Kandidat HDZ-ove koalicije za župana Alen Ružić u drugi krug je ušao s oko 27 posto glasova birača, što je rezultat po kojem bi se moglo reći da je u potpunosti ponovio rezultat HDZ-a u prvom krugu izbora za župana prije četiri godine u Primorsko-goranskoj županiji.

No, za razliku od prvog kruga, Ružić vjeruje da će rezultati drugog kruga izbora za primorsko-goranskog župana biti sasvim drugačiji nego prije četiri godine.

– Dvije trećine birača u našoj županiji glasalo je za promjenu u prvom krugu izbora. U tome vidim ključnu razliku i ona će se pokazati i u nedjelju. Birači će kazniti glavnog arhitekta potopa SDP-a na ovom području, a to je gospodin Ivica Lukanović.

Najprije je prisilio gospodina Komadinu da se više ne kandidira za župana, a onda je za gradonačelnicu Rijeke htio postaviti svoju prijateljicu iz Kastva Sandru Krpan. Birači su to prepoznali, kaznili ih u prvom krugu, a u nedjelju će istinska promjena stići i u PGŽ.

Promjena u zraku

Na glasove čijih birača računate u drugom krugu, ako uzmemo u obzir da je stasala jedna prilično snažna regionalna koalicija koja se zasad nije izjasnila oko podrške niti jednom kandidatu za župana i jeste li zadovoljni uspjehom nezavisne Ive Rinčić?

– Računam na glasove svih onih koji u prvom krugu nisu podržali mog protukandidata, a to je dvije trećine birača. Naši ljudi su mudri i razboriti i točno znaju što treba napraviti u nedjelju. To osjetim na svakom koraku, u svakom razgovoru i nema potrebe da više išta dodajem. Promjena je nezaustavljiva i dogodit će se na dobrobit svih stanovnika naše županije.

Ako postanete župan, kako planirate surađivati s budućim gradonačelnicom ili gradonačelnikom Rijeke, budući da nijedno nije vaša politička opcija? Imate li preferencije tko bi trebao pobijediti?

– Kad postanem župan, surađivat ću s bilo kim koga građani izaberu – i to je dio promjene u odnosu na dosadašnje stanje. Uvjeren sam da će se promjena dogoditi i u Gradu i u Županiji jer se to osjeti u zraku. Sve miriši na promjene. Građanima je dosta da ih se podcjenjuje i omalovažava.

Prošlo je vrijeme kad se političkim floskulama dobivalo izbore, a građane plašilo promjenom.

U nedjelju završava jedno i počinje drugo razdoblje. Više si nitko nikada neće moći dopustiti napraviti ono što je napravio moj protukandidat, gospodin Lukanović – podcijeniti pamet Primoraca, Gorana i otočana. Destrukcija i obmana više nemaju šanse.

Gospodarski rast

Puno ste vremena i prostora posvetili vašim planovima sa zdravstvom, socijalnom skrbi, obrazovanjem, pa čak i brizi o kućnim ljubimcima. Gdje je u vašem programu poduzetništvo, gospodarski rast, kako planirate poticati taj segment, gdje vidite najveće šanse PGŽ-a na tom području?

– Poduzetništvo i gospodarski rast zauzima središnje mjesto u mom programu jer ono predstavlja osnovu napretka ukupne regionalne zajednice, te zbog financijske osnove omogućuje dugoročno ostvarivanje većine drugih projektnih pravaca u punom opsegu.

Ovaj segment sam predstavio u sklopu prikaza ukupnog svog programa, na početku kampanje, a kako provodim ciljana predstavljanja po tematskim cjelinama, isto je bila tema tiskovne konferencije održane 27. svibnja 2025. na Malom Lošinju. Lošinj nije odabran slučajno za ovu prezentaciju jer su ključne odrednice našeg razvoja poticanje gospodarstva temeljenog na znanju i modernim tehnologijama, te poticanje turizma sukladno našim specifičnostima, ciljano i strateški.

Vezano uz navedene ključne grane, gospodarski rast ću poticati sveobuhvatno – uključujući sve potrebne segmente.

Tako ću veliku pažnju u radu pridati razvoju bolje prometne povezanosti, što se posebno odnosi na žurne mjere u poboljšanju stanja cestovnih prometnica u nadležnosti PGŽ-a koje su posljednjih desetljeća doživjele devastaciju nemara i nebrige diljem županije.

