Rad u smjenama na dugogodišnje zanemareno obnavljanje opreme i infrastrukture KBC-a Rijeka došao kao elementarna nepogoda. Stanje u KBC-u posljedica je višegodišnjih zbivanja u ustanovi i statusa kojeg ona ima kod svih vlada RH, bez obzira na političke stranke koje su je činile
RIJEKA Hitno saniranje kriznih radilišta u Kliničkom bolničkom centru Rijeka, urgentna nabava nužne i osnovne opreme sada deficitarne u ustanovi te analiza efekata smjenskog rada koje smanjuje obim posla na štetu bolesnika, od Ministarstva zdravstva zatražili su jučer članovi Savjeta za zdravlje Primorsko goranske županije.
Predsjednik Savjeta dr. sc. Nikola Ivaniš kaže da su ta tri zaključka proistekla iz višesatne rasprave u kojoj su među ostalima sudjelovali sanacijski upravitelj KBC-a Rijeka prof. dr. Herman Haller, dožupanica Marina Medarić i pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo PGŽ dr. Đulija Malatestinić. – Svi stručnjaci tvrde da su efekti takve organizacije rada pogubni, ističe Ivaniš, pa bi analiza rada koju je ministar zdravlja Rajko Ostojić nedavno i najavio, trebala uključiti korekcije, instituciju iznimke za pojedine radne procese. Činjenica da takav rad ugrožava i funkcioniranje Medicinskog fakulteta u Rijeci trebala bi u analizi koju ocjenjujemo nužnom uključiti i mogućnost povratka na ranije stanje.
Stanje u kojem se riječki KBC našao, rečeno je na sjednici Savjeta, posljedica je višegodišnjih zbivanja u ustanovi i statusa kojeg ona ima kod svih vlada RH bez obzira na političke stranke koje su je činile. Zanemarivanje, potplaćenost, i zaostajanje u bazičnoj opremi ograničavaju razvoj ustanove. Jednako tako višegodišnji izostanak ulaganja u osnovnu infrastrukturu, doveo je do nekoliko kriznih radilišta čije bi stanje brzo trebalo biti popravljeno poput primjerice operacijskih dvorana. Proteklih se godina, pokazala je rasprava, KBC nije u dovoljnoj mjeri kadrovski obnavljao što se na većini odjela kompenzira iznimnim naporima postojećeg osoblja. Na većim je odjelima to još i moguće, na manjima nije. Na sve je to poput elementarne nepogode uveden i rad u smjenama, što je prema svim raspoloživim sazanjima ugrozilo osnovni proces rada KBC-a Rijeka. U nekim periodima jednostavno nema ljudi za sve poslove koji trebaju biti obavljeni što rezultira produžavanjem listi čekanja, sve dužim naručivanjem na operativne zahvate i ozbiljnim nezadovoljstvom građana.
Članovi savjeta slažu se da KBC Rijeka još uvijek ima izvrsne stručnjake te je još uvijek izvrsna medicinska ustanova, ali sve treba učiniti da održi korak s ustanovama poput KBC-a Zagreb, jer su istovrsnog ranga. Ministar zdravlja Ostojić trebao bi nužnu opremu nabavljati isto onako kako to čini u drugim kliničkim ustanovama. Postoje činjenice da se kroz plasiranje modela javno privatnog partnerstva zapravo gradnja nove bolnice u Rijeci odgađa, rečeno je na sjednici Savjeta za zdravlje PGŽ gdje su tri zaključka donesena uz jedan suzdržan i jedan glas protivljenja.
