Žene nisu informirane o brojnim pravima koja imaju tijekom porodiljnog i rodiljnog dopusta – istaknuto je na jučerašnjoj sjednici Županijskog povjerenstva za ravnopravnost spolova
RIJEKA Žene rade manje plaćene poslove, a i njihove su mirovine 40 posto niže od mirovina muškaraca u Europi. Samo dva posto muškaraca koristi rodiljni dopust, a mnogi niti ne znaju da ga mogu koristiti. Također, žene nisu informirane o brojnim pravima koja imaju tijekom porodiljnog i rodiljnog dopusta – istaknuto je na jučerašnjoj sjednici Županijskog povjerenstva za ravnopravnost spolova.
Na sjednici su predstavljeni rezultati istraživanja o usklađivanju obiteljskih i poslovnih obveza koje je rađeno u sklopu projekta »Žene na tržištu rada – procjena utjecaja roda«, a koje je obuhvatilo 1.260 kućanstava iz 300 jedinica lokalne samouprave. Rezultate istraživanja prezentirala je Dijana Ljubanović, asistentica na projektu iz Udruge B.aB.e., koja je kazala kako je implementacija projekta započela početkom prošle godine.
Kao primjere diskriminacije žena Ljubanović je istaknula žene nakon rodiljnog dopusta, koje, kazala je, nisu poželjna radna snaga zbog malog djeteta, kao i žene koje prilikom razgovora za posao nerijetko, odnosno u puno većem postotku od muškaraca od poslodavca dobivaju pitanja o zasnivanju obitelji.
– Cilj projekta je osnažiti ulogu i utjecaj aktivnosti zagovaranja nevladinih organizacija usmjerenih na poboljšanje cjelokupne transparentnosti, otvorenosti i dobrog upravljanja hrvatske javne uprave u području rodne ravnopravnosti. Poseban će naglasak biti stavljen na one javne politike koje doprinose omogućavanju pozitivnog okruženja za žene na tržištu rada, među kojima treba istaknuti politiku obrazovanja, poreznu, mirovinsku i socijalnu politiku, obiteljsku politiku i druge. Važno je znati gdje se građani trebaju obratiti da sustav bude u njihovu korist, kazala je Ljubanović.
Predstavljajući neke od statističkih podataka, Ljubanović je kazala kako postoje velike razlike između potpora za opremu novorođenog djeteta po županijama, pa i između gradova u istoj županiji.
– Najveće su razlike u Zadarskoj županiji, gdje, primjerice, Zadar daje tisuću, a Sukošan pet tisuća za opremu novorođenčeta. Najmanje izdvaja slavonska općina Babina Greda, tek 500 kuna. Što se tiče prosjeka po županijama, najmanje izdvaja Virovitičko-podravska – 1.027,50 kuna, a najviše Dubrovačko-neretvanska županija (6.208,00 kuna), dok Primorsko-goranska županija izdvaja u prosjeku 2.922,68 kuna.
Ipak, treba uzeti velike iznose s rezervom, jer, primjerice Dubrovačko-neretvanska županija obuhvaća i otoke, gdje je život znatno skuplji, kazala je Ljubanović.
