– U kolovozu prošle godine došli smo na odmor na Kvarner. Nakon dugo vremena sam riješila probleme s alergijom. Razgovarala sam sa suprugom o preseljenju u Rijeku i on se složio. Vrlo brzo smo sve realizirali. Otvorili smo tvrtku i bili smo spremni uložiti u posao 100.000 eura. Kupili smo građevinski teren, ishodovali sve potrebne dokumente i dozvole za izgradnju poslovno-stambenog objekta. Nakon otvaranja tvrtke dobili smo ugovore o radu suprug i ja kao članovi uprave koje smo dostavili MUP-u, otvorili smo radne knjižice, dostavili sve dokumente za registraciju u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). Knjigovodstveni servis je izračunao doprinose, a naša tvrtka plaća sve obveze u skladu sa zakonom i na vrijeme, priča Natalija na prilično dobrom hrvatskom.

Problemi su počeli nakon nekoliko mjeseci s HZMO-om. Natalija ih doživljava toliko velikim da se boji da bi mogla s obitelji biti izgnana iz Hrvatske.

  Na osnovi greške

– Devet mjeseci nakon otvaranja tvrtke dobili smo rješenje Porezne uprave o doprinosima za moga supruga koja ga je uvela kao stranca u Republici Hrvatskoj, a ne kao zaposlenika tvrtke. Tražili smo pojašnjenje, a u Poreznoj upravi su rekli da su takve podatke dobili od HZZO-a, a ovi od HZMO-a. Ispada da institucije rade na osnovi greške, a ne po zakonu. Jer, u Zakonu o strancima je navedeno da »Stranac može raditi u RH na temelju radne ili poslovne dozvole«, a u riječkoj ispostavi HZMO-a tvrde da član uprave, što moj suprug je, ne može biti prijavljen kao zaposlenik svoje tvrtke i ne žele ga prijaviti kao radnika. HZMO je uzeo njegovu radnu knjižicu, te prekrižio popis naše tvrtke bez navođenja razloga. Drži je i danas, a po zakonu ona mora biti kod poslodavca. Apsurdno je da imamo tvrtku i ulažemo novac, a HZMO nam onemogućava isplatu plaće, poreza i doprinosa, ogorčena je Natalija Besolova.

Središnja služba HZMO-a tvrdi da je Yuryju Besolovu priznato svojstvo osiguranika na mirovinsko osiguranje na temelju članka 13. Zakona o mirovinskom osiguranju kao članu uprave trgovačkog društva AHAT d.o.o. na temelju izvatka iz sudskog registra, te poslovne dozvole koju je nadležno tijelo na zahtjev stranca kao osnivaču navedenog trgovačkog društva izdalo na temelju članka 134. Zakona o strancima, te odobrenja za privremeni boravak nadležne policijske uprave kao i ostale dokumentacije propisane Pravilnikom o vođenju matične evidencije HZMO-a. 

– Budući da je navedenoj osobi u skladu s navedenim zakonskim odredbama priznato svojstvo osiguranika kao članu uprave trgovačkog društva, a ne kao radniku na temelju zasnovanog ugovora o radu, u sukladu s člankom 291. Zakona o radu radna knjižica nije pohranjena kod poslodavca već je pohranjena u predmetu nadležne područne službe mirovinskog osiguranja koja je dužna prema Pravilniku o radnoj knjižici, nakon izvršene obveze plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje od strane samostalnog obveznika doprinosa, upisati razdoblje staža osiguranja u radnu knjižicu. 

Da bi se strani državljanin, član uprave trgovačkog društva kojem je nadležno tijelo izdalo poslovnu dozvolu, osigurao na mirovinsko osiguranje kao osoba u radnom odnosu, poslodavac mora pri uspostavljanju prijave za vođenje matične evidencije dostaviti, među ostalom dokumentacijom propisanom člankom 15. navedenog Pravilnika, i ugovor o radu kojim se zasniva radni odnos između radnika i poslodavca, navode u Središnjem uredu. 

Teško uložiti novac

Drugim riječima, obitelj Besolov morat će pročitati jednu omanju knjižnicu hrvatskih propisa kako bi pokušala riješiti svoje probleme i odagnati strah od izgona Yuryja Besolova.

I to na jeziku i s pravnim izrazima koje sigurno neće moći dešifrirati. Do sada je puno toga napisano o šumi propisa koja onemogućava strane investicije.

Ova priča još je jedan dokaz koliko je teško uložiti novac i pokrenuti posao kao stranac u Hrvatskoj. Još se nekako može živjeti sa zakonima, ali kada krene citiranje pravilnika…