. Po novoj metodologiji raspisivat će se natječaj za mrežu domova u sustavu socijalne skrbi pa će i privatni domovi, koji to žele, imati pravo ući u tu mrežu i biti sufinancirani za određene socijalne usluge. Dakle, kada se raspiše natječaj za sve socijalne usluge, jednako će se moći javiti svi neovisno o tome tko je osnivač ustanove – županija, grad, vjerska zajednica ili privatna osoba, i ako budu u mreži dobit će po smještaju, po socijalnoj usluzi određeni iznos. Za samog korisnika, odnosno njegovu obitelj tako bi se cijena doma smanjila. Znam da su neki domovi zainteresirani, jer nam se javljaju s takvim pitanjima, objasnila je pročelnica Marač.
Sustav socijalne skrbi traži bolju uređenost i više pravednosti / Foto IGOR SOBAN/PIXSELL
Stupnjevi usluga, liste i dužine čekanja
U domovima za starije osobe, čiji je osnivač PGŽ, početkom studenoga ukupno je bilo smješteno 779 starijih osoba. Prvi stupanj njege ostvarivalo je 166 osoba, drugi stupanj 148 osoba, treći 368, a četvrti stupanj usluge pružan je 97 osoba. Što podrazumijeva svaki od tih stupnjeva objasnila je ravnateljica Doma Kantrida Melita Raukar. – Prvi stupanj usluge pruža se funkcionalno neovisnom korisniku koji samostalno zadovoljava svoje potrebe, te mu pomoć druge osobe nije potrebna; drugi stupanj usluge pruža se djelomično ovisnom korisniku kojemu je potrebna pripomoć pri zadovoljenju osnovnih potreba; treći stupanj pruža se funkcionalno ovisnom korisniku kojem je potrebna pomoć druge osobe u zadovoljenju svih potreba u punom opsegu; četvrti stupanj usluge pruža se funkcionalno ovisnom korisniku kojem je zbog Alzheimerove demencije ili drugih demencija (srednji/srednje teški stadij bolesti) potrebna pomoć i nadzor druge osobe u zadovoljenju svih potreba u punom opsegu (samo za usluge smještaja), objasnila je Raukar dodajući za dom koji vodi: »Prilikom dolaska na smještaj novih stanara, temeljem analize podataka na godišnjoj razini, najveći je broj starijih osoba kojima je potreban treći stupanj usluge.« Na kraju ovogodišnjeg listopada u Domu Kantrida je 99 korisnika primalo prvi stupanj usluge, dakle, osobe koje samostalno zadovoljavaju svoje potrebe, dok su drugi stupanj ostvarivala 34 korisnika. Treći stupanj usluge pružan je 193 korisnika kojima je potrebna pomoć u zadovoljenju svih potreba, a četvrti stupanj usluge pružan je 32 korisnika oboljelih od demencije. Sva četiri županijska doma imaju svoje liste čekanja i na njima je ukupno prijavljeno 2.877 starijih građana, no taj zbroj nije stvarni broj osoba koje čekaju smještaj. Iz nadležnog županijskog odjela napominju da dio podnositelja zahtjeva želi biti evidentiran jer to starijim osobama i njihovim obiteljima predstavlja određenu sigurnost da će biti zbrinuti kada više ne budu mogli samostalno funkcionirati kod kuće, te da dio njih zahtjev podnese u više domova tako da dolazi do dupliranja broja zahtjeva na listi čekanja. Podrobnije je o tome na primjeru Doma Kantrida objasnila ravnateljica Raukar. – Lista čekanja je dinamičan proces koji se mijenja gotovo na dnevnoj bazi, a ažurira se svaka tri mjeseca. Trenutno se na listi čekanja nalazi više od 1.600 zahtjeva za smještaj, od čega je 210 podnositelja starijih od 90 godina. Od ukupnog broja zahtjeva, 200-tinjak je zahtjeva osoba koje nemaju ispunjen uvjet prebivališta ili neprekidnog prebivališta na području PGŽ-a ili imaju sklopljen ugovor o doživotnom/dosmrtnom uzdržavanju. Od ukupnog broja zahtjeva oko 50 posto se odnosi na funkcionalno samostalne osobe koje su predale zahtjev za smještaj u jednokrevetnoj sobi. Lista čekanja u listopadu 2023. povećana je za 259 novih podnositelja zahtjeva u odnosu na isto razdoblje 2022. što implicira nastavak trenda povećanja liste čekanja. Istovremeno, zabilježen je trend odbijanja ponuđenog smještaja. Od 2015. do rujna 2023. smještaj je ukupno odbilo 840 osoba. Zahtjevi podnositelja koji su odbili smještaj ponovno su uvršteni na listu s datumom odbijanja, izvijestila je Raukar. Objasnila je također da se čekanje na stambeni smještaj u Domu Kantrida skraćuje: »jednokrevetna soba u stambenom dijelu oko šest godina, dvokrevetna oko jednu godinu, dok je razdoblje čekanja za smještaj osoba kojima je potrebna cjelodnevna pomoć i njega duže od tri godine«. |
Naše pitanje za Grad Rijeku u sažetku je glasilo: planira li Grad Rijeka – uz već postojeće gradske načine pomaganja starijim građanima Rijeke, onima kojima izvaninstitucionalna skrb i pomoć više nije dovoljna – sufinancirati smještaj u privatnim domovima za starije osobe, kao što Grad primjerice sufinancira boravak djece u privatnim dječjim vrtićima?