Pomorska povezanost posebno zahtijeva razvoj u također zanemarenom segmentu županijske ingerencije – pomorske linije županijskih koncesija nužnim uvođenjem i obogaćivanjem trebaju osigurati bolju povezanost otoka međusobno i s kopnom, kako unutar PGŽ-a, tako i sa susjednim županijama.

Navedeno će značajno pridonijeti životnim i poslovnim uvjetima otočana i stvoriti novi funkcionalni sustav – »otočnu regiju«. Intenzivirat ću u suradnji s nadležnim ministarstvom rad na izgradnji pomorskih luka i lučke infrastrukture, kao i prilagodbu pomorske flote na nacionalno nadležnim linijama prema prikupljenim prijedlozima i komentarima stanovnika pojedinih otoka i otočnih središta.

Oko zračne luke na Krku do sada je bilo previše rasprava, a premalo suvislih i provedivih aktivnosti – provedene analize i konzultacije jasno govore da će uvođenje sufinanciranih redovnih dnevnih odlaznih i povratnih aviolinija za velika europska zračna čvorišta poput Münchena ili Frankfurta osigurati kroz relativno kratko vrijeme funkcionalnu i poslovnu stabilizaciju kao osnovu za daljnje širenje poslovnih aktivnosti, a da ne govorimo o koristima za lokalno stanovništvo i posjetitelje našeg kraja.

Samo gospodarstvo razvijat ćemo po modelima europskih razvojnih politika i preporuka – one navode tzv. regionalni razvojni ekosustav koji se na nekom području temelji na transferu znanja i inovacija iz sustava znanosti, istraživanja te akademske kreativne i komunikacijske industrije u privredu.

Ovo obuhvaća sva područja u rasponu od primarne proizvodnje, prerade, kreiranja proizvoda, njegovog dizajna, do distribucije i marketinga u svim poslovnim granama. Kako bi elementi podrške razvoju privredi bili odista dostupni svakom poduzetniku, osnovat ćemo tri regionalna razvojna centra (Gorski kotar, otoci, Grad Rijeka) koji će pružati konkretnu, dostupnu, savjetodavnu i administrativnu potporu svim korisnicima s ciljem ostvarivanja što bolje konkurentnosti – raspon od obrtnika do malih i srednjih poduzetnika, od najbanalnije »papirologije«, pa do vođenja EU projekata.

U razvoju gospodarstva svakako neće izostati ni posebne, dodatne županijske potpore za poduzetnike i obrtnike, kao i regionalne mjere sukladno politici unapređenja zapošljavanja. Sve navedeno što ćemo provesti imat će jasne i brze učinke na gospodarski razvoj i višu poduzetničku djelatnost. Zamah gospodarstva u svim segmentima osjetit će svaki stanovnik kroz bolje životne uvjete proizašle iz kvalitetnih radnih mjesta.

Gorani žude za razvojem

Gorski kotar bio je tema svih opcija ovih izbora. Hoće li ova zapostavljena hrvatska regija ikad doživjeti svoju renesansu i nakon izbora, gdje vidite najveće mogućnosti za procvat Gorskog kotara i što planirate poduzeti izvan područja dostupnosti nekih neophodnih usluga za sve ljude koji trenutno tamo žive? Kako privući nove ljude, nove investicije?

– Gorski kotar je regija velikih perspektiva i trenutno brojnih neriješenih problema. Upravo njih sam osobno detaljno istražio i pripremio rješenja za svaki od njih.

Opće mjere za poticanje gospodarstva bit će prilagođene specifičnostima ove regije, a u njoj aktivna Regionalna agencija dostupna kako sam objasnio za svaku pomoć i asistenciju svim stanovnicima u svim fazama poslovnih aktivnosti.

Cilj je po načelu razvojnog ekosustava kroz dostupne resurse, drvo, autohtoni poljoprivredni proizvodi, jedinstveno okružje za razvoj turizma, izgraditi inovativne i specifične proizvode visoke dodatne vrijednosti.

To je ključ ekonomskog razvoja kraja. Kao primjer, ne prodavati daske trupaca ili trupce, već goranski namještaj od vrhunske sirovine, vrhunskog dizajna, međunarodne prepoznatljivosti i u skladu s navedenim – primjerene cijene.

