Gradsko vijeće

Riječka oporba traži micanje hotela iz plana kompleksa Benčić

Damir Cupać

Foto Sergej Drechsler

Foto Sergej Drechsler

Važeći plan je prihvaćen 1996. godine, a okolnosti su se značajno promijenile. Izmjene se pokreću primarno zbog poslovne građevine, koja je predviđena za hotel, a koja bi se u planu trebala repozicionirati u smjeru Ulice Nikole Tesle



Riječko Gradsko vijeće održalo je zbog emidemioloških razloga elektrosnku sjednicu na način da su u Gradskoj vijećnici bili predstavnici klubova vijećnika i nezavisni vijećnici, koji su odlučili nazočiti, dok je glasanje o točkama dnevnog reda bilo elektronsko.


Iako su se predstavnici oporbe pobunili na način održavanja sjednice, predsjednik Gradskog vijeća Andrej Poropat pojasnio je da je problem u tome što Ministarstvo uprave nije donijelo jasna pravila i procedure za sve lokalne samouprave kada je riječ o funkcioniranju predstavničkih tijela u ovoj izvanrednoj situaciji.


– Mi smo u dogovoru s predstavnicima klubova odabrali ovakav model rada, a nastojat ćemo za sljedeću sjednicu, bude li to potrebno, napraviti poboljšanja u dogovoru s klubovama i kolegama nezavisnim vijećnicima, kazao je Poropat.




No, njegove argumente nisu uvažili Josip Ostrogović (HDZ), Ivona Milinović (Nezavisna vijećnica) te predstavnici Akcije mladih (Tihomir Čordašev i Vedran Vivoda) koji su prigovorili da je ovakva sjednica predstava za javnost, da ne mogu raspravljati i da je riječ o svojevrsnoj press konferenciji.


Budući da je rasprava o pokretanju izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja Benčića trajala gotovo dva sata, Poropat je primijetio da mu nije jasno kako je to moguće ako je vijećnicima onemogućeno raspravljanje. Inače, sjednica je trajala od 10 i 30 sati do 16 sati.


Više zelenila


O razlozima izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja Benčiča govorila je ravnateljica Direkcije za razvoj, urbanizam i ekologiju Grada Rijeke Eda Rumora.


– Važeći plan je prihvaćen 1996. godine, a okolnosti su se značajno promijenile kada je riječ o tom prostoru. Izmjene pokrećemo primarno zbog poslovne građevine, koja je predviđena za hotel, a koja bi se u planu trebala repozicionirati u smjeru Ulice Nikole Tesle.


Mora se definirati i sjeverni dio lokacije gdje će biti ulaz u T objekt i novu zgradu Gradske knjižnice. U tom objektu trebao je biti Muzej moderne i suvremene umjetnosti, a kako se to promijenilo, neće biti potrebe za dogradnjom pa će se to vratiti u javne površine, pojasnila je Rumora.


Tihomir Čordašev (Akcija mladih) poručio je da neće podržati predložene izmjene jer je Benčić postao gradski centar i gradnja hotela tamo nema nikakvog smisla.


– Taj dio lokacije treba prepustiti građanima jer će se u blizini, na ulazu u riječku bolnicu, graditi hotel. Treba dodati da je u blizini i hotel HŽ-a koji je izvan funkcije i koji se može staviti u funkciju hotela. Za vrijeme obavljanja radova građani su imali prilike vidjeti potoke i bujice i to treba na naki nečin prezentirati javno, izjavio je Čordašev.


Ivona Milinović (Nezavisna vijećnica) podsjetila je da na svakog stanovnika otpada 12 kvadrata zelenih površina, a preporuka Europske unije je da to bude 20 kvadrata.


– Zato treba iskoristiti priliku kako bi se povećale zelene površine, a ne nuditi još jedno parcijalno rješenje, ocijenila je Milinović.


Parkirališta i potoci


Sandra Krpan (SDP) poručila je da ne vidi ni jedan razlog zbog čega bi se onemogućavalo gradnju hotela s obzirom da je riječ o sadržaju koji Rijeci treba i otvaranju novih radnih mjesta. Pohvalila je sve ono što se u Benčiću radi.


Marinko Koljanin (Nezavisni vijećnik) pojasnio je da podržava pokretanje izmjena i dopuna DPU-a Benčić, kazao je da nije protiv gradnje hotela, ali je upozorio na problem manjka parkirališnog prostora.


Gradonačelnik Vojko Obersnel pojasnio je gradskim vijećnicima da je u postojećem planu predviđena gradnja hotela i da bi neprihvaćanje ove točke dnevnog reda značilo da hotel ostaje.


