Financijska agencija objavila je da je krajem listopada u Hrvatskoj bilo ovršeno 247.270 potrošača, s glavnicom duga od 17,4 milijarde kuna, te 15.531 poslovni subjekt, s glavnicom duga od 5,3 milijardi kuna. Fina je naime, nakon isteka šestomjesečnog moratorija na otplatu dugova, 19. listopada nastavila s provođenjem ovrha.

Krajem listopada tako je zbog neizvršenih osnova za plaćanje u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje bilo evidentirano 247.270 potrošača, što je za 9.135 ili 3,8 posto više nego na kraju ožujka 2020. te 3.615 potrošača ili 1,5 posto više u odnosu na listopad 2019., objavili su u Fini. Glavnica njihova duga iznosila je 17,4 milijarde kuna, što je za 0,8 milijardi kuna ili 4,9 posto više u odnosu na ožujak 2020., odnosno za 0,3 milijarde ili 1,9 posto više u odnosu na listopad 2019. Dug po kamatama iznosio je 6,7 milijardi kuna.

Najveći dug bankama

Najveći dio duga potrošača, 4,9 milijardi kuna bez kamata, odnosio se na dug potrošača prema bankama kao vjerovnicima, dok je prema svim financijskim institucijama dug bio 5,6 milijardi kuna. Na dan 18. studenoga evidentirano je pak 233.795 potrošača koji nemaju dovoljno sredstava na računima za otplatu duga, što je u odnosu na posljednji dan listopada smanjenje njihova broja za 13.475. Njihov ukupni dug iznosio je 17,3 milijarde kuna.

Na kraju listopada, navode u Fini, zbog neizvršenih osnova za plaćanje u Očevidniku je evidentiran i 15.531 poslovni subjekt, što je 2.101 ili 11,9 posto manje u odnosu na ožujak 2020. te 15,2 posto manje u odnosu na listopad 2019. Glavnica njihova duga iznosila je 5,3 milijarde kuna, što je za 279,7 milijuna kuna ili 5,1 posto manje u odnosu na ožujak te 10,5 posto manje u odnosu na godinu dana ranije. Dug po kamatama iznosio je 1,4 milijarde kuna, ističu u Fini.

Fina je u okviru istog priopćenja »Broj ovršenika koji nemaju dovoljno sredstava na računima za otplatu duga i ukupni dug…« objavila i prilog o pregledu dospjelih neizvršenih osnova potrošača po gradovima i županijama, također na 19. listopada.

U Fini navode da je najviše dužnika i jednako tako najveći iznos njihova duga u Gradu Zagrebu. »U odnosu na ukupan broj stanovnika županije, najviše je potrošača koji nisu podmirili dospjele neizvršene osnove za plaćanje u Sisačko-moslavačkoj županiji (6,75%), Gradu Zagrebu (6,55%) i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (6,50%). U odnosu na broj radnosposobnog stanovništva, najviše je potrošača također u Sisačko-moslavačkoj (10,24%) i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (9,82%), a prema istom kriteriju slijede Grad Zagreb (9,63%), Koprivničko-križevačka (9,33%), Zagrebačka (9,19%) te Virovitičko-podravska županija (9,08%)«, navode u Fini.

Prednjači Zagreb

Iz tablice je razvidno da je Primorsko-goranska županija na petom mjestu po broju potrošača koji nisu podmirili dospjele neizvršene osnove za plaćanje, no kada se gleda udio u radno sposobnom i ukupnom stanovništvu, očito se PGŽ ne izdvaja »po lošem«, odnosno ti su omjeri povoljniji u odnosu na županije koje Fina spominje.

Podaci Fine ukazuju, dakle, da je potrošača u PGŽ-u koji s 31. listopada nisu podmirili dospjele obveze bilo 15.895. Iznos njihovih neizvršenih osnova je nešto veći od 1,1 milijardi kuna. Udio tih potrošača u ukupnom broju stanovnika iznosi 5,37 posto, a udio u broju radno sposobnih je 7,82 posto.

Na rang-listi pak 25 gradova po kriteriju broja potrošača koji nisu podmirili dospjele neizvršene osnove za plaćanje, također s 31. listopada, Zagreb je prvi (51.753), Split drugi (9.325), a Rijeka treća, sa 7.707 potrošača koji nisu podmirili dopjele obveze. Ukupni dug je bio nešto veći od pola milijarde kuna. Po broju, to je udio od 5,99 u ukupnom stanovništvu Rijeke te udio od 8,73 posto u radno sposobnom stanovništvu Rijeke. U Fini pak navode da se »prema broju potrošača koji nisu podmirili dospjele neizvršene osnove za plaćanje u odnosu na broj stanovnika, izdvajaju Čakovec sa 7,93%, Sisak sa 7,83%, Križevci sa 7,25%, Bjelovar sa 7,23% i Petrinja sa 7,12% potrošača.