Vjerujem da će u Vladi prepoznati činjenicu da se ovdje radi o spojenim posudama i postupiti na isti način kao 2012. godine, kada je smanjenje lokalnih i županijskih proračuna izbjegnuto upravo odlukom Vlade o drukčijoj raspodjeli prihoda od poreza na dohodak
RIJEKA » SDP-ova vlada na čelu sa Zoranom Milanovićem krenula je promptno – nakon tri godine – u reformu poreznog sustava jer je državna blagajna sve praznija, kreditne obveze sve veće, a građani sve siromašniji. Banski dvori dosjetili su se da bi, između ostalog, trebalo promijeniti naplatu poreza na dohodak čIme bi se smanjili prihodi lokalne samouprave. Neki gradonačelnici i župani već su se pobunili, neki najavljuju uvođenje ili dizanje prireza, a nas je zanimalo što o svemu misli riječki gradonačelnik Vojko Obersnel koji je za vrijeme HDZ-ove vlade i kao predsjednik Udruge gradova bio žestoki protivnik centralizacijske politike premnijera Ive Sanadera i premijerke Jadranke Kosor. Vrlo često su otrovne strelice prema ministru Ivanu Šukeru bile upićivane i sa sjednica gradske vlade.
Drugačija preraspodjela prihoda
Kako komentirate takvu odluku SDP-ove vlade i SDP-ovog ministra? Naime, stječe se utisak da ste bili puno odlučniji u kritici državne vlasti kada je riječ o odnosu na lokalnu samoupravu dok je u Banskim dvorima bio HDZ. Možete li nam dati ocjenu rada Milanovićeve vlade upravo u tom kontekstu. – Kao gradonačelnik, odgovoran sam za raspolaganje proračunskim novcem, ali i za realizaciju projekata i programa koji se financiraju iz proračuna s ciljem da se našim sugrađanima olakša život ili unaprijedi njegova kvaliteta. Ukoliko Vlada svojim potezima to dovode u pitanje, logično je da ću reagirati. Činio sam to kada je na vlasti bio HDZ, a činim to i sada. Više sam puta javno rekao da porezna reforma bez preraspodjele prihoda od poreza na dohodak direktno ugrožava proračune gradova i županija, pa tako i riječki proračun. Drugim riječima, to znači da bi u tom slučaju, ovakvom poreznom reformom, bio direktno ugrožen standard građana i narušena kvaliteta življenja koja se osigurava novcem iz gradskog proračuna. Stoga vjerujem da će u Vladi prepoznati činjenicu da se ovdje radi o spojenim posudama i postupiti na isti način kao 2012. godine, kada je smanjenje lokalnih i županijskih proračuna izbjegnuto upravo odlukom Vlade o drukčijoj raspodjeli prihoda od poreza na dohodak. O tome sam i osobno obavijestio i premijera Milanovića i ministra financija Lalovca. No, ukoliko Vlada prihvati ovakav prijedlog porezne reforme i ne prepozna činjenicu da će time sve obaveze i ovlasti gradova, županija i općina dovesti u pitanje, takav potez sigurno neće dobiti prolaznu ocjenu niti mene osobno, a vjerujem niti većine načelnika, gradonačelnika i župana.
Možete li nam reći što će se točno promijeniti kada je riječ o prihodima jedinica lokalne samouprave od poreza na dohodak? – Prije svega, moram jasno reći da mi do sada nismo dobili na uvid nikakav službeni prijedlog izmjena Zakona o porezu na dohodak, pa sukladno tome je doista teško precizno govoriti na koji bi se način izmjene odrazile na prihode jedinica lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj. Jedino što znamo su raznorazne interpretacije koje su prisutne u medijima, a koje se tiču navedene problematike, ali bez službenog stava Ministarstva financija i Vlade u cjelini. Ipak, ono što možemo konstatirati, ako se vodimo medijskim napisima, jest činjenica da Vlada razmišlja o povećanju neoporezivog dijela plaće, kao i mijenjanju raspona porezne osnovice za oporezivanje po određenoj poreznoj stopi, pri čemu bi porezne stope ostale iste kao i sada – 12 posto, 25 posto i 40 posto. Prema sadašnjoj raspodjeli poreza na dohodak, jedinice lokalne i regionalne samouprave sudjeluju s oko 84,5 posto udjela u prikupljenom porezu, dok na državnoj razini ostaje 15,5 posto.
Ako bi se provelo povećanje neoporezivog dijela plaće i mijenjanje raspona porezne osnovice za oporezivanje po određenoj poreznoj stopi, to bi značilo značajno smanjenje prihoda od poreza na dohodak na lokalnoj i regionalnoj razini, a tome također treba dodati i smanjenje mase naplaćenog prireza do kojeg će doći smanjenjem porezne osnovice. Prema najavama u medijima, novim zakonskim izmjenama smanjili bi se prihodi od poreza dohodak opće države, opća država podrazumijeva državni proračun i proračune jedinica lokalne i regionalne samouprave, za dvije do dvije i pol miljarde kuna, što bi prema gornjem obračunu značilo smanjenje prihoda jedinica lokalne i regionalne samouprave iznosilo bi oko 1,7 do 2,2 milijarda kuna na godišnjoj razini. Moram naglasiti i da nisam protiv porezne reforme, no smatram da je nužno predvidjeti i drugačiju preraspodjelu prihoda od poreza na dohodak kako bi se nadoknadio gubitak lokalne i regionalne samouprave.