– Ne vidim smisla za ovakvu raspravu jer se procedura koja će uslijediti i javna rasprava mogu iskoristiti za predlaganja rješenja. I kada bude gotov konačan dokument, on će ponovno na Gradsko vijeće.


Ali ako se ne pokrene procedura izmjena i dopuna, rasprave o hotelu i javnim površinama postaju besmislene jer je hotel u sadašnjem planu predviđen. Što se tiče parkiranja, u starom planu predviđen je parking ispod hotela i za goste i za ostale, a izmjenama ćemo predložiti i neka nova rješenja, pojasnio je Obersnel.


Predrag Miletić (Lista za Rijeku) zatražio je da projektanti uzmu u obzir da tim prostorom teku potok Brajda i Škurinjski potok i da predlože način njihove vidljivosti budući da je voda dio riječkoga identiteta.


On je upozorio i da je nedopustivo da u sklopu novog prostora ostanu derutne fasade zgrade Teatrina i Muzeja moderne i suvremene umjetnosti.


Nezadovoljni Autotrolejom


Gradski vijećnici raspravljali su o poslovanju gradskih poduzeća u prošloj godini, a prema običaju najviše je rasprave bilo u vezi s poslovanjem Autotroleja koji je prošlu godinu poslovao s minusom od oko milijun kuna.


– Provodili smo politiku ušteda, ali došlo je do rasta cijena goriva što nam je onemogućilo bolji poslovni rezultat. Riješili smo niz problema iz 2018. godine do sredine 2019. godine, a pri tom mislim na probleme s vozilima i deficit s vozačima, kazao je direktor Autotroleja Alberto Kontuš.


Josip Ostrogović (HDZ) ocijenio je da Autotrolej nije u službi građana i uz to ostvaruje minus u poslovanju. “A kvaliteta usluge je iz godine u godinu sve lošija”, uvjeren je Ostrogović. Njemu je posebno zasmetalo što je u izvještaju o poslovanju navedeno da je broj zaposlenika u uredu direktora povećan s tri na šest, a Kontuš je pojasnio da je realno zaposlen samo jedan čovjek.


Kvaliteta usluge Autotroleja smeta i Tihomiru Čordaševu (Akcija mladih), a posebno ga smeta što Autotrolej ima manje prevoženih kilometara, iako su stigli novi autobusi što rezultira većom gužvom koja je demotivirajuća za korištenje javnoga prijevoza.


Ivona Milinović (Nezavisna vijećnica) primijetila je da Autotrolej plaća Poslovnim sustavima 4,5 milijuna kuna, podsjetivši da je ta gradska tvrtka osnovana za razna planiranja i strategije, a u uredu direktora Autotroleja se zapošljavaju novi ljudi.


“To nije racionalno poslovanje”, zaključila je Milinović.


Preskupe riječke zaštitne maske za osnovne škole


Nezavisna vijećnica Ivona Milinović upozorila je da je neprihvatljiv iznos koji se iz proračunske zalihe izdvojio za nabavu zaštitnih maski za potrebe riječkih osnovnih škola.


– Za to je izdvojeno 240.000 kuna, a maske su podijeljene djeci, nastavnicima i školskom osoblju. Naručeno je 12.800 zaštitnih maski pa ispada da je cijena po maski 18,75 kuna. Vlada je naložila kako te maske trebaju izgledati i ograničila njihovu cijenu na 12 kuna.


U ostalim gradovima kao što su Vukovar, Koprivnica, Novi Vinodolski… nabavljali su maske po znatno nižim cijenama, a jeftinije su nabavu proveli i u Primorsko-goranskoj županiji. Mogu razumjeti da to nije radio gradonačelnik, ali me zanima hoće li netko u Odjelu za gradsku samoupravu snositi odgovornost za ovu svinjariju, upozorila je Milinović.


Sandra Krpan (SDP) navela je da je upoznata kao ravnateljica osnovne škole kakav je kaos bio u jednom trenutku kada je riječ o nabavi zaštitne opreme i da je cijena zaštitne maske i 30 kuna.


– Vlada je odluku donijela 30. travnja ove godine, a gradonačelnik je odobrio korištenje proračunske zalihe u rujnu ove godine, kada je tržište već bilo uređeno. Zato mi nije jasno kako je moguće da je plaćeno toliko za jednu zaštitnu masku, poentirala je Milinović.


Maske su kupljene od tvrke Rio Biz d.o.o.