Promet je veliki problem, pa ćemo osim obnove županijskih cesta, žurno iskoristiti trenutno raspoloživa EU sredstva i uvesti nekomercijalne, sufinancirane autobusne linije za svaki kutak Gorskog kotara čiji će vozni redovi biti prilagođeni potrebama žitelja. Iako država i sada pokriva u stopostotnom iznosu troškove zimske službe u Gorskom kotaru, riječ je o velikim sredstvima i u suradnji s Vladom ćemo svakako nastojati navedeno osigurati kao zakonsko pravo čime će se upravo ta sredstva osigurati gradovima i općinama za razvojne projekte.

Gorani žude za razvojem školske infrastrukture, od obnove srednje škole u Delnicama pa nadalje, za sportskim objektima i turističkom infrastrukturom koja će promovirati i čuvati nezamjenjive prirodne ljepote.

Uvjeren sam da Gorski kotar može i mora velikim koracima postati ne samo najljepša regija sretnih ljudi već jedna od najrazvijenijih u kojoj će mladi ostajati, sretno živjeti, a u koju će se i mnogi baš zato s namjerom doseljavati.

Nulta tolerancija

Treba li turizam ostati jedna od glavnih gospodarskih grana Kvarnera? Kakav turizam bi trebalo razvijati na ovom području?

– Turizam je posebna gospodarska grana od iznimne važnosti za naš kraj, takva treba ostati i takvom ću je razvijati. Osim partikularnih projekata poput transformacije Platka u cjelogodišnji odmorišni centar obnovljenih postojećih i razvijenih novih smještajnih i sadržajnih elemenata, radit ću na nizu aktivnosti za osiguranje cjelogodišnjeg turističkog poslovanja uz očuvanje tradicionalnih i autohtonih resursa.

Navedeno ću provoditi poticanjem specifičnih grana turizma – centara i programa kulture, poticanjem programa i centara aktivnog odmora u rasponu od planinarenja, ronilaštva, alpinizma, lovstva i drugog, pa do osnivanja novih kulturnih ustanova poput Muzeja glagoljice za koji sam siguran da će samo u temeljnom obrazovnom procesu na nacionalnoj razini značajno povećati posjećenost regije izvan glavne turističke sezone.

Želim posebno naglasiti da ću dati podršku i osigurati sufinanciranje malih obiteljskih iznajmljivača kako bi se očuvala tradicija domaćinskog smještaja i osigurao njihov poslovni opstanak.

Po uzoru na uspješne primjere poput Grada Malog Lošinja i Općine Baška, donijet ću županijski program pomoći malim iznajmljivačima s prebivalištem u PGŽ-u kako bi se dala financijska potpora troškovima poreza na nekretnine i troškovima turističkog paušala.

Uz turizam, ali i kvalitetu života i zdravlje svih stanovnika, povezana je i ekologija. Županija ima problem rafinerije u Urinju, sve više se govori o pretjeranoj eksploataciji mora, a obalnom pojasu konstantno prijeti i betonizacija. Koje su poluge Županije po tom pitanju, što biste kao župan poduzeli da zaštitite ovo područje od takvih prijetnji?

– Ekologija donosi višestruke opasnosti i u njenoj zaštiti imam nultu toleranciju.

Svako odstupanje predstavlja najčešće kršenje zakona, ali – još gore, opasnost po zdravlje naših ljudi. Dodatno neprihvatljivo je devastacija prostora koji smo dužni čuvati za generacije iza nas.

To je naša baština najveće vrijednosti, puno više od »obiteljskog srebra«, to je pitanje opstanka kvalitetnog života u našem kraju, pitanje gospodarskog razvoja, ali, uz vodeći objektivni značaj zdravlja, i pitanje regionalnog i nacionalnog ponosa.

U pitanjima iz ovog područja za mene nema kompromisa, a u njihovom rješavanju aktivirat ću sve raspoložive regionalne institucije, te se snažno zalagati za najoštrije reakcije svih nadležnih lokalnih i nacionalnih tijela koja iz domene svojih nadležnosti mogu dati doprinos u očuvanju naše prirodne baštine, kolijevke našeg života i života naše djece, unuka i svih budućih pokoljenja.