Zračna muka

Riječki aerodrom bilježi rekorde, a i dalje u inferiornom položaju

Tihana Tomičić

Zračna luka je u 2013. zabilježila rekordne rezultate, sa suvlasnicima je dogovoreno zajedničko oglašavanje, ali aerodrom je ipak i dalje podfinanciran od strane države



RIJEKA Ovoga tjedna održat će se redovni sastanak na temu riječkog aerodroma, a cilj Županije je postaviti ambiciozni plan razvoja za 2014. godinu, ali i dobiti odgovor od Sabora zašto se naša zračna luka stavlja u inferiorni položaj prema ostalima – izjavio je zamjenik župana Marko Boras Mandić na redovitom press kolegiju.


Kako je poznato, riječka Zračna luka u 2013. godini zabilježila je rekordne rezultate, čelnici Županije uspjeli su sa gotovo svim suvlasnicima dogovoriti zajedničko oglašavanje, ali riječki aerodrom ipak je i dalje podfinanciran od strane države te podžupan Boras-Mandić ne odustaje od pitanja zašto je to tako.


Na redovitoj press konferenciji su se Marko Boras Mandić, pročelnik Upravnog odjela za proračun, financije i nabavu Krešimir Parat i pročelnik Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj Gerhard Lempl, još jednom pohvalili rezultatima u legalizaciji: »Prošli petak Agencija za ozakonjenje nelegalnih građevina zaključila je da je PGŽ odradila najkvalitetniji posao, čak do tri puta bolje od državnog prosjeka. U ovoj godini cilj je odraditi do 50 posto ukupnog posla na legalizaciji. Većina ureda dobro su odradila posao, ali ima i onih koji nisu. Tko ne može pratiti ritam koji ova županija želi provesti, morat će se prilagoditi ili potražiti drugi posao – rekao je zamjenik župana.





Do kraja godine bilo je u planu napraviti 20 posto posla na legalizaciji objekata, a mi smo jedini koji su to ostvarili – točnije, 19,4 posto. Nakon nas je Splitsko-dalmatinska s 11,7 posto, pa Dubrovačko-neretvanska s 9,4 posto. To dokazuje da Primorsko-goranska županija radi kvalitetno i na korist svojih građana te da ćemo dovesti u red stanje u prostoru«, rekao je Boras Mandić.



EU projekti


Govoreći o EU projekatima, pročelnik za financije Krešimir Parat izjavio je da Županija već duže vrijeme stimulira svoja upravna tijela, proračunske korisnike i trgovačka društva da se prijavljuju za sredstva iz EU fondova, a trenutno se iz EU sredstava financira 117 projekata u različitoj fazi provedbe u PGŽ.


– Županija je svjesna problema predfinanciranja projekata, kada se bespovratna sredstva dodjeljuju retroaktivno. Pošto je taj period znao potrajati i do 8 mjeseci, krajnji korisnici imali su problema s financiranjem. Zato je Županija donijela naputke kako što bolje obaviti financijsko planiranje projekata. Iako će uvijek biti potrebe za kratkoročnim zaduživanjem, tu su uvijek dostupne banke, ali i cash poolovi Županije čime se troškovi zaduživanja bitno smanjuju, rekao je Parat. Naime, radi se o uobičajenih 15 posto učešća »domicilnog novca« za svaki EU projekt.   

Kreditni programi


Pročelnik Parat progovorio je i o županijskoj riznici – zajedničkom računu svih županijskih ustanova, u kojem je svake godine sve više korisnika i baza podataka je sve veća. 


– Projekt županijske riznice pokrenut je 2011. godine, a prošle godine u njega smo uvrstili sve osnovne i srednje škole kroz module planiranja i izvršavanja proračuna. U 2014. godini dodatno planiramo uključiti domove za starije i nemoćne i Dom zdravlja, a i poslovanje muzeja ćemo u potpunosti uključiti u riznicu – rekao je Parat.


Pročelnik Gerhard Lempl rekao je da Primorsko-goranska županija od 1994. godine kroz razne oblike kreditnih programa subvencionira kamatu malim i srednjim poduzetnicima. U ovom periodu aktualno je pet kreditnih programa ukupnog potencijala od 470 milijuna kuna. Tako je otvoreno 1.600 radnih mjesta, a još 500 mjesta sačuvano je tehnološkom obnovom uređaja i tehnologije poduzetnika. Ti programi rezervirani su za građevinu, proizvodnju i usluge. Učešće građevine je 19 posto, proizvodnje 47 posto i usluga 34 posto. Programi se provode u suradnji s 9 banaka, a od početka provedbe spomenutih pet programa ukupno je odobreno 560 zahtjeva.


Trenutno je aktivno 206 otplatnih kredita, a prethodni su otplaćeni. Dio programa realiziran je u suradnji s Ministarstvom poduzetništva i obrta i Ministarstvom branitelja. U razdoblju od 2002. godine do otplate kredita 2022. godine Županija će izdvojiti 33 milijuna kuna, Ministarstvo poduzetništva i obrta 19, a Ministarstvo branitelja 5 milijuna kuna, objasnio je Lempl.