Čuvari riječkog neba - Helena Marušić, Krešimir Bravić, Luna Perović, Dan Roviš, Dino Gržinić, Petar Jelača i njegova kći, Lovro Pavletić, Elio Janko i Tomislav Jurkić (čuči) u Astronomskom centru / Foto Vedran KARUZA
Prije dva mjeseca jedan od njih je i službeno potvrđen od međunarodne organizacije Minor Planet Center koja priznaje takve detekcije
povezane vijesti
Na današnji se dan obilježava Svjetski dan asteorida. Dan je to posvećen podizanju svijesti o asteroidima i opasnostima koje oni predstavljaju za Zemlju. Zašto baš ovaj datum?
Odabrao ga je UN zato što je 30. lipnja 1908. godine na području Sibira zabilježen najjači udar asteroida u pisanoj povijesti, pod imenom Tunguska. Danas, od svih prijetnji kojima je Zemlja izložena, udar asteroida možda je najozbiljniji, jer se udar događa brzo, a posljedica udara velikog asteroida može značiti uništenje svijeta kakvog poznajemo.
Kako bismo svi zajedno obilježili ovaj dan, naširoko smo popričali s marljivim, talentiranim i posvećenim članovima i suradnicima Akademskog astronomskog društva – Rijeka. Objasnili su što se trenutno zbiva u svijetu na Zemlji, okolo Zemlje, ali i samom astronomskom centru.
Tony Glavaz ima i vlastiti teleskop (desno je Petar Jelača) / Foto Vedran KARUZA
Nebeska tijela
Akademsko astronomsko društvo Rijeka kao temeljni cilj ima popularizirati astronomiju, poticati astronomske edukacije te omogućavati znanstveno‑istraživački rad, kako stručnoj, tako i široj javnosti.
Kroz nekoliko desetljeća djelovanja, AAD Rijeka organizira predavanja, radionice i javna opažanja noćnog i dnevnog neba – uključujući Mjesec, planete, zvijezde, komete i galaksije.
Aktivno doprinosi međunarodnim projektima poput Globalne meteorske mreže i potrage za asteroidima, a članovi su više puta predstavljali Hrvatsku na natjecanjima – županijskim, državnim, i čak na Međunarodnoj astronomskoj olimpijadi te objavljivali radove u znanstvenim časopisima.
Petar Jelača mentorira što rade Dan, Krešo, Helena i Dino / Foto Vedran KARUZA
O potrazi za asteroidima pričao nam je Fran Ivan Vrban, doktorand na Sveučilištu u Ljubljani. Diplomirao je astrofiziku i fiziku elementarnih čestica na Fakultetu za fiziku Sveučilišta u Rijeci te je voditelj riječke grupe koja je prijavila otkriće novih potencijalno opasnih asteroida u sklopu projekta International Astronomical Search Collaboration (IARC).
International Astronomical Search Collaboration međunarodna je kolaborativna mreža koja okuplja srednjoškolce, studente, mentore i astronome amatere iz cijelog svijeta s ciljem uključivanja mladih u stvarno znanstveno istraživanje u astronomiji – posebno u području otkrivanja i praćenja asteroida i drugih malih tijela Sunčeva sustava.
Asteroidi su kamena ili metalna nebeska tijela promjera između 1 metra i 1.000 kilometara, koji obilaze oko Sunca, pretežito između orbita Marsa i Jupitera.