– Grad Rijeka već čitav niz godina putem Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu zaštitu i unapređenje kvalitete života pruža potpore programima izvaninstitucionalne skrbi za starije i nemoćne osobe, kojima se odlaže institucionalizacija starijih osoba, a poseban naglasak se daje usluzi Pomoć i njega u kući putem koje djelatnice službe, medicinske sestre i njegovateljice, pomažu starijim, nemoćnim i bolesnim osobama u njihovom domu. Razumijevajući potrebu za smještaj u domove za starije osobe onih starijih sugrađana kojima izvaninstitucionalna skrb i pomoć više nije dovoljna, UO za zdravstvo, socijalnu zaštitu i unapređenje kvalitete života razmatra mogućnosti koje Gradu stoje na raspolaganju, a kojima bi se omogućilo sufinanciranje troškova trajnog i privremenog smještaja u domovima za te osobe kao i mogućnosti pružanja podrške Grada Rijeke u osnivanju domova za smještaj starijih osoba u gradu, odgovorili su iz Gradske uprave te nabrojili oblike izvaninstitucionalne pomoći koje Grad Rijeka već osigurava svojim starijim građanima.
Pokretnih korisnika u Domu Volosko manje od jedan posto
Dom Volosko, kapaciteta 121 korisnik, na listi čekanja ima 746 starijih osoba, no aktivnih molbi je, kaže ravnateljica Gordana Saršon, 543. – Ne znamo koliko je tih osoba na listi čekanja drugih domova. Najpotrebniji je stacionarni smještaj, a za taj smještaj, što znači urgentno, Domu Volosko su prijavljene 363 osobe. Na prioritetnoj listi čekanja je 99 osoba, i to su osobe starije od 90 godina te roditelji branitelja, a 80 od njih trebaju stacionarni smještaj. Kapacitet stacionara doma je 61 krevet, i čim se koje mjesto oslobodi dolaze ljudi s liste prioriteta. Najviše naših korisnika treba pomoć i njegu druge osobe, a samostalnih i pokretnih je manje od jedan posto, objasnila je Saršon. |
Postojeća mreža
U Primorsko-goranskoj županiji djeluje 40 pružatelja usluga smještaja i skrbi za starije osobe. PGŽ osnivač je četiri doma, koji su decentralizirani državni domovi, ujedno i jedini od države subvencionirani, pa time i socijalni, domovi u PGŽ-u. U Rijeci je to Dom Kantrida, čiji je ukupni kapacitet 361 korisnik; u Voloskom Dom Volosko, koji može imati 121 korisnika; na Krku Dom Mali Kartec kapaciteta 166 korisnika, na Rabu dom koji je podružnica Malog Karteca s kapacitetom 35 korisnika; u Velom Lošinju Dom »Marko Stuparić« kapaciteta 69 korisnika, dok podružnica toga doma u Cresu može primiti 20 starijih osoba. Svi županijski domovi zajedno mogu primiti 772 starije osobe, a kako su svi sufinancirani ni jedan od njihovih korisnika ne plaća punu cijenu smještaja. Prema riječima pročelnice Marač, cijena smještaja u županijskim domovima kreće se od 460 eura – što je najjeftiniji smještaj, i to u trokrevetnoj sobi sa zasebnim sanitarnim čvorom – do 680 eura u jednokrevetnim sobama. No, to su temeljne cijene kojima se pribrajaju cijene stupnjeva njege koju starije osobe primaju, pa su konačne mjesečne cijene domova i znatno veće.
