U 15 godina postojanja riječki Ured pravobraniteljice za djecu zaprimio je 3.150 pritužba s područja regije, a obavljeno je oko tri tisuće osobnih i telefonskih savjetovanja – istaknula je na obilježavanju petaneste godišnjice rada tog Ureda savjetnica Ana Albrecht Čekada.

Savjetnicima u Rijeci godišnje se obrati 300 stranaka, a u najvećem broju slučajeva obraćaju se majke te potom očevi i djeca, a najveći broj prijava je iz Primorsko-goranske županije.

Jako puno na terenu

Naime, kako je pojasnila savjetnica Danijela Žagar djelovanje Regionalnog ureda pravobraniteljice za djecu u Rijeci usmjereno je na područje triju županija: Istarske, Ličko-senjske i Primorsko-goranske.

– Ured je otvoren s ciljem da se djelovanje pravobraniteljice približi djeci i građanima koji žive na ovim područjima, kao i da se ojačaju kontakti s institucijama i organizacijama koje na regionalnoj i lokalnoj razini mogu pridonijeti zaštiti i ostvarivanju prava djece, pojasnila je Žagar.

Dodajući kako se korsinici najčešće obraćaju zbog prava na život uz roditelje i roditeljsku skrb, pravo na zaštitu od nasilja i zanemarivanja te potom obrazovna i ekonomska prava Albrecht Čekada je istaknula da je riječki rang sličan onome u ostatku Hrvatske.

– Po tome se riječka regija ne razlikuje od ostatka Hrvatske. U posljednjih 15 godina bili smo i jako puno na terenu, bili smo u obilascima i na susretima s djecom te smo puno radili na promociji dječjih prava. Imali smo više od 200 obilazaka ustanova, kazala je Albrecht Čekada.

Dobra suradnja s Gradom Rijekom

U sklopu programa obilježavanja održana je tribina “Petnaest godina riječkog Ureda pravobraniteljice za djecu – postignuća i izazovi”, a tom je prilikom pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević istaknula dobru suradnju s Gradom Rijekom i drugim institucijama u regiji, ali je napomenula i da može bolje te je pozvala na dublju suradnju u interesu djece.

– Riječki ured započeo je s radom 2007. godine na poticaj UN-ovog Odbora za prava djeteta Hrvatskoj da se nastavi jačati potpora Pravobranitelja za djecu i njegovo djelovanju na lokalnoj razini kako bi ga se približilo i učinilo pristupačnijim djeci u svim krajevima države.

Mislim da je do sada svrha Ureda u velikoj mjeri ispunjena, kazala je Pirnat Dragičević.

Ujedno je dodala da je njen Ured tijekom prošle godine zaprimio više od 2 tisuće pritužbi vezanih uz povredu dječjih prava.

– Najveći broj pritužbi odnosio se na povredu obrazovnih prava djece, zatim povreda prava djece u obitelji, naročito onih koji se odnose na visoko konfliktne razvode, a bilo je i slučajeva povrede zdravstvenih, kulturnih i drugih prava.

Nažalost, zanemarivanje djece i nasilje, bilo obiteljsko, bilo vršnjačko i dalje je ozbiljan problem na čijem suzbijanju moramo raditi, istaknula je pravobraniteljica.

Mreža mladih savjetnika

Dodajući kako je suradnja Grada i Ureda uvijek bila dobra riječki je gradonačelnik Marko Filipović istaknuo da je Rijeka po programima koje provodi uvijek bila ispred ostatka Hrvatske.

– Nastojimo puno pozornosti posvetiti djeci i pružiti što više sadržaja i mogućnosti za naše najmlađe sugrađane. Uveli smo, kao prvi grad u Hrvatskoj, Građanski odgoj i obrazovanje u naše škole kojeg su zatim preuzele i neke druge jedinice lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj.

Nastojimo stvoriti pozitivno okruženje u kojem djeca uče o važnosti participacije u zajednici, poštivanju različitosti, preuzimanju aktivne uloge u zagovaranju ljudskih prava, održivog razvoja i demokratizacije društva.

S druge strane, svjesni da ima djece kojoj treba pomoć zajednice i društva i stvorili smo sustav koji brine o takvoj djeci i njihovim obiteljima i pruža im daleko više od onoga što u ovom trenutku može ponuditi država.

Godišnje socijalnu pomoć dobije oko 2.200 djece u dobi do 18 godina koji ostvare oko 4.000 socijalnih prava, uz socijalnu pomoć namijenjenu cjelokupnim kućanstvima i besplatno korištenje niza specifičnih socijalnih usluga, kazao je gradonačelnik.

U okviru obilježavanja godišnjice rada Ureda predstavljene su i dvije značajne aktivnosti, a riječ je o Mreži mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu te Forumu mladih 16+.

Navodeći kako trenutno djeluje peta generacija Mreže mladih, Žagar je kazala da se Mreža sastoji od 25 djece i mladih u dobi od 12 do 18 godina iz cijele Hrvatske, a proteklih su godina bila aktivna i djeca iz Kastva, Lovrana, Opatije, Rijeke, Pule, Pazina i Cresa. Forum mladih 16+ Ured je osnovao 2021., a okuplja 16 mladih iz cijele Hrvatske.

Predstavljena knjiga “S one strane rešetke…”

U sklopu obljetnice predstavljena je i knjiga “S obje strane rešetke. Što dugujemo djeci čiji su roditelji u zatvoru”, objavljena u nakladi Pravobranitelja za djecu, čije su suautorice zamjenica pravobraniteljice za djecu Maja Gabelica Šupljika te novinarka i publicistkinja Višnja Biti.

Uz njih je u stvaranju ove publikacije sudjelovalo dvadesetak stručnjaka iz pravosuđa, socijalne skrbi, policije, odgoja i obrazovanja, zdravstva, medija, civilnog društva i drugih područja, zatim djelatnici triju velikih zatvorskih ustanova, te brojni sugovornici.

Knjiga je nastala kao rezultat istraživačkog projekta Ureda pravobraniteljice, kojim su obuhvaćene aktivnosti i iskustva različitih organizacija, pojedinaca i institucija u zaštiti prava djece čiji su roditelji u zatvoru, a ona je ujedno i prikaz djelovanja Ureda na tom području od 2006. godine do danas.

Iz perspektive najrazličitijih aktera knjiga donosi raznovrsne pristupe ovoj problematici, pogled znanstvenika, stručnjaka, praktičara kao i sudionika-svjedoka koji su se u svojem profesionalnom i privatnom životu susretali s djecom zatvorenika.

Naglasivši da takvoj djeci treba sustavna i snažna podrška Gabelica Šupljika je istaknula da potrebe djece čiji su roditelji u zatvoru često neprepoznate u odnosu na specifičnu obiteljsku situaciju.

– Ta su djeca često nevidljiva i poistovjećuje ih se s krimenima njegovih roditelja što je razlog česte diskriminacije radi čega trpe brojne posljedice i odbacivanje, istaknula je Gabelica Šupljika.