Proteklih dana u više navrata pisali smo o gubicima i troškovima KD-a Čistoća, od kojih se dobar dio može izbjeći poboljšavanjem sustava prikupljanja otpada, pogotovo glomaznog, kao i promjenama u načinu ponašanja građana koji, što zbog nefunkcioniranja odvoza, što zbog izbjegavanja plaćanja odvoza, otpad ostavljaju na javnim površinama.

To pak dovodi do novih troškova za njegovo uklanjanje i začaranog kruga iz kojeg će se Čistoća izvući preko leđa građana, odnosno najavljenim poskupljenjem usluge odvoza komunalnog otpada za sedamdeset posto.

Jedan od najvećih troškova Čistoće je zbrinjavanje komunalnog otpada u Centru za gospodarenje otpadom Marišćina, za što je Čistoća samo u prošloj godini Ekoplusu platila 8,2 milijuna eura, ne računajući troškove radnika, prijevoza, i ostale prateće rashode.

Ekoplus pak slovenskoj tvrtki Surovina plaća 199 eura za svaku tonu goriva proizvedenog iz otpada koji Slovenci spaljuju u cementari Salonit Arhovo, što godišnje iznosi blizu dva milijuna eura.

Postava videonadzora

Stoga smo još prije desetak dana, riječkoj gradonačelnici Ivi Rinčić uputili upit o planovima gradske uprave za smanjenje troškova poslovanja Čistoće, odnosno prikupljanja i zbrinjavanja otpada.

Kako i u Ekoplusu i u Čistoći smatraju da bi izgradnja energane na gorivo iz otpada značajno utjecala na ukupni trošak zbrinjavanja otpada, gradonačelnicu smo pitali i postoje li planovi za oživljavanje projekta izgradnje energane na gorivo iz otpada na području Rijeke. Odgovor prenosimo u cijelosti.

– Želimo da naš grad bude čist, uredan i siguran, a to zahtijeva i sustavne mjere i zajedničku brigu. Nažalost, sustav ima niz manjkavosti na razini države i zbog toga najveći teret pada na jedinice lokalne samouprave i građane.

Na tom tragu, smatram da se dugoročna politika mora temeljiti na rješenjima koja prethode zbrinjavanju, poput povećanja stope recikliranja i smanjenja nastajanja otpada.

Stoga u Rijeci uvodimo novitete u sustav pa je tako u procesu donašanja odluka kojom će se uz postojeće mjere – sustav zaprimanja obavijesti i evidentiranja lokacija protuzakonito odbačenog otpada, terenski nadzor komunalnog redarstva te edukativno-informativne aktivnosti – uvesti i nove mjere odnosno postavljanje videonadzora na rizičnim lokacijama i nagrađivanje građana za obavijesti o protuzakonitom odbacivanju otpada, ističe Rinčić.

Strože kazne

Dodaje da se s istim ciljem povećava i količina glomaznog otpada, s tri kubična metra na šest, koji se može besplatno predati, kao i biološki razgradivog otpada iz vrtova s pet na deset kubičnih metara, a uvode se i strože, ali pravedne kazne za nepropisno odlaganje, štiteći tako one koji se trude.

– Riješili smo i zakonitost rada reciklažnog dvorišta na Pehlinu koje će postati mjesto za manipuliranje glomaznim otpadom. U pripremi je i pilot-projekt kojim ćemo za početak u dva mjesna odbora vratiti takozvane baje kako bismo brže riješili problem glomaznog otpada.

U narednom razdoblju se planira raspisati natječaj za zapošljavanje komunalnih redara čiji bi prioritet bio nadzor nad odredbama propisa kojima se uređuje gospodarenje otpadom.

Što se tiče goriva iz otpada koje nastaje u pogonima Ekoplusa na Marišćini, prije svega treba istaknuti da je Grad Rijeka suvlasnik u TD-u Ekoplus s 41,10 posto, odnosno Grad Rijeka ne može donositi samostalno odluke vezane uz poslovanje Ekoplusa, odnosno svaka odluka zahtijeva suradnju s ostalim suvlasnicima i detaljnu procjenu tehničke, ekonomske i ekološke održivosti projekta, stoji u odgovoru gradonačelnice Rinčić.