Na OHBP-u trenutno je zaposleno 19 specijalista hitne medicine i 55 medicinskih sestara, a tu su i brojni specijalizanti / Foto ARHIVA NL
Hitnu medicinsku skrb u riječkom KBC-u dosad je u sezoni zatražilo 1.100 Nijemaca, oko 400 Austrijanaca, 333 Slovenca te 269 Talijana
povezane vijesti
RIJEKA – Tijekom turističke sezone, točnije u lipnju, srpnju i kolovozu broj pacijenata u Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu (OHBP) Kliničkog bolničkog centra Rijeka raste za oko 30 posto u odnosu na ostale mjesece. Tako je, primjerice, u veljači ove godine obrađeno 5.008 pacijenata, a u srpnju 6.554. Pacijenata iz Hrvatske u ovoj je godini bilo oko 40 tisuća, no osim njih, među ostalim zemljama iz kojih dolaze pacijenti na riječki OHBP tijekom sezone prednjače Nijemci. Njih je dosad bilo oko 1.100, slijede Austrijanci kojih je bilo oko 400, zatim Slovenci s 333 obrađena pacijenta te Talijani kojih je dosad 269 trebalo hitnu skrb na riječkom OHBP-u.
Kako kaže pročelnica riječkog OHBP-a dr. Martina Pavletić, zdravstvenu zaštitu ovog frekventnog dijela riječke bolnice koristili su i gosti iz brojnih drugih europskih i svjetskih zemalja.
– Uspoređujući prošlu godinu i ovu, ne bilježimo značajnije opterećenje ovog ljeta, no svako nam je ljeto opterećenije u odnosu na druge mjesece. U ovoj godini dosad smo obradili oko 45 tisuća bolesnika, pojašnjava Pavletić.
Dr. Martina Pavletić / NL arhiva
Prednjače motociklisti
Ljeti se na OHBP-u od hitnih i životno ugrožavajućih stanja najčešće zbrinjavaju politraume. To su ujedno i najzahtjevnije ozljede za medicinsko zbrinjavanje, a kad je riječ o ovakvim ozljedama, do njih najčešće dolazi u prometnim nesrećama i tu prednjače motociklisti. Riječki liječnici pritom upozoravaju da je prometnih nesreća, pogotovo onih u kojima sudjeluju motociklisti, ove godine više nego inače.
Zadovoljstvo kad nekom spasiš život je neprocjenjivo
Iako interes mladih kolega za specijalizacijom iz hitne medicine nije onakav kakav je bio u vrijeme kad je ona odlučivala o svojoj specijalizaciji, dr. Nataša Mavrinac za svoj će posao kazati da je unatoč velikim izazovima ispunjava jednako kao prvog dana. – Zadovoljstvo kad nekome spasiš život je neprocjenjivo. To nas izdvaja od raznih drugih specijalizacija jer kad nekome pomognemo, mi naš učinak i rezultat vidimo jako brzo, i tu ne govorimo o danima, nego o minutama. A to zadovoljstvo i ispunjenje ne nestaju s godinama i iskustvom, poručuje Mavrinac. |
– Ljeti imamo značajno više trauma nego u ostalim mjesecima. Naravno, zbrinjavamo ih i u ostalim mjesecima, no ljeti, ako i izuzmemo prometne nesreće, ljudi općenito više borave na otvorenom i aktivniji su pa su takve ozljede učestalije. Mi smo centar koji osim naše županije, koja je turistička regija, pokriva i dvije susjedne, također turističke regije, Istarsku i Ličko-senjsku županiju te svi pacijenti iz tih regija sa sumnjom na politraumu ili neurotraumu dolaze u naš OHBP, kaže dr. Pavletić koja ističe kako je dostupnost hitne medicinske skrbi jako bitan segment i ukupne turističke ponude.
Nije rijetkost da strana veleposlanstva riječkoj bolnici šalju upite o dostupnosti hitne medicinske pomoć njihovim državljanima.
– Zainteresirani su i za obilazak radilišta koja su najzastupljenija u pružanju hitne medicinske skrbi, gdje uz nas svakako treba navesti jedinice intenzivnog liječenja, operacijske sale, kirurgije te ostale struke koje zajedno s nama u multidisciplinarnom timu zbrinjavaju hitne pacijente. Strana veleposlanstva zanima kako funkcioniramo, zanima ih naš kadar i ekspertiza te se žele uvjeriti da je to kao u njihovim zemljama i da će njihovi građani biti adekvatno zbrinuti, ističe Pavletić.
Manjak sestara i liječnika
Voditeljica OHBP-a na riječkom lokalitetu, dr. Marinka Otočan, kaže da je ova sezona pokazala da je uvođenje helikopterske hitne medicinske službe i brzih brodica u sastavni dio sustava hitne medicinske pomoći u Hrvatskoj podignulo kvalitetu pružanja hitne pomoći našim pacijentima, ali i turistima koji u velikom broju borave na otocima i ostalim mjestima koja su cestovnim pravcima udaljena od OHBP-a.