Nedostupni podaci o visini plaća
Postoje li projekcije koliko će Grad Rijeka izgubiti u prihodovnom smislu, te na koji način mislite nadomjestiti smanjenje prihoda? – Točnih podataka nemamo zbog dvije bitne činjenice: nemamo službenog prijedloga izmjena Zakona o porezu na dohodak s jedne strane, a nemamo ni podataka na razini grada o broju zaposlenih i visini njihovih plaća s druge strane. Naime, ti podaci su nam nedostupni jer mi od Porezne uprave koja prikuplja porez na dohodak dobivamo samo zbirni iznos naplaćenog poreza i prireza na području Grada koji nama pripada. Ipak, rađene su neke grube procjene koje govore da bi Grad, ukoliko se promjene iz medija pokažu točnima, izgubio na godišnjoj razini preko 60 milijuna kuna. Što se tiče nadomještanja gubitka značajnog dijela poreza i prireza jedinicama lokalne i regionalne samouprave, prije svega očekujemo da će Vlada u prijedlogu izmjena Zakona u porezu na dohodak, kao i drugih pratećih zakonskih propisa uvažiti tu činjenicu i naći način da se jedinicama lokalne i regionalne samouprave nadoknadi navedeni gubitak poreznih prihoda, kao što je bio slučaj i kod zadnjih izmjena Zakona o porezu na dohodak iz 2012. godine kada je Vlada nadomjestila gubitak povećanjem udjela u porezu na dohodak jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Ako se to ne dogodi i Vlada ne nadoknadi gubitak lokalne i regionalne samouprave na adekvatan način, sve jedinice, prije svega, lokalne samouprave, naći će se u vrlo velikim problemima, za koje je moguće da dovedu do nemogućnosti obavljanja osnovnih zakonom propisanih poslova jedinica lokalne samouprave s jedne strane i trajnom nelikvidnošću s druge strane.
Hoćete li povećavati prirez kako bi nadomjestili sredstva, a što su neki vaše kolege najavili? – Smatram da je preuranjeno razmišljati o bilo kakvom povećanju prireza dok ne vidimo konačne izračune i zakonske prijedloge, tako da mogu reći da trenutno o tome ne razmišljamo. Štednja na gradskoj upravi i proračunskim korisnicima Hoće li se smanjivati plaće zaposlenima u gradskoj upravi i plaće proračunskih korisnika? – U ovoj godini ne razmišljamo o smanjenju plaća zaposlenima u gradskoj upravi, te kod proračunskih korisnika. Podsjetit ću vas da smo mi, od pojavljivanja krize, već dva puta smanjivali plaće zaposlenika. Osim ograničenja rasta plaća i novog zapošljavanja, u posljednjih nekoliko godina trajanja ekonomske krize provode se i druge mjere štednje, posebno na stavkama rashoda za zaposlene obzirom da se zaposlenicima ne isplaćuje ni regres niti božićnica, a smanjenja su i ostala materijalna prava. Isto tako valja naglasiti da smo radi dodatnih ušteda u proračunu smanjivali i naknade gradskim vijećnicima i članovima radnih tijela Gradskog vijeća, i to 2010. godine za 12 posto, te 2012. godine za dodatnih pet posto.
Što to sve može izazvati? – U tom slučaju može doći u pitanje cjelokupno poslovanje jedinica lokalne samouprave, kao i sve ovlasti i preuzeti poslovi s državne razine, što će vjerojatno zahtijevati cjelokupno preispitivanje svih pozicija i stavki proračuna, kao i svih projekata i aktivnosti gradske uprave i njenih korisnika. Grad Rijeka posljednjih je godina u više navrata racionalizirao svoje poslovanje, primjerice smanjenjem plaća zaposlenicima i ostalim proračunskim korisnicima za 10 posto, te neisplatom božićnica i regresa za godišnji odmor ili pak odustajanjem od određenih programa i bojim se nemamo puno prostora za daljnje smanjivanje troškova, posebno u tako velikom iznosu. Nažalost, bit ćemo prisiljeni odustati od socijalnih programa koje provodi Grad ili pak od čitavog niza programa ili subvencija u kulturi i sportu. Nije isključeno niti da ćemo morati povećati neke cijene usluga građanima što će, u konačnici, utjecati na njihov standard. Isto tako, bit ćemo prisiljeni dodatno smanjivati plaće zaposlenika i zaposlenika proračunskih korisnika, a u to spadaju i, primjerice, vatrogasci ili pak odgajateljice u vrtićima i dio učiteljica i nastavnika u školama.
Realizacija prioritetnih rashoda i programa
U kakvom je stanju trenutno riječki proračun, te planirate li rebalans i kada? – Rade se završne analize i ovih dana bit će gotov izvještaj za prvo polugodište te će, kao i uvijek do sada, biti javno objavljen. Ipak, ono što mogu reći, jest da prema trenutno dostupnim podacima, nema značajnije razlike u ostvarenju prihoda i rashoda za prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani, iz čega se da zaključiti da je poslovanje i dalje otežano zbog cjelokupne makroekonomske situacije u kojoj se kao država nalazimo, ali je bitno naglasiti da se unatoč tome realiziraju prioritetni rashodi i programi Grada kao što su socijalni program, programi osnovnog školstva, razvojni projekti, redovito se otplaćuju gradske obveznice i krediti, osigurana su sredstva za redovno poslovanje gradske uprave i ustanova – proračunskih korisnika, te je zadržan postojeći standard komunalne infrastrukture. Što se tiče rebalansa, on je nedavno donesen, na zadnjoj sjednici Gradskoj vijeća u srpnju ove godine, te smatram da neće biti potrebe za novim rebalansom u ovoj godini, već eventualno samo za tehničkim poravnanjem pozicija proračuna krajem godine. Međutim, ukoliko dođe do bitnih promjena zakonskih propisa koji će značajnije utjecati na prihodovnu ili rashodovnu stranu proračuna već u ovoj godini, svakako ćemo u tom slučaju morati reagirati da rebalansom izvršimo preraspodjelu proračunskih stavki sukladno novim okolnostima.
