Kulturna baština spaja narode

Riječka "Turska kuća" označena i spomen-pločom

Damir Cupać



Na ploči, čije je idejno rješenje izradio arhitekt Vladi Bralića iz Arhitektonsko-građevinskog ateljea navedeno je: »Kuća Bartolich-Gelletich-Nicolaides sjedište turskog konzulata u Rijeci od 1900.-1918. jedinstveno je arhitektonsko ostvarenje koje predstavlja tursku kulturu i umjetnost. Spomen-ploču postavlja Hrvatsko-tursko društvo Rijeka Veleposlanstvo R. Turske u Zagrebu«.


Inače, zgrada koja je poznata danas kao Turska kuća datira iz 1879. godine, a poznata je kao palača Bartolich. Poseban stilski pečat kuća je dobila 1906. godine. Udovica Antonija Bartolich Gelletich udajom za turskog i grčkog konzula Nikolakija Nicolaidesa na dotad jednostavnoj kući, podižući četvrti kat i potkrovlje te redizajnirajući pročelja, učinila je kuću danas rijetkim spomenikom arhitekture. Brojne naslikane prozorske orijentalne dekoracije i kaligrafije s karakteristične četiri vrste arapskog pisma (nastalik, sulus, kufi i tugrai) danas predstavljaju rijedak primjer kaligrafske umjetnosti i predmet su zanimanja stručnjaka za kaligrafiju.



Casa Turca jedinstveno je arhitektonsko ostvarenje koje predstavlja tursku kulturu i umjetnost, a od 1900. godine do 1918. godine bila je sjedište turskog konzulata u Rijeci. Postavljanje ploče nastavak je projekta Hrvatsko-turskog društva »Turska kuća«, koje je započeto 2005. godine angažiranjem turkologa dr. sc. Muhameda Ždralovića, voditelja Orijentalne zbirke HAZU u Zagrebu, na dešifriranju natpisa do tad nepoznatog sadržaja. U 2005. godini predstavljeni su kompletni prijevodi, a 2007. godine tiskana je monografija. Ideja postavljanja spomen-ploče nastala je prilikom posjeta turskog veleposlanika Turskoj kući u svibnju, a inicijativu je prilikom predavanja turskog veleposlanika u Gradskoj vijećnici na temu »Kultura kao sredstvo diplomacije u 21. stoljeću – slučaj Turske« podržao i gradonačelnik Obersnel. 


   Kozmopolitizam




– Povijest ove kuće znak je multikulturalnosti i otvorenosti našega kraja u kojem je turski konzulat postojao već od 1809. godine, a u ovoj kući od 1900. godine. Današnjim činom našem gradu dajemo još jedan pečat bogate kulturne baštine i doprinos stvaranju čvršćih prijateljskih odnosa među narodima i kulturama, poručila je Halepović Đečević. 


    Turski veleposlanik Özügergin zahvalio se gradonačelniku Rijeke i Hrvatsko-turskom društvu za njihovu predanost očuvanju sjećanja na ovu veličanstvenu zgradu. 


    – Zamislimo samo činjenicu da je ovo zgrada čije su postojanje obilježili Talijani, Austrijanci, Mađari, Armenci, Grci i naravno, Turci. Sve to događalo se prije no što je uopće nastala riječ globalizacija. Činjenica da je ovaj prekrasan spomenik arhitekture sagrađen u Rijeci govori mnogo o samom gradu i njegovim stanovnicima. Svaki put kad posjetim Rijeku osjećam da sam u jednom od najkozmopolitskijih gradova u regiji. Koristim ovu priliku i čestitam stanovnicima Rijeke za njihovu tradiciju otvorenosti i prihvaćanja bliskih, kao i dalekih, zemalja i kultura, izjavio je turski veleposlanik.   


Veleposlanstva


Obersnel je istaknuo da je Turska kuća jedna od onih posebnosti koje Rijeku čine jedinstvenim spojem srednjoeuropskoga i mediteranskoga prostora. 


    Gradonačelnik se zahvalio Hrvatsko-turskom društvu i turskom veleposlanstvu u Hrvatskoj ne samo na suradnji na postavljanju spomen-ploče na Tursku kuću, već i unapređivanju izuzetno dobrih odnosa Turske i Hrvatske. 


    – Kad je u Rijeci djelovalo tursko veleposlanstvo, u našem gradu bilo je više od 20 veleposlanstava. Želja nam je da i ubuduće konzularne aktivnosti budu tako bogate. U Rijeci danas djeluje 14 konzularnih, većinom počasnih, predstavništava. Sve to govori kako je nekad, ali i danas prepoznat značaj Rijeke, rekao je Obersnel. 


    Gradonačelnik je zahvalio Društvu hrvatsko-turskog prijateljstva i turskom veleposlanstvu u Hrvatskoj ne samo na suradnji na postavljanju spomen-ploče na Tursku kuću, već i unapređivanju izuzetno dobrih odnosa Turske i Hrvatske.