– Što se tiče nas kao bolnice, valja reći da kod nas sama skrb počinje u onom trenutku kad je pacijent došao kod nas u OHBP. Naravno, ako je pacijent došao prije, otvaraju nam se mogućnosti za više intervencija i da će sama skrb i ishod liječenja biti kvalitetniji, dodaje Otočan.
Foto Screenshot
Pet sestara na specijalizaciji iz hitne medicine
Na OHBP-u KBC-a Rijeka trenutačno radi 19 specijalista hitne medicine, od čega je čak 17 žena. Uz specijaliste, tu su i specijalizanti koji dolaze i iz drugih centara na specijalizaciju u riječki OHBP. O životno ugroženim pacijentima skrbi i 55 medicinskih sestara čije će kompetencije i ovlasti uskoro biti veće, budući da je prije godinu dana krenuo i program specijalizacije iz hitne medicine za medicinske sestre u kojem sudjeluje pet medicinskih sestara KBC-a Rijeka. – Njihova specijalizacija traje godinu dana i one će u studenom polagati specijalističke ispite. Specijalizacija iz hitne medicine ujedno je i prva specijalizacija iz sestrinstva u našoj zemlji. Medicinske sestre sa specijalizacijom iz hitne medicine dobit će ovlasti i kompetencije za samostalno provođenje određenih postupaka i samostalno davanje terapije, kaže dr. Pavletić koja je ujedno i glavna mentorica za edukaciju hitnih medicinskih sestara. |
U prosjeku na sušačkom lokalitetu obradi se od 150 do 180 pacijenata dnevno, dok ih se na riječkom lokalitetu u prosjeku liječi oko 80.
– Nakon što je specijalizacija za hitnu medicinu uvedena prije 15 godina, prije nešto više od godinu dana krenuli smo u organiziranje naših lokaliteta na način da svaki lokalitet ima voditelja koji je specijalist hitne medicine. Na sušačkom lokalitetu to je dr. Mate Lerga, a na riječkom dr. Marinka Otočan. To je bio jedan od prvih koraka samog unaprjeđenja organizacije odjela jer specijalisti hitne medicine mogu najbolje razumjeti takve situacije i aktivno sudjelovati u unaprjeđenju struke i timskog rada medicinskog i nemedicinskog osoblja, a sve s ciljem liječenja i skrbi životno ugroženog pacijenta, naglašava dr. Pavletić.
Pavletić upozorava kako cijeli sustav muči manjak medicinskih sestara pa tako i riječki OHBP.
– Cilj nam je da se ovo radilište prepozna kao radilište od posebnog interesa te da se stimulira kadar kako bi se zadržao na ovom radilištu, kaže Pavletić.
Ništa drukčije nije ni s liječničkim kadrom. Kako ističe dr. Otočan, kad je riječ o liječnicima, interes za akutne specijalizacije kao što je hitna medicina je u padu.
– Sve akutne grane medicine, a posljedično i hitna medicina, imaju smanjen interes za specijalizaciju. Ne bih rekla da interesa nema, ali odaziv mladih liječnika manji je u odnosu na neke druge grane medicine, upozorava dr. Otočan.
Iskorak dr. Alana Šustića
Dr. Nataša Mavrinac tu posebno ističe veliku pomoć koju specijalisti hitne medicine imaju od tzv. sekundaraca.
– Srećom, tu imamo velik interes mladih liječnika da nakon završenog fakulteta sekundarijat provedu upravo na OHBP-u. Mladi liječnici su prilično zainteresirani za naš OHBP jer smo kroz prošle generacije dokazali koliko oni u kratko vrijeme puno nauče i napreduju te na kraju sami mogu prepoznati u čemu su dobri i koju specijalizaciju žele odabrati, kaže Mavrinac.
Dr. Nataša Mavrinac / Foto SCREENSHOT
Liječnici i specijalisti OHBP-a KBC-a Rijeka dio su Katedre za anesteziologiju, reanimatologiju, hitnu i intenzivnu medicinu, a kolegij Hitna stanja obavezan je kolegij na četvrtoj godini Medicinskog fakulteta u Rijeci tako da se studenti već tada susreću s hitnom medicinom te pokazuju velik interes da ljetnu praksu obave na riječkom OHBP-u.
– Imamo podršku Medicinskog fakulteta i naše uprave da jednog dana osnujemo samostalnu katedru za hitnu medicinu. Medicinski fakultet u Rijeci jedini je fakultet u Hrvatskoj koji ima kolegij hitne medicine. To što je napravio 2018. godine prof. dr. Alan Šustić, učinivši naše liječnike i specijaliste dijelom Katedre za anesteziologiju, reanimatologiju, hitnu i intenzivnu medicinu, bio je i još uvijek je iskorak za naše okvire, zaključuje Pavletić.
