Klima

Sezona grijanja u Primorju jedva da je počela. “Ljeto” u listopadu uštedjelo je građanima i do 500 kuna

Marinko Glavan

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

Prosječna temperatura zraka u Rijeci bila je viša za gotovo četiri stupnja, a maksimalne dnevne temperature 23, što je nezabilježeno od početka mjerenja



RIJEKA – Neuobičajeno toplo vrijeme u listopadu ove godine donijelo je značajno kasniji početak sezone grijanja, posebno u primorskim krajevima, gdje je sve do prije nekoliko dana prosječna maksimalna dnevna temperatura prelazila dvadeset Celzijevih stupnjeva. Natprosječne temperature kućanstvima su na samom početku sezone grijanja omogućile kakve-takve uštede, iako je, s obzirom na energetsku krizu uzrokovanu ruskom invazijom na Ukrajinu, upitno koliko će cijene energenata rasti do kraja zime i kolika će biti potrošnja pojedinog kućanstva, pa u konačnici i krajnji račun za potrošene energente.


Srednja dnevna temperatura u Rijeci u listopadu je, prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), bila 17,8 Celzijevih stupnjeva, a riječ je o prosječnoj temperaturi zraka tijekom 24 sata dnevno za cijeli mjesec, u što su uračunati i noćni sati, kada je temperatura osjetno niža. Inače, prosječna srednja dnevna temperatura u listopadu, za razdoblje od 1948. godine, kada je započelo sustavno svakodnevno mjerenje, do danas je 14,1 Celzijev stupanj.


Stabilna anticiklona


Po pitanju prosječnih dnevnih maksimuma temperature zraka odstupanja su još značajnija, pa je tako tijekom ovogodišnjeg listopada prosječna dnevna najviša temperatura bila čak 23 Celzijeva stupnja, dok je uobičajeni prosjek 18,8 stupnjeva, što znači da su dnevni maksimumi bili više od četiri stupnja topliji od prosjeka. Pritom je i broj sunčanih sati bio veći od prosjeka, dok je oborina bilo znatno manje.




– Tijekom listopada imali smo izrazito stabilnu anticiklonu, s izrazito velikim brojem dana u kojima je prosječna i maksimalna dnevna temperatura zraka bila iznad prosjeka, objasnila je Josipa Kuzmić, dežurna prognostičarka područne meteorološke službe DHMZ-a.


Prosječna količina oborina u listopadu u Rijeci iznosi 190 litara po četvornom metru, dok je ove godine palo svega 67 litara kiše po »kvadratu«.


Prema najavama prognostičara, i početkom ovog tjedna vrijeme bi trebalo biti relativno stabilno, barem u prvom dijelu, i toplo do kraja tjedna, iako se od srijede nadalje očekuju oborine, ali i jugo, pri čemu bi temperature zraka trebale ostati relativno visoke.


Neizvjesna zima


– Tijekom ponedjeljka i utorka očekujemo stabilno vrijeme, uz potpuno slabljenje bure. Od srijede će biti nešto više vlažnog zraka, ali će temperature zraka ostati na istim ili tek nešto nižim vrijednostima, rekla je Kuzmić.


Toplo vrijeme tijekom listopada prevladavalo je u gotovo cijeloj Europi, od sjevera do krajnjeg juga, što je značajno utjecalo na potrošnju i trenutnu cijenu energenata, posebno prirodnog plina, koja je u pojedinim danima značajno padala, no to ne znači da dolaskom hladnijeg vremena i uz obustavu isporuka plina iz Rusije cijene tijekom prosinca, siječnja i veljače neće ponovo »podivljati« i uzrokovati značajno veće troškove grijanja od uobičajenih.


U Rijeci i ostalim primorskim krajevima velika većina kućanstava tijekom listopada nije palila grijanje, a možda najbolji pokazatelj koliko je sezona grijanja kasnila u odnosu na prošlogodišnju je početak zimskog načina rada Energovih gradskih toplana u sustavu centralnog grijanja u Rijeci. Toplane su počele s radom tek prije pet dana, 2. studenoga, dok su lani pokrenute gotovo mjesec dana ranije. Kako se i u narednom tjednu očekuje stabilno i relativno toplo vrijeme, potrebe za grijanjem bit će minimalne, što, naravno, ovisi o položaju stambenog objekta, navikama stanara, kao i toplinskoj izolaciji svake pojedine zgrade.


Stoga je nezahvalno računati koliko se uštedjelo zahvaljujući toplom vremenu u listopadu, jer i inače je riječ o mjesecu u kojemu vanjske temperature mogu značajno varirati, a s njima i potreba za zagrijavanjem. U odnosu na proječan mjesec, kao i sve ostale čimbenike, od vrste energenta koji se koristi, sustava grijanja, veličine grijanog prostora i toplinske izolacije zgrade, uz sadašnju cijenu eneregenata, prosječni korisnik mogao je uštedjeti otprilike između 150 i 500 kuna, u odnosu na isti mjesec prošle godine. U studenom, ako vremenske prilike i budu relativno stabilne i prosječne temperature više od uobičajenih, prilika za uštedu bit će znatno manje, jer će vanjska temperatura neminovno značajno padati.


Što će po pitanju potrošnje, uz mogući dodatni rast cijena energenata i sve veću inflaciju, donijeti najhladniji zimski mjeseci, za sad je nemoguće prognozirati, ali realno je očekivati dodatni udar na džepove građana. Posebno onih koji se ne griju na prirodni plin ili sustave centralnog grijanja iz gradskih toplana, a kojima je Vlada svojom odlukom zajamčila nepromjenjive cijene do 31. ožujka ove godine. Oni koji se griju na električnu energiju, plaćat će 50 posto veću cijenu na svu količinu potrošene energije iznad 2.500 kilovatsati, u odnosu na cijenu koja bila na snazi do 31. listopada, dok su građani koji za grijanje koriste drva, pelete, loživo ulje i ostale energente, u potpunosti prepušteni milosti i nemilosti tržišta.