RIJEKA » Upravni odjel za kulturu, sport i tehničku kulturu Primorsko-goranske županije na čelu s pročelnikom Valerijem Jurešićem ovih dana započinje treću etapu u izradi Strategije kulturnog razvitka PGŽ za razdoblje od 2015. do 2020. godine. Nakon anketiranja građana PGŽ-a te intervjuiranja kulturnih stvaratelja u županiji, došao je red na organiziranje tribina u županijskim subregijama, na kojima bi trebalo doći do novih zaključaka u vezi s konačnim tekstom Strategije.

   S prvom etapom krenulo se već početkom godine, kada je bilo poznato da je prema proračunu PGŽ-a predviđeno 80.000 kuna u 2014. za izradu Strategije. Najveći dio tog novca potrošen je na anketiranje više od 2.000 građana PGŽ-a te intervjuiranje više od 150 kulturnih stvaratelja koji su se financirali iz propračuna PGŽ-a. Građane se uglavnom pitalo kako su zadovoljni kulturnom ponudom i koliko su kulturno mobilni, dok se stvaratelje pitalo s kojim se sve problemima intervjuirani susreću te koliko su umreženi. Jurešić nam je potvrdio da se ove dvije etape sada statistički obrađuju te da će rezultati biti predstavljeni na seriji subregionalnih tribina.

Fokusi nove Strategije

– Pozvali smo gradske i općinske vlasti, kulturne stvaratelje, predstavnike turističkih zajednica, kulturne i obrazovne ustanove… sve koji imaju upliva u kulturi. Za područje Gorskog kotara tribina će biti u Delnicama, za zaleđe u Kastvu, za područje obale u Crikvenici, no bez otoka, koji će biti posebno organizirani, kao i Rijeke, koja dolazi na kraju – kaže Jurešić, ističući da će tribine biti strukturirane u tri dijela.

   – Prvo ćemo predstaviti osnovne statističke pokazatelje i dati prikaz stanja. U drugom dijelu predstavljamo sad već osnovne smjernice kulturne strategije. To su vrlo općenite smjernice, no bit će onda rasprava pa će svi dobiti priliku reći što misle. Nakon toga predstavit ćemo kandidaturu Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture, jer je PGŽ partner pa da se ljudima pojasni koje su tu njihove mogućnosti – kaže Jurešić.

   No stvari sa Strategijom ne ovise samo o PGŽ-u. Sve će se strategije morati prolongirati za godinu dana, ističe Jurešić, zato što na državnoj razini nisu doneseni ključni legislativni elementi. Tako će se važenje Strategije 2011. – 2013. produljiti s 2014. i na 2015. godinu, a primjena nove strategije planirana je u 2016.

   – Očekujem da ćemo Strategiju završiti u veljači ili ožujku 2015., pa bismo već tada počeli implementirati neke pilot-programe kao testiranje novog modela financiranja i rada u kulturi – kaže Jurešić.

   Postavlja se stoga pitanje koji su fokusi nove Strategije, odnosno po čemu će se ona razlikovati od Strategije 2011. – 2013. Jurešić kaže da je potpuno jasno da se mora postići veća protočnost kulturnih sadržaja unutar županije te da treba pronaći modele za poticanje boljeg umrežavanja kulturnih stvaratelja unutar PGŽ-a.

Preustroj samouprave

– Na pitanje s kojim su ustanovama surađivali u posljednje vrijeme, većina intervjuiranih stvaratelja navodi Upravu, koja ih je financirala. Tu se vidi da imamo slučaj usitnjenosti i okrenutosti na one koji financiraju, a ne na mogućnosti koje nudi umrežavanje. Važno je pitanje onda i kako pomoći kulturnim stvarateljima u prelaženju stepenice od lokalnog djelovanja do razmišljanja o široj slici i razrađivanja projekata koji mogu biti financirani iz europskih fondova – kaže Jurešić.

   U pitanjima oko nove županijske kulturne strategije ne može se zaobići kontekst sve glasnijih zahtjeva u javnosti, pa i iz usta političara, za preustrojem lokalne i regionalne samouprave. Pritom se često govori o neučinkovitoj upravi te potrebi za strukturnim reformama, radikalno i za ukidanjem županija i nagomilanih nefunkcionalnih općina. Za Jurešića stvari su jasne, decentralizacija nema alternativu.

   – Ona je nužna za podizanje kvalitete života u županiji. Jedino tako možemo graditi odgovornije, autonomnije i ambicioznije strukture u kulturi. Mislim da u odnosu Grada i Županije imamo nedovršenu situaciju, a to je odnos između centra i periferije. Graditi barijere između njih je kontraproduktivno, jer bi se urbana kultura u Rijeci bez publike s periferije urušila, kao što se i upravo zahvaljujući visokoj urbanoj kulturi u Rijeci podiže razina kulture u Županiji – zaključuje Jurešić.