Prijedlog su podnijeli klubovi vijećnika Možemo!, PGS-IDS-RI i SDP-a
povezane vijesti
RIJEKA – Oporba u riječkom Gradskom vijeću vrlo je rijetko koristila poslovničke mogućnosti sazivanja sjednica predstavničkog tijela skupljanjem potrebnog broja potpisa vijećnika kako bi nametnula izvršnoj vlasti svoju agendu za rasprave.
U ovom sazivu krajem siječnja ove godine je na zahtjev oporbenih stranaka sazvana izvanredna sjednica s prijedlogom zaključka da gradonačelnica poduzme mjere kojima će se osigurati da se na površinama i prostorima kojima upravlja Grad Rijeka ne koriste obilježja, slogani ili poruke kojima se veliča, potiče ili odobrava nacionalna, rasna ili vjerska mržnja, uključujući fašističke ili ustaške simbole ili pokliče, kao što je poklič »Za dom spremni«, a što je zabranjeno člankom 39. Ustava Republike Hrvatske.
Zaključak nije dobio potreban broj glasova budući da su vijećnici vladajuće koalicije koju čine Centar, Unija Kvarnera, Akcija mladih, Fokus i HSU bili suzdržani, a u suzdržanosti su im se pridružili nezavisni vijećnik s liste Mosta Marinko Koljanin i vijećnik iz redova talijanske manjine Enea Dessardo.
Poziv na Deklaraciju
Sada je riječka oporba opet uložila trud skupivši potreban broj potpisa kako bi riječki parlament raspravljao o podnošenju zahtjeva za ocjenu suglasnosti određenih članaka Zakona o prostornom uređenju s Ustavom Republike Hrvatske.
Prijedlog su podnijeli klubovi vijećnika Možemo!, PGS-IDS-RI i SDP-a, a na temelju toga sjednica Gradskog vijeća održat će se već ovog četvrtka, 9. travnja.
– Budući da je Gradsko vijeće Grada Rijeke na sjednici održanoj dana 26. ožujka 2026. godine prihvatilo Deklaraciju o hrvatskom prostoru Akademije arhitektonske znanosti i umjetnosti Hrvatske u kojoj se izričito traži da Ustavom treba zaštititi hrvatski prostor, predlagatelji smatraju da je vrijeme te da nema nikakve prepreke da Gradsko vijeće upravo ne učini prvi korak u tom pravcu – da podnese, kao što su to učinili i neki drugi gradovi, Zahtjev za ocjenu suglasnosti određenih članaka Zakona o prostornom uređenju s Ustavom Republike Hrvatske. Naime, i u samom obrazloženju Zaključka kojim je prihvaćena Deklaracija o hrvatskom prostoru stoji da u očuvanju prostora “posebno važnu ulogu imaju jedinice lokalne samouprave, budući da se upravo na razini gradova donosi najveći broj odluka koje neposredno oblikuju izgrađeni okoliš.”
Nadalje, u obrazloženju se kaže kako se Rijeka nalazi u razdoblju značajnih razvojnih i prostornih promjena, kada je “posebno važno osigurati da se razvoj grada temelji na jasnim načelima kvalitete prostora, odgovornog planiranja i javnog interesa.”
Također, sama Deklaracija koju je Gradsko vijeće Grada Rijeke prihvatilo ističe da je potrebno ojačati ulogu struke u procesima planiranja i projektiranja, navode u obrazloženju riječki oporbeni klubovi vijećnika.
Degradacija prostora
U obrazloženju prijedloga zaključka naglašava se da su se brojna strukovna udruženja na čelu s Udruženjem hrvatskih arhitekata, Komorom arhitekata Hrvatske i Udrugom hrvatskih urbanista usprotivila javnim pismom Zakonu o prostornom uređenju ističući netransparentnu proceduru i isključivanje struke iz izrade zakona.
– U pismu su upozorili da ovaj zakon ne ubrzava niti pojednostavljuje sustav prostornog uređenja, on ga dodatno degradira, razgrađuje, te otvara mogućnost za stihijsku i netransparentnu gradnju te se značajno umanjuje uloga gradova, općina i županija u upravljanju prostorom. Dakle, sve u suprotnosti s Deklaracijom – od važnosti struke do posebno važne uloge jedinica lokalne samouprave.
Ustav Republike Hrvatske jamči lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu kao ustavnu kategoriju, a poslovi prostornog i urbanističkog planiranja u ustavnom su tekstu izrijekom prepoznati kao poslovi od lokalnog značenja. Iz toga proizlazi da zakonodavac ima pravo normativno uređivati sustav prostornog planiranja, ali ne i normativnim mehanizmima isprazniti njegov stvarni samoupravni sadržaj. Zakonsko uređenje mora jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave ostaviti stvarni prostor za razvojno, plansko i provedbeno odlučivanje o sadržaju, ocjenjuju u riječkoj oporbi.
Urbana komasacija
Gradski vijećnici Možemo!, SDP-a, PGS-a, Liste za Rijeku i IDS-a uvjereni su da se osporenim odredbama Zakona o prostornom uređenju uvode instrumenti koji prelaze okvir klasičnog nadzora zakonitosti i zadiru u sadržajnu dimenziju planskog odlučivanja.
– To se osobito očituje u mogućnosti nalaganja izmjena prostornih planova i obustave njihove primjene od strane središnjeg tijela, uvođenju krutih i univerzalnih rokova za izradu planova i komunalno opremanje prostora neovisno o kapacitetima i financijskim mogućnostima pojedine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te posljedično prebacivanje samoupravne nadležnosti na privatne investitore, pokretanje i vođenje urbane komasacije bez suglasnosti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, priuštivo stanovanje bez sudjelovanja i suglasnosti jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, sankcioniranju tih jedinica zbog nepostupanja po upravnim nalozima u području planskog odlučivanja te automatiziranom prestanku važenja prostornih planova po sili zakona, zaključila je riječka oporba.
Trošelj (PGS): Ne očekujem da će HDZ podržati inicijativu, ali ostali bi trebaliGradska vijećnica PGS-a Ana Trošelj kaže da ne može predvidjeti hoće li zaključak biti prihvaćen. – Poučena iskustvom sa sjednice u siječnju ove godine, kada nije bio u tolikoj mjeri problem u sadržaju zaključka, već u tome tko ga je predložio, teško je reći što će biti. Naravno, ne očekujem da će za zaključak glasati vijećnici HDZ-a, ali bi svi ostali zapravo, prema mome mišljenju, trebali. Prijedlog zaključka ne bavi se svjetonazorom, nego nastoji ukazati na daljnju centralizaciju naše države jer se lokalnoj i regionalnoj samoupravi oduzimaju prava i ovlasti u prostornom planiranju.
Ako bilo tko od vijećnika u Gradskom vijeću smatra, kao i mi, da bi trebalo poduzeti neki konkretniji korak u smjeru zaštite ovlasti jedinica lokalne samouprave, zaštite našeg prostora, a time i naših ljudi, otvoreni smo za raspravu o modalitetu, ali se nadam da se rasprava neće svoditi na traženje razloga zašto bi većina u vijeću bila protiv zaključka, izjavila je Trošelj. |
