Smještaj na zavidnoj razini

Sezona za pamćenje: Turizam je postao ekološki proizvod bakarskog kraja

Biljana Savić

U Bakru je prosječna popunjenost od 86 dana godišnje, a u Praputnjak čak 106 dana, čime se ne mogu pohvaliti ni mnogo jače turističke destinacije. S porastom broja iznajmljivača, najčešći gosti su iz Njemačke, Poljske, Francuske, Italije i Austrije



BAKAR Turistička destinacija mnogima neminovno za sebe veže asocijaciju na predivnu plažu, palme, agave, egzotično mjesto ili poznatu svjetsku metropolu. Sigurno nikome neće pasti na pamet gradić čija je nedavna povijest bila industrijska; gradić čiji je simbol bio visoki dimnjak; gradić za kojega je prva asocijacija na spomen njegova imena bila – koksara.


Riječ je, dakako o Bakru, gradiću u kojemu je jedini hotel kojega ima zatvoren, ali usprkos povijesti koju je obilježila emisija štetnih plinova. Turizam ovdje raste kao novi, i to ekološki proizvod bakarskog kraja. Kad iz pepela kosare nikne turizam, to mora i može biti samo čista ekologija i regenerator prošlosti. Glavni zagađivač Bakra, koksara, zatvorena je 1994. godine i time su se stvorili prvi preduvjeti za razvoj turizma, za koje malo tko da je mario i koji teško da su ikome bili na pameti.


No, nije samo koksara bila krivac za nerazmišljanje o turizmu u Bakru, kojemu je prosječna popunjenost od 86 dana godišnje, a u Praputnjak čak 106 dana, čime se ne mogu pohvaliti ni mnogo jače turističke destinacije. I tko bi rekao da na Hreljinu ima kuća za iznajmljivanje sa pet zvjezdica? Ima, ima. I to samo takva, postire se na 670 četvornih metara unutarnjeg prostora, 1.560 kvadrata dvorišta, ima wellness, fitness, bazen, a dnevno stoji 450 eura. Otvorena je već tri godine, i već je skoro sasvim bukirana za iduću sezonu, od svibnja do kraja rujna, a gosti su uglavnom obitelji iz Njemačke, Austrije i Skandinavije.


Počelo je od nule


A sve je u Bakru počelo od nule, ni od kud. Iz pepela bivše koksare niknuo je turizam. I nije, dakle, samo koksara bila kriva za nepoduzetnost u turizmu. – Najveći problem je bio u svijesti naših ljudi da u Bakru nikada neće biti turizma. Kad sam, 2009. godine, stupila na funkciju direktorice Turističke zajednice Grada Bakra, situacija je bila takva da smo na našem području imali samo Hotel Jadran s ukupno 30 soba i 64 ležaja i te Planinarski dom Risnjak s 43 ležaja. U privatnom smještaju nismo imali nijedan registrirani apartman ili kuću za odmor, pripovijeda nam Sonja Jelušić, direktorica TZ Bakra i napominje da su u promjenu svijesti i razmišljanja Bakrana njihovu edukaciju uloženi su brojni napori.

– U suradnji s Nedom Pinezićem, predsjednikom Zajednice obiteljskog turizma pri HGK-u, napravljene su razne radionice i edukacije na našem području. Na prvoj radionici bilo je prisutno svega desetak zainteresiranih, ali i to je bio početak. Kao i kod svih pionira, i ovo je bio trnovit put. Tek 2009. godine registriran je jedan, i to prvi apartman na Hreljinu s četiri ležaja, međutim nakon dviju sezona apartman je prestao s radom, a danas već imamo kuću za odmor s pet zvjezdica. Tek 2012. godine, polako, ali sigurno kreće laganim korakom razvoj obiteljskog smještaja na našem području, kaže Jelušić.


