Predstavnici EK i EIB-a izrazili su zadovoljstvo dinamikom i kvalitetom izvođenja radova, rekao je direktor Ekoplusa Dušan Šćulac, dok Josip Begonja iz KESM-a kaže da su predstavnici EIB-a vrlo zainteresirani za alternativu koju oni predlažu
RIJEKA Direktor Ekoplusa Dušan Šćulac izjavio je da je Europska komisija zadovoljna dinamikom i kvalitetom izgradnje Centralne zone za gospodarenje otpadom Marišćina, a da predstavnici Europske investicijske banke nisu imali posebnih primjedbi na ovaj projekt. Predstavnici EK došli su u uobičajenu, periodičnu, kontrolu »na licu mjesta«, kako to rade sa svim projektima koje sufinanciraju, rekao je Šćulac, dok su predstavnici EIB-a, odnosno bankina Odjela za postupanje po pritužbama došli temeljem pritužbi udruge Krizni eko stožer Marišćina (KESM).
– S predstavnicima EK i EIB-a obišli smo praktički svaki centimetar gradilišta. Na neki način predstavnici EK i EIB-a izrazili su zadovoljstvo dinamikom i kvalitetom izvođenja radova. Eko stožer najavljuje da je EIB usvojio njihove pritužbe, što je neistina. Nikakve pritužbe EIB nije usvojio, nego je EIB ostao na licu mjesta, popričao s nama, koliko čujem popričao i s njima i negdje u roku od mjesec dana će se službeno očitovati, kaže Šćulac.
Poznate činjenice
S druge strane, predsjednik KESM-a Josip Katalinić kaže kako su, za razliku od riječkoga gradonačelnika Vojka Obersnela, predstavnici Europske investicijske banke njihove primjedbe vrlo ozbiljno razmotrili, usvojili ih kao valjane i pokrenuli žalbeni postupak, u okviru kojeg su organizirali dolazak u Hrvatsku te su cijeli dan rezervirali za sastanak s članovima udruge.
– Vrlo smo zadovoljni sa sastankom. Predstavnicima EIB-a izložili smo sve dobro poznate činjenice, počevši od 12 godina stare Studije utjecaja na okoliš, preko izmišljene »nulte faze«, »privremenog skladišta smeća« i revizorskih nalaza, pa do katastrofalnih financijskih efekata projekta. Prezentirali smo i naš prijedlog prenamjene sredstava za uvođenje Ekološkog sustava gospodarenja otpadom i zatražili reviziju Studije utjecaja na okoliš. Zajednički smo posjetili primitivno smetlište Marišćina i prezentirali ga s aspekta mještana. Predstavnici EIB-a vrlo će detaljno razmotriti cjelokupnu dokumentaciju i početkom sljedeće godine objaviti svoj izvještaj. Kako lokalne vlasti, na čelu sa županom i gradonačelnikom stalno naglašavaju da je kvaliteta projekta neupitna, jer je financiran EU sredstvima, EIB će posebno pozorno nadzirati i kontrolirati cijeli projekt, rekao je Katalinić.
Istina za dobrobit
Josip Begonja iz KESM-a kaže da za razliku od riječkoga gradonačelnika, europske institucije očito posebno cijene građanske inicijative i volontere koji se zalažu za bolje sutra svih nas.
– Predstavnici EIB-a bili su vrlo zainteresirani za alternativu koju mi predlažemo. Usporedili smo studiju Ekoplusa i postrojenje koje se gradi na Marišćini, s ekološkom studijom koju smo u suradnji s Čistoćom napravili za grad Rijeku. Ta je studija spremna za implementaciju već sutra, kaže Begonja. On očekuje da će rješenje EIB-a članovima Eko stožera dati dodatne snage, motiva i podrške da sa svojom borbom idu dalje.
Europska investicijska banka na upit Novog lista odgovorila je da su ozbiljno shvatili pritužbe udruge Krizni eko stožer Marišćina.
