Predavanje

Riječki dani bioetike: ‘U lockdownu nasilje u obitelji poraslo za 20 posto’

Ingrid Šestan Kučić

Osim restriktivnih mjera, fenomenološkom porastu nasilja u obiteljskom krugu pogoduju ekonomski i socijalni stresovi poput financijske nesigurnosti, gubitka posla, kao i otežano prijavljivanje počinitelja – upozorila je doc. dr. Dalida Ritossa



RIJEKA – Rezultati prvih istraživanja o bolesti COVID-19 kao kriminološkom faktoru pokazali su kako za djecu i žrtve obiteljskog nasilja dom nije sigurno mjesto. Prema predviđanjima Fonda UN-a za stanovništvo tijekom lockdowna nasilje u obitelji poraslo je za 20 posto, a ako bi se proljetni scenarij ponovio, prva 3 mjeseca zabrane napuštanja doma dovela bi do strmoglavog rasta obiteljskog nasilja za dodatnih 15 milijuna slučajeva.


Pilot-studija


Osim restriktivnih mjera fenomenološkom porastu nasilja u obiteljskom krugu pogoduju ekonomski i socijalni stresovi poput gubitka posla, financijske nesigurnosti, kao i otežano prijavljivanje počinitelja – upozorila je na jučerašnjem predavanju u sklopu Dana bioetike doc. dr. Dalida Ritossa s riječkog Pravnog fakulteta.


Njezino predavanje pod nazivom »Obiteljsko nasilje u doba bolesti COVID-19 – Uloga zdravstvenog sustava u zaštiti najranjivijih« organizirano je u okviru 22. Riječkih dana bioetike koji se ove godine održavaju u virtualnom okruženju, a organizatori su Katedra za društvene i humanističke znanosti u medicini Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci, Dokumentacijsko-istraživački centar za europsku bioetiku »Fritz Jahr«, Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku i Hrvatsko bioetičko društvo.




Navodeći kako je od iznimne važnosti osigurati žrtvama obiteljskog nasilja pristup postojećem sustavu podrške i zaštite njihovih prava za vrijeme koronakrize doc. dr. Ritossa je podsjetila da je uloga zdravstvenih djelatnika u ovom sustavu zakonski regulirana i ima ključno mjesto.


– Kako bi se ustanovilo obraćaju li se osobe prema kojima je počinjeno nasilje u obitelji liječnicima i drugom medicinskom osoblju, provedena je pilot-studija između djelatnika udruga »Centar za nenasilje i ljudska prava – SOS Rijeka« i »U.Z.O.R. – Udruga za zaštitu obitelji Rijeka« i njihovih korisnika. Na temelju preliminarnih rezultata ovog i drugih srodnih istraživanja predložit će se nadogradnja sustava za zaštitu prava ranjivih žrtava tijekom pandemije. U istraživanju je sudjelovalo 13 ispitanica koje su većinom žrtve psihičkog nasilja, ali i drugih oblika nasilja, kazala je doc. dr. Ritossa.


Negativne posljedice


Iako postoji cijeli niz država koje su zabilježile porast obiteljskog nasilja u obitelji za vrijeme lockdowna u Hrvatskoj je broj prijavljenih slučajeva u tom periodu smanjen, ali je nakon obustave lockdowna zabilježen uzlazni trend broja prijava nasilja, a doc. dr. Ritossa ujedno je upozorila na važnost reakcije zdravstvenih djelatnika jer je nasilje prema ženama glavni uzrok smrti, narušenja zdravlja ili invaliditeta u dobi do 15 do 44 godina. Dodajući da ranjivost ranjivih nikad nije bila veća i govoreći o posljedicima pandemije doc. dr. Ritossa iznijela je i druge moguće negativne posljedice pandemije, kao što je porast broja pothranjenih ljudi do kraja godine sa 690 na 822 milijuna, dok bi 3,3 milijarde ljudi moglo izgubiti sredstva za život. Deseci milijuna ljudi, kazala je, izloženi su riziku pada u ekstremno siromaštvo.
Doc. dr. Ritossa je voditeljica projekta Hrvatske zaklade za znanost »Život u doba bolesti COVID-19 – socijalne implikacije za sigurnost i dobrobit ranjivih skupina u europskom kontekstu/#COVID-19 #VULNERABILITY«, Riječki dani bioetike nastavit će se danas nizom predavanja i tribinom »Etika digitalnog doba«.