Srednjoškolci glavne zvijezdeGlavne »zvijezde« Akademsko astronomskog društva – Rijeka su srednjoškolci. Vođeni mentorom, profesorom fizike i informatike Petrom Jelačom, nekolicina srednjoškolaca može se pohvaliti zavidnim učeničkim radovima i odličnim priznanjima na državnim i međunarodnim natjecanjima. Profesor Jelača već devet godina radi s raznim generacijama astroentuzijasta i počašćen je što može raditi s takvim tinejdžerima. – Guštam u tome i to mi je zapravo najljepši aspekt mojeg posla, ako se to uopće može nazvati poslom. Hobi mi je i zanimacija raditi s tom djecom, zadovoljan je profesor. Dan Roviš: Izazovno astronomsko putovanjeDan Roviš, učenik trećeg razreda Gimnazije Andrije Mohorovičića, astronomiji se okrenuo iz kombinacije znatiželje i natjecateljskog duha. – Iskreno, jedan od glavnih razloga što sam se počeo natjecati bila je želja da vidim druge gradove – i da si »zaradim« besplatan izlet. Ali onda me uhvatila ozbiljna zainteresiranost za astrofiziku, posebno slušajući fiziku u srednjoj školi, kaže Dan. Na kvalifikacijama za Međunarodnu olimpijadu iz astronomije i astrofizike bio je peti u Hrvatskoj. Iza tog uspjeha stoje mjeseci intenzivnih priprema, a tema je bila analiza satelitskih podataka iz GPS sustava putem radijskog teleskopa. Zajedno s kolegom Krešom Bravićem ide na Međunarodnu olimpijadu u Indiju. Ovo nije njegov prvi veliki rad – na prošlogodišnjim kvalifikacijama bavio se indirektnim dokazivanjem postojanja tamne tvari preko rotacijskih krivulja galaksija. Na ovogodišnjem državnom natjecanju iz astronomije, Dan je osvojio treće mjesto, a na prošlogodišnjem drugo. Krešimir Bravić: Astrofizika ispred zvijezdaZa Krešimira Bravića, također učenika GAM-a, natjecanja iz astronomije započela su tek u srednjoj školi, kada je izabrao astronomiju kao izborni predmet. Najviše ga zanima – kako sam kaže – astrofizika, a ne zviježđa. – Više me zanimaju fizika i matematika nego samo promatranje neba. Astrofizika mi je najdraža grana, jer se bavi time kako svijet funkcionira, kaže. Tri godine je radio na učeničkim radovima: o rotaciji Sunca, analizi spektra svemirskih objekata te ove godine o asteroidima i mogućnostima njihove detekcije. Sudjelovao je na Međunarodnoj olimpijadi iz astronomije i astrofizike – prošle godine u Brazilu, a ove godine s Danom odlazi u Indiju. – Najviše mi se sviđa upoznavanje ljudi iz cijelog svijeta. Oko 50 država dođe na Olimpijadu, a imamo i kulturnu večer gdje svaka delegacija predstavlja svoju zemlju. To mi je baš super, kaže Krešmir koji je ovogodišnji državni prvak iz astronomije u kategoriji četvrtih razreda srednje škole. Dino Gržinić: Od žice do umjetne inteligencijeDino Gržinić svoju je astronomsku priču započeo još u osnovnoj školi kroz radionice Akademskog astronomskog društva – Rijeka. Danas je student informatike, ali astronomija ostaje njegova paralelna znanstvena staza. – Još u srednjoj školi sam promatrao Sunčevu aktivnost pomoću radioteleskopa, napravljenog od desetak metara bakrene žice. Uočavali smo poraste u energiji kada Sunce uđe u vidno polje antene, objašnjava. Danas Dino razvija alate koji povezuju astronomiju i informatičke tehnologije. Koordinator je u Globalnoj meteorskoj mreži u Hrvatskoj, razvija umjetnu inteligenciju za detekciju meteora i sprajtova (rijetkih električnih fenomena u višim slojevima atmosfere), a osmislio je i mobilnu aplikaciju za vizualno promatranje meteora – kao alternativu tradicionalnim papirnatim metodama. – Cilj mi je da građani, i djeca i odrasli, lakše pristupe promatranju neba. Aplikacija omogućuje da se jednostavno unesu podaci o meteoru koji se vidi. Time populariziramo astronomiju, ali i skupljamo vrijedne podatke, kaže. Svoj će rad uskoro predstaviti i na Međunarodnoj meteorskoj konferenciji u Nizozemskoj. Helena Marušić: Od očiju do teleskopaHelena Marušić upravo je završila Gimnaziju Andrije Mohorovičića, a astronomija je za nju bila i razlog