– Što se tiče projekta izgradnje Županijske centralne zone za gospodarenje otpadom Marišćina, EIB-ov Mehanizam za obradu pritužbi, ozbiljno je uzeo u obzir pristigle pritužbe, u skladu s politikom Banke kao odgovornom financijskom institucijom EU. S ciljem utvrđivanja činjenica naši predstavnici boravili su u Rijeci i na Marišćini 9. i 10. prosinca, a zaključak i rezultati EIB-ovog Mehanizma za pritužbe bit će poznati u dogledno vrijeme, izjavio je glasnogovornik EIB-a Dušan Ondrejička.
– Cijelo vrijeme govorimo istinu za dobrobit mještana i Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske. Marišćinu će građani trebati plaćati sljedećih 30 godina, a ekološki sustav je puno jeftiniji i svrsishodniji za sve nas, rekao je Begonja.
Dok u KESM-u dan posjeta predstavnika EIB-a smatraju još jednom pobjedom u nizu svoje borbe za zaštitu okoliša i zdrav život, direktor Ekoplusa Šćulac tvrdi da je opći zaključak ljudi iz EK i EIB-a bio da bi europski projekt izgradnje CZGO Marišćina trebalo strogo odvojiti od sadašnjeg privremenog rješenja za zbrinjavanje otpada, takozvane »nulte faze«, kojom na istoj lokaciji upravlja riječki KD Čistoća.
Percepcija javnosti
– Preporuka je bila da se intenzivira informiranje javnosti na tu temu, jer je percepcija javnosti da se radi o uglavnom istoj stvari, a to su dvije potpuno odvojene stvari. Europski dio Marišćine podrazumijeva stvaranje sustava gospodarenja otpadom, a zbilja možemo reći da ćemo prvi, zajedno s Istarskom županijom, imati uređen sustav u cijeloj Hrvatskoj, rekao je Šćulac.
Na novinarsko pitanje Šćulac je odgovorio da iz EIB-a nisu imali nikakvih posebnih primjedbi na projekt.
Članovi Eko stožera komentirali su otvoreno pismo riječkog gradonačelnika u kojem je Vojko Obersnel objavio da prekida javnu komunikaciju s njima zbog, toga što udruga, ocijenio je, manipulira podacima i izvrće istinu.
– Obersnel reagira u afektu, bio je to njegov trenutak slabosti, ali i bijeg od javnosti. No, njegova mu pozicija ne dozvoljava stavljanje svog osobnog ega ispred viših interesa, interesa građana. Umjesto da preuzme odgovornost i popravi što se popraviti može, gospodin Obersnel, očito, spoznajom o tome da projekt ŽCGO Marišćina doživljava propast i dnevno dobiva sve više skeptika u zemlji i inozemstvu, napadom na našu Udrugu pokušava obrisati ruke i elegantno se riješiti odgovornosti, izjavila je glasnogovornica KESM-a Gorana Barak.
– Mnogo puta sam rekao da je ovaj projekt prošao niz revizija i konzultanata koje je angažirala Europska komisija. I u tri revizije, koje je naručila Županija, ima puno stvari o kojima se sami revidentni ne slažu jednoznačno. Od tri revizora jedan je govorio da je kapacitet prevelik, drugi je govorio da je kapacitet premali. Ni oni se u puno stvari nisu složili, rekao je Šćulac.
Europska komisija sadašnju fazu projekta CZGO Marišćina, koja košta oko 33 milijuna eura, sufinancira sa 71 posto bespovratnih sredstava, dok je u ugovoru, koji je hrvatska Vlada potpisala s Europskom komisijom, istaknuta cijena za cijeli projekt u iznosu od 87,9 milijuna eura. Po izdanim fakturama, od tog iznosa, dosad je uplaćeno oko devet milijuna eura, kaže direktor Ekoplusa. Europska investicijska banka u ovoj investiciji sudjeluje s kreditnim sredstvima, koje pokrivaju oko 25 posto projekta.