A, brojke govore najbolje – 2012. godine u Bakru je bila jedna kuća za odmor s 4 ležaja, 2013. godine – 3 apartmana s 11 ležajeva i jedna kuća za odmor s 4 ležaja, ukupno 15 ležajeva. Nadalje, 2014. godine na području Grada Bakra bilo je 6 apartmana s 22 ležaja i šest kuća za odmor s 34 ležaja, ukupno 56 ležajeva; 2015. godine bilo je trostruko više apartmana nego prethodne i sveukupno više od dvostruko ležajeva- dakle, 18 apartmana sa 66 ležajeva i 10 kuća za odmor s 58 ležajeva, ukupno 124 ležajeva. Naposljetku, ove, 2016. godine Bakar je svoju sezonu odradio s 28 apartmana u kojima je 99 ležajeva i 13 kuća za odmor sa 69 ležajeva, dakle s ukupno 168 ležajeva.


 Kuće za odmor


– Tako danas raspolažemo s ukupno 211 ležajeva od čega je u Planinarskom domu njih 43, u 13 kuća za odmor je 69 ležajeva i u 28 apartmana su 99 ležaja. S porastom broja iznajmljivača, promijenjena je i struktura gostiju, pa je u 2016. godini prvih pet zemalja bilo: Njemačka, Poljska, Francuska, Italija i Austrija. Tu dobrim dijelom radi o vrlo kvalitetnom smještaju s 4 zvjezdice, a jedna kuća za odmor ima i 5 zvjezdica. To su mahom kuće za odmor u mjestima koja se nalaze na području Grada Bakra (Hreljin, Praputnjak, Krasica i Škrljevo) s dodatnim sadržajima, bazenom, pogledom na čitavi Kvarner i odličnom prometnom povezanošću.


Zanimljiva je činjenica i to da od ukupno 28 apartmana, čak pet iznajmljivača imaju po dva apartmana, što znači da su zadovoljni radom i popunjenošću. Bakar ima prosječnu popunjenost od 86 dana godišnje, a Praputnjak čak 106 dana, čime se ne mogu pohvaliti ni mnogo jače turističke destinacije. Jedan od razloga zasigurno je i taj što većina smještajnih objekata u domaćinstvu radi tijekom čitave godine, a ne samo sezonski, ističe Jelušić.


Primjerice, 2012. u Bakru je bilo 7.836 noćenja, 2013. godine 8.323, 2014. godine 9.511, 2015. godine 13.227, a do kraja rujna 2016. Bakar je ostvario 6.456 noćenja, i to uz napomenu da je hotel zatvoren. Hotel Jadran zatvoren je krajem studenoga 2015. godine i to je bacilo sjenu na bakarski turizam, jer ipak je hotel radio tijekom čitave godine i imao je vrlo dobru popunjenost. No, i sa zatvorenim hotelom, ova turistička godina je po broju turista i noćenja pretekla prethodnu.


 Pogled s Praputnjaka


Vlasta Banić koja ima dva apartmana na Praputnjaku, svaki po 60 četvornih metara i vanjski bazen, kaže nam da se gostima najviše sviđa kad ujutro ustanu, odu na terasu i vide more.– Ma koliko god more nije blizu kad ga gledaš s Praputnjaka, njima je to pojam, kaže nam Vlasta Banić čiji apartmani Banić imaju najveću popunjenost na području Grada Bakra, čak 106 dana godišnje. Gosti su najčešće Nijemci i Belgijanci i 50 posto njih su joj stalni gosti.

– Svukud oni idu, na more na Krk, u Istru, svima im je Pula posebna atrakcija, a jedni Česi su čak otišli na izlet u Veneciju, pripovijeda nam Vlasta. Kad je ostala sama, naslijedila je od majke i bake kuću na Praputnjaku sa tri stana. Jedan je uredila za sebe.


– Ostala su mi još dva i pitala sam se što sad. Zapravo, nekako sam znala da ću se početi baviti turizmom, stalno sam se pitala ako ljudi mogu imati krasne kuće za iznajmljivanje u zaleđu Opatije, zašto ne i u zaleđu Bakra. Sjetila sam se svog djetinjstva kad su ovdje navraćali Česi i tražili sobe u najam, a nije bilo ni jedne. To me nekako motiviralo, a ispočetka su mi se malo i smijali i pitali se »ča ova gradi na Praputnjaku«, no ipak sam bila u pravu i veselim se idućoj sezoni, jer apartmani su mi već uglavnom bukirani, kaže Vlasta Banić.