upisa u ovu školu jer jedina ima predmet astronomiju. Gledanje zvijezda odmalena ju je fasciniralo – prvo golim okom, zatim dalekozorom, a naposljetku i vlastitim teleskopom koji koristi kod kuće. Sve četiri godine srednjoškolskog obrazovanja sudjelovala je na državnim natjecanjima iz astronomije, redovito ostvarujući zapažene rezultate i plasman među tri najbolja natjecatelja, a zajedno s kolegom Krešom radila je na istraživanju rotacije Sunca. Kasnije, astronomiju vidi kao hobi. – Neće mi možda biti glavna stvar u životu, ali ću joj se uvijek vraćati, definitivno. Uvijek ću voljeti gledati zvijezde, to me baš nekako smiruje, kaže Helena. Luna Perović: Hobi i edukacijaLuna Perović je također maturantica GAM-a, a astronomija je zanima odmalena i to zbog roditelja koji su je baš iz ljubavi prema astronomiji nazvali prema Mjesecu. Prvo je promatrala teleskopom, a u srednjoj je školi saznala za Astronomski centar. Ove je godine, zajedno s Krešimirom i Helenom, izradila astronomski rječnik pasivnog leksika, leksika na prijelazu i dijalektizama – odnosno, zastarjelih naziva za planete, zvijezde i sazvježđa koji se više ne koriste u standardnom hrvatskom jeziku. Rad su izložili u školi, u Astronomskom centru i u Kući Halubajskega zvončara. – Veseli me vidjeti kako ljudi dolaze na takva predavanja. Isto mislim da bi mi astronomija više bila hobi dalje u životu, ali voljela bih se baviti edukacijom. Naprimjer, htjela bih druge navesti da se počnu baviti astronomijom, kaže Luna. Tony Glavaz: Spoj astronomije i računalstvaZa razliku od svih ostalih, Tony Glavaz dolazi iz strukovne škole, Srednje škole za elektrotehniku i računalstvo u Rijeci, a pritom je jedini strukovnjak u Hrvatskoj koji se plasirao na državno natjecanje iz astronomije. Krenuo se baviti njome kao dječak, a od osmog razreda je član ovog društva. U zadnje se vrijeme najviše bavi vizualnim promatranjama i automatizacijom teleskopa. To znači da teleskop može automatski slikati preko malog kompjutora bez da se njime mora ručno upravljati. Drži promatranja za posjetitelje svaki tjedan kad je nebo čisto, a kasnije se vidi u miksu astronomije i računalstva. – Imam i svoj teleskop, isto je automatiziran. Sad planiram raditi razna mjerenja s nekih područja gdje je manje svjetlosno zagađenje, naprimjer Silba i kod Masleničkog mosta, kaže Tony. |
Teleskop na Havajima
Otkako Vrban vodi ovaj projekt, a to su protekle tri godine, riječka je grupa otkrila dvadesetak potencijalnih asteroida.
– Prije dva mjeseca, jedan od njih je i službeno potvrđen od međunarodne organizacije Minor Planet Center koja priznaje takve detekcije. Mi ga imamo pravo imenovati, a za koji mjesec će biti upisan u službene astronomske kataloge, objašnjava Vrban.
Također je objasnio kako funkcionira cijeli proces potrage za asteroidima kroz ovaj međunarodni program.
– Svatko tko se želi uključiti u ovaj projekt, mora proći neku osnovnu vrstu edukacije. Upoznaje se s osnovnim pojmovima i tehnikama u astronomiji i znanosti, nakon čega se svaki sudionik nauči koristiti programom unutar kojeg se obrađuju podaci.
Mi dobivamo slike s teleskopa na Havajima te ih obrađujemo unutar tog programa na jednostavan način: pojedinci manualno pretražuju slike i traže objekte koji se ponašaju poput asteroida, kaže Vrban.
Da bi ih se smatralo asteroidima, tijela moraju zadovoljavati tri glavna uvjeta.
– Prije svega, moraju se gibati pravocrtno, ne smiju mijenjati smjer i moraju se gibati jednakom brzinom kroz nekoliko slika u određenom periodu. Ne smije intenzivno mijenjati sjaj i kroz period promatranja ne smije značajno mijenjati oblik.
Kada skupina ili pojedinac naiđu kroz pretraživanje na takvo tijelo, proces je sljedeći: ja kao voditelj prikupim sve te obrade koje pošaljem IARC-u. Oni ih šalju Međunarodnoj organizaciji zaduženoj za takve detekcije koja uspoređuje naše snimke s njihovim snimkama i zaključuje radi li se zaista o asteroidu ili ne.