Ministarstvo: Država zasad ne može isplaćivati financijsku pomoć korisnicima privatnih domova
Odgovor Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, prenosimo u cijelosti. – Cijene usluga različite su i određene na različite načine u pojedinim u domovima socijalne skrbi. Za pružanje usluga izvan mreže – za korisnike koji s domom sklapaju ugovor o smještaju, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave same donose odluku o cijeni smještaja u domovima čiji su oni osnivači. Za pružanje usluga u mreži socijalnih usluga – za korisnike upućene rješenjem nadležnog područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad u skladu s uvjetima propisanim Zakonom o socijalnoj skrbi, s pružateljima usluga čiji osnivač nije Republika Hrvatska cijena usluge utvrđena je ugovorom sklopljenim između pružatelja socijalnih usluga i ovog Ministarstva. Županije su u dijelu donošenja odluka o sufinanciranju smještaja u privatnim domovima samostalne te donose odluke sukladno svojim ovlastima, financijskim mogućnostima i svojim općim aktima. Poštujući zakonske okvire Republike Hrvatske država zasad ne može isplaćivati takvu financijsku pomoć korisnicima privatnih domova. U dijelu koji se odnosi na nadležnost Ministarstva, odnosno priznavanje prava na smještaj putem nadležne ustrojstvene jedinice Hrvatskog zavoda za socijalni rad, korisnicima koji nemaju dostatna sredstva za podmirenje troškova smještaja, razliku plaća Ministarstvo. Zakonom o socijalnoj skrbi propisano je da se socijalne usluge mogu pružati u mreži i izvan mreže socijalnih usluga. Mrežom socijalnih usluga određuje se potreban broj i vrsta socijalnih usluga za područje Republike Hrvatske. Odluku o mreži socijalnih usluga donosi Ministarstvo, uz prethodno pribavljeno mišljenje jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba i javno je dostupna na mrežnoj stranici Ministarstva. Socijalne usluge u mreži socijalnih usluga pružaju ustanove kojima je osnivač Republika Hrvatska te pravne i fizičke osobe s kojima je Ministarstvo sklopilo ugovor o pružanju socijalnih usluga. Socijalne usluge izvan mreže socijalnih usluga pružaju pravne i fizičke osobe koje imaju izvršno rješenje o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga u skladu s važećim propisima. Ministarstvo po potrebi raspisuje javni poziv za podnošenje ponuda za sklapanje ugovora za pružanje socijalnih usluga sukladno iskazanim potrebama u mreži socijalnih usluga. Ponudu mogu podnijeti svi pružatelji socijalnih usluga koji imaju izvršno rješenje o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga. Ponudu nisu dužni podnijeti pružatelji usluga čiji je osnivač Republika Hrvatska i pružatelji usluga s kojima Ministarstvo ima sklopljene ugovore o pružanju socijalnih usluga u mreži, osim za one usluge koje se ne pružaju u mreži socijalnih usluga. Za pružanje usluga u mreži socijalnih usluga s pružateljima usluga čiji osnivač nije Republika Hrvatska Ministarstvo ima i može sklopiti ugovor za pružanje socijalnih usluga. To znači da je na taj način omogućeno korisnicima da pravo na uslugu smještaja ostvare putem nadležnog područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad. U tom slučaju, ako korisnik i obveznik njegova uzdržavanja ne raspolaže dostatnim sredstvima za podmirivanje troškova smještaja, razlika do punog iznosa podmiruje se iz državnog proračuna. |
Prema podacima Odjela za socijalnu politiku i mlade PGŽ-a – koji izdaje licence domovima za starije osobe – u PGŽ-u djeluje šest privatnih domova za starije i nemoćne osobe, ukupnog kapaciteta 411 korisnika. U PGŽ-u djeluje i sedam pružatelja usluga smještaja i skrbi starijim osobama (bez osnivanja doma), ukupnog kapaciteta 208 kreveta. Isto tako, u PGŽ-u djeluju 23 obiteljska doma, koji mogu imati do 20 korisnika, a njihov ukupan kapacitet je 423 korisnika.
Kada se smještajnim kapacitetima subvencioniranih županijskih domova, dakle 772 kreveta, pribroje svi smještajni kapaciteti privatnih domova i obiteljskih domova, tj. ukupno 1.042 kreveta – koji usluge pružaju po ekonomskim cijenama – proizlazi da na području PGŽ-a u svim domovima zajedno ima smještajnih kapaciteta za 1.814 starijih osoba. Iz toga proizlazi i to da je tek malo više od jedne trećine ukupne institucijske skrbi za starije osobe u PGŽ-u sufinancirano. Pri tome, naglasimo, županijski su domovi uvijek puni i s dugim listama čekanja, dok se u privatnima uvijek nađe mjesta, pogotovo u onima najskupljima. Treba također spomenuti da ima određeni broj starijih osoba, vrlo siromašnih i iz siromašnih obitelji, koje su posredovanjem Zavoda za socijalnu skrb smještene u privatne domove – jer u županijskima nije bilo mjesta kada im je mjesto bilo potrebno – te da u plaćanju njihovog smještaja sudjeluje država.
