Stoljeće života

Rijeka je bila, jest i ostat će - antifašistička: Predstavljena knjiga Juraja Hrženjaka

Damir Cupać

Foto: Vedran Karuza

Foto: Vedran Karuza

U neku ruku sam Riječanin. Te 1945. došao sam u razrušenu Rijeku, koja nije imala drva, ugalj iz Raše nismo imali čime dovesti, a građani su se smrzavali. Rijeka je pod vojnom upravom obnovljena, vraćen je život u grad, kaže autor knjige Juraj Hrženjak



RIJEKA Rijeka je bila, jest i ostat će uvijek antifašistička. Od prvoga dana oslobođenja bila je antifašistička i do danas je, a uvjeren sam da će tako i ostati. Kruna antifašizma je gradonačelnik Vojko Obersnel koji je na čelu grada koji je primjer svima u Hrvatskoj, ali i široj regiji. Rijeka se ima čime ponositi, izjavio je Juraj Hrženjak, autor knjige »Stoljeće života – antifašistički zapisi i kultura sjećanja« koja je predstavljena u Gradskoj vijećnici, a koju su objavile izdavačke kuće Razlog i Antifašistička liga Republike Hrvatske. Đuka, kako je Hrženjaku bilo partizansko ime, prisjetio se 1945. godine koju je proveo u Rijeci.


Revizija povijesti


– U neku ruku sam Riječanin. Te 1945. godine došao sam u razrušenu Rijeku, Rijeku koja nije imala drva, ugalj iz Raše nismo imali čime dovesti, a građani su se smrzavali. Nismo imali metar obale. Rijeka je pod vojnom upravom obnovljena, vraćen je život u grad. Dopremili smo ogrjev, brašno, osposobljavali smo metar po metar obale. Zbog svega toga je Rijeka od prvoga dana antifašistička i takva će ostati, uvjeren je Hrženjak, autor koji je napisao memoare bez znanstvenih pretenzija, s ciljem da kao sudionik burnih zbivanja u 20. i 21. stoljeću ostavi mlađim naraštajima autentično i živo svjedočanstvo jednog vremena s namjerom da se ne zaboravi i ne iskrivljuje prošlost.


A upravo na reviziju povijesti upozorio je gradonačelnik Vojko Obersnel. – Izuzetno je važno da ovakva knjiga izlazi danas, kada smo suočeni sa sve brojnijim pokušajima revizije prošlosti. Danas se zaboravlja da moderna Europa počiva na antifašizmu koji je pobijedio najmračniju ideologiju u povijesti. Možemo biti ponosni zbog toga što je Hrvatska, kao i područje bivše Jugoslavije, znala odrediti stranu.

Povijesna je činjenica da je na području Hrvatske i bivše Jugoslavije, zahvaljujući Komunističkoj partiji i Titu, izrastao najsnažniji antifašistički pokret u Europi. Živimo u vremenu kada naša predsjednica kao prvi korak u mandatu poduzima micanje Titove biste. Englezima, Francuzima, Njemcima njegova slika na obilježavanju iskrcavanja na Normandiju ne smeta, ali smeta predsjednici. O bivšemu ministru Hasanbegoviću ne treba govoriti, ali valja podsjetiti da je riječ o čovjeku koji je tvrdio da je antifašizam floskula i koji je veličao ljude koji su stvarali NDH.




Danas raspravljamo o ploči na zgradi u Jasenovcu. I nije problem u ljudima koji su na toj ploči i koji su dali život za Hrvatsku, ali je u riječima koje asociraju na izdajnički, zločinački i kvislinški režim. Čudi me izjava premijera Plenkovića da je delikatno micati tu ploču. To treba obavezno napraviti bez osnivanja nekakvih komisija. Svakome s malo razuma je jasno što je bio fašizam, a što antifašizam, ocijenio je Obersnel.


Pisani trag


Riječkog gradonačelnika posebno čudi inicijativa predsjednika Sabora koji traži raspravu o Drugom svjetskom ratu.– Zašto bi trebali raspravljati, pa valjda je svakome jasno tko je pobijedio, tko se borio za oslobođenje od fašizma, a tko je s fašistima bio u istom kolu. Baš zato su potrebna svjedočanstva kao što je ovo Jurja Hrženjaka kako bi ostao pisani trag. Jer, antifašizam nema alternativu, zaključio je Obersnel.

Mira Šuvar naglasila je da je fascinira energija, memorija, upornost, tolerancija autora knjige, dok je Božo Rudež ocijenio da je riječ o knjizi koja bi u civiliziranim zemljama bila udžbenik povijesti. Franjo Butorac pojasnio je da je vrijednost knjige to što autor demistificira falsifikatore povijesti i to na način da navodi činjenice i autentične izjave koje bacaju istinsko svjetlo na ono što se događalo.