Ako oni potvrde, tada mi kao zajednica koja ga otkriva dobivamo mogućnost imenovanja tog objekta i nakon toga se taj objekt uključuje u službene astronomske kataloge«, objašnjava nam ovaj znanstvenik.
Helena Marušić, Luna Perović i Dino Gržinić pored teleskopa u riječkoj zvjezdarnici / Foto Vedran KARUZA
Vera Rubin
Iako je program IARC odličan za edukaciju, njegov znanstveni aspekt uvelike se smanjio »lansiranjem« revolucionarnog astronomskog opservatorija Vera Rubin. Radi se o najnaprednijem teleskopu za promatranje promjenjivog neba, sposobnom snimiti cijelo južno nebo svakih nekoliko noći.
Prve slike publicirane su 23. lipnja i u samo nekoliko sati otkrio je više od 2.100 novih asteroida. Naspram kolaboracije koja je u desetak godina otkrila njih 18 tisuća, može se reći da Vera Rubin u potpunosti mijenja način otkrivanja asteroida, tako da će programu International Astronomical Research Collaboration fokus biti premješten na edukaciju opće javnosti.
Fran Ivan Vrban jedini je generalni koordinator za Hrvatsku, a planira da se program proširi i na ostale dijelove Hrvatske, za početak na Zagreb.
Što kada se otkriju potencijalno opasni asteroidi?
– Iako ogromna većina građana toga nije svjesna, opasnost od udara asteroida vrlo je realna, a ne radi se dovoljno na uklanjanju te opasnosti, upozorava Vrban.
Sama NASA je rekla prije nekoliko godina da bi im, u slučaju da otkriju da postoji jedan zbilja veliki asteroid koji je prijetnja čovječanstvu, trebalo nekoliko godina da se pripreme od nule za takav incident, kaže Vrban.
Petar Jelača i Tomislav Jurkić / Foto Vedran KARUZA
Zadnji pad u Meksiku
Zadnji put su znanstvenici direktno uspjeli utjecati na putanju asteroida 2022. godine tijekom misije DART. Time su se otvorila vrata k budućoj manipulaciji putanja asteroida, ali od tada nije bilo nekog velikog napretka.
– Ima raznih načina na koje bi se mogla otkloniti prijetnja, no rekao bih da civilizacija još nije na razini da možemo otkloniti problem takve vrste. Na svu sreću, u sljedećih 100 godina nam ne prijeti – barem koliko znamo – nijedan jači udar.
Međutim, ovakvi asteroidi snažnog udara koji promijene cjelokupnu priču na površini Zemlje, događaju se otprilike svakih 60 milijuna godina, a zadnji veliki asteroid je pao prije nekih 65 milijuna godina u Meksiku.
Tako da nam statistika isto govori da bismo trebali bar malo podignuti svijest po tom pitanju. Trebao bi se postaviti jedan teleskop s druge strane Sunca. Nekih 250 milijuna dolara bi zauvijek riješilo taj problem.
Nije to puno novca kada se pogleda koliko se troši za ostale stvari projekte na Zemlji. Uzalud su nam svi ovi problemi na Zemlji, ako nas susretne jedan ovakav kozmički, upozorava Vrban.
Lovro Pavletić s učenicima i studentima / Foto Vedran KARUZA
Na programu otkrivanja asteroida rade i riječki učenici i studenti, između ostalih mnogobrojnih aktivnosti kojima se bave u području astronomije i astrofizike.
Astronomsko društvo aktivno surađuje s Fakultetom za fiziku pri Sveučilištu u Rijeci, čiji docent Tomislav Jurkić vodi astrofizički praktikum za studente fakulteta.
– Uz pomoć nove CCD kamere astronomskog društva snimimo zvijezde, odnosno galaksije koje su nam od interesa. Studenti te slike obrađuju i analiziraju.
Studenti također drže predavanja učenicima u sklopu njihovih posjeta Astronomskom centru Rijeka pa na taj način i stručno usavršavaju nastavničke kompetencije, objašnjava Jurkić.
