Koronavirus

Riječki epidemiolozi zabrinuti skokom broja zaraženih: “Dio njih će nužno imati teški oblik sa smrtnim ishodom”

Barbara Čalušić

Emica Elvedji/PIXSELL

Emica Elvedji/PIXSELL

Ova brojka zabrinjava nas i zato jer se na ovaj način bolnica puni, a time se sužava kvaliteta i opseg zdravstvene zaštite koju pruža ostalim bolesnicima, upozorio je epidemiolog Dobrica Rončević



RIJEKA – Primorsko-goranska županija, kao i cijela Hrvatska, jučer su oborile rekord kad je riječ o dnevnom broju novih slučajeva zaraze u četvrtom pandemijskom valu. S 324 nova slučaja na županijskoj i 3.162 na nacionalnoj razini, cijela se zemlja po broju novih slučajeva intenzitetom zaraze vraća u proljetni val. Kad je riječ o novom broju slučajeva na razini Hrvatske, pozitivno je bilo više od četvrtine ukupno testiranih, kojih je bilo 11.995, dok je u PGŽ-u taj udio iznosio nešto više od 18 posto.


U Hrvatskoj su od posljedica COVID-19 jučer preminule 23 osobe, u PGŽ-u jedna, a na nacionalnoj razini u bolnicama se liječilo 939 pacijenata, od čega na respiratoru njih 131. U Kliničkom bolničkom centru Rijeka broj hospitaliziranih osoba iznosio je 62, od čega se na respiratoru liječilo šestero pacijenata, dok je jedna necijepljena osoba preminula od posljedica COVID-19.


– Broj od 324 novooboljele osobe doveo je do prirasta od 239 aktvnih slučajava kojih je trenutno 1.432 u PGŽ-u. Učinjena su 1.752 testa i 18,49 posto je pozitivnih nalaza, što je dosad najviša brojka u četvrtom valu. I dalje predvodi urbana cjelina Rijeke s pripadajućim općinama i gradovima, a nakon toga slijedi Liburnija. Ta se situacija odražava i na broj hospitaliziranih kojih je trenutno 62, što je za tri više u odnosnu na prethodni dan, a na respiratoru imamo šestero pacijenata, što je jedan više od prethodnog dana. Nažalost, jedna je osoba umrla i ona je bila necijepljena.




Ukupno su u četvrtom valu preminule 33 osobe, od čega je sedam cijepljenih te iz svega ovog možemo zaključiti da i dalje obolijevaju i imaju težu kliničku sliku i smrtni ishod osobe koje nisu preboljele COVID-19 ili koje nisu cijepljene. Također, po dobnoj distribuciji dvije su skupine najzastupljenije među novooboljelima. Daleko najzastupljenije je radno stanovništvo, koje računamo od 26. do 64. godine života, kojeg imamo skoro 54 posto. Maloljetne osobe i djeca od 0 do 17 godina s 24,69 posto zauzimaju drugo mjesto među dobnim skupinama. Starijih od 65 relativno je malo, što je dobro, jer znamo da su te osobe imunitet stekle cijepljenjem, izjavio je jučer glavni županijski epidemiolog iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a dr. Dobrica Rončević.


Kampanja cijepljenja napreduje, kazao je Rončević te ponovio da je PGŽ najbolja regija u Hrvatskoj s rezultatom od više od 50 posto cijepljenih prvom dozom.


Ipak, kako je dodao, cijepljenje napreduje dosta sporo i njemu se trenutno pridružuje cijepljenje dodatnom dozom za one koji su završili cijepljenje prije više od šest mjeseci, a sada primaju tzv. booster dozu.


– Očekujemo porast tog broja tako što će njima biti omogućeno da dobiju COVID-potvrde koje će im vrijediti sljedećih godinu dana. S druge strane, što se tiče cijepljenja imunokompromitranih osoba koje se cijepe s tri doze primovakcinacije, taj dio procesa napreduje, no tu su, srećom, brojke male jer nema puno osoba koje bi kao imunokompromitirane bile kandaidati za treću dozu primovakcinacije. Očekujemo da će se na ovaj način postići bolji imunitet, i osobni, ali i populacijski, poručio je Rončević.


Riječke epidemiologe zabrinjava jučerašnja rekordna brojka prvenstveno stoga što će dio zaraženih nužno imati teški oblik bolesti s posljedicama i, nažalost, i sa smrtnim ishodom.


– Ova brojka zabrinjava nas i zato što se na ovaj način bolnica puni, a time se sužava kvaliteta i opseg zdravstvene zaštite koju pruža ostalim bolesnicima. Moramo nastaviti s daljnjim cijepljenjem, pogotovo u mlađim skupinama koje su nam ostale nedovoljno cijepljena populacija koja je posebno izložena riziku zbog aktivnog života koji vodi, upozorio je Rončević.


Kad je riječ o postroženju mjera, o kojem se zasad na nacionalnoj razini ne razmišlja, Rončević kaže da su sve opcije otvorene, a Nacionalni stožer je taj koji vodi računa o ovim brojkama i eventualno nekim regionalnim specifičnostima koje se u zadnje vrijeme tope jer se Hrvatska nalazi u uzlaznoj putanji četvrtog epidemijskog vala.


– Ne mogu se isključiti dodatne opće protuepidemijske mjere koje bi se uvodile, no mi se svi nadamo da će se ove mjere koje bi dovodile do daljnje liberalizacije održati na ovoj razini. Međutim, dogodila se prilična disproprocija između intenziteta mjera koje se provode u osjetljivim kolektivma i u općoj populaciji gdje jedni te isti ljudi sudjeluju u životu osjetljivih kolektiva, a onda su i posebno izloženi riziku oboljenja izvan tih kolektiva. To je karakteristično i za mladu populaciju gdje su djeca u školi i dalje relativno zaštićena, unatoč tome što se epidemija širi u školskom ambijentu i vrtićima, no još se više širi u izvanškolskim aktivnostima koje su na posebno liberalan način regulirane kroz odluke stožera, smatra Rončević.


Na pitanje trebaju li se uvesti obavezne COVID-potvrde i u neke druge sektore izvan zdravstva i socijalne skrbi, Rončević tvrdi da se takve potvrde kojima se dokazuje preboljenje, zaštita cijepljenjem ili negativan nalaz kod nas već ionako koriste. Kako je podsjetio, osim u zdravstvu i socijalnoj skrbi, one se koriste i za pristupanje različitim oblicima kulturno-umjetničkih i sportskih događaja, no ipak možda ne dovoljno masovno i dosljedno koliko bi to bilo moguće.


– Stožer razmatra mogućnost da se možda i dodatno proširi uporaba COVID-potvrda i da to ne bude vezano samo uz okupljanja od više od sto ljudi, nego i za manja okupljanja ili nekakva posebna okupljanja s posebim rizicima. U svakom slučaju, to bi bio noćni život, odnosno aktivnosti zabave jer ljudi tada ne sjede na jednom mjestu i u međusobnom su kontaktu u zatvorenom prostoru. To bi, dakle, svakako bili kandidati iz društvenog života koji bi možda trebali biti obuhvaćeni potvrdama više nego sada, rekao je Rončević koji smatra da šoping centri zasad nisu na prvom mjestu gdje bi trebalo uvesti COVID-potvrde.