U Klinici za radioterapiju i onkologiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka godišnje oko 7.500 bolesnika bude podvrgnuto kemoterapiji i imunoterapiji, oko 1.300 radioterapiji, a oko 2.200 bolesnika bude hospitalizirano.

Nedavni podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2020. godinu ukazuju na to da je pandemija vidljivo utjecala na smanjenje otkrivanja novih slučajeva raka, što potvrđuje i doc. dr. Ivana Mikolašević, vršiteljica dužnosti predstojnice riječke Klinike za radioterapiju i onkologiju, koja je u procesu reorganizacije procesa rada i poboljšanja uvjeta liječenja i kvalitete skrbi onkoloških bolesnika.

– Svakako da je pandemija utjecala na to da su pacijenti manje odlazili na preventivne preglede i sigurno sada imamo više onih koje otkrivamo u višim stadijima bolesti. Treba naglasiti da je maligna bolest u velikom broju slučajeva izlječiva ako se otkrije na vrijeme, stoga naglašavam važnost preventivnih pregleda.

Utjecaj pandemije osobito je vidljiv u kontekstu nealkoholne masne bolesti jetre (NAFLD) koja je danas najčešća kronična bolest jetre, a rastući uzrok primarnog karcinoma jetre, odnosno hepatocelularnog karcinoma. Od 2012. kontinuirano se bavimo pacijentima oboljelima od nealkoholne masne bolesti jetre i ono što danas primjećujemo u okviru naše NAFLD ambulante koja djeluje kao dio multidisciplinarne ambulante je značajan porast incidencije hepatocelularnog karcinoma u masnoj jetri, a što je velikim dijelom posljedica toga da korisnici nisu dolazili na preventivne preglede tijekom pandemije.

doc. dr. Ivana Mikolašević / Foto: A. KRIŽANEC

U kontekstu važnosti prevencije i ranog otkrivanja karcinoma jetre tijekom posljednjih godina provodili smo javnozdravstvene akcije na Korzu u Rijeci, te na Cvjetnom trgu u Zagrebu, a sve kako bismo ukazali na važnost preventivnih pregleda. Mislim da svi moramo raditi na informiranju javnosti o važnosti prevencije i rane detekcije karcinoma, jer je to jedini način kojim možemo postići izlječenje velikog broja bolesnika. Ovo je osobito važno ako pogledamo recentne podatke koji upućuju na to da će incidencija svih karcinoma u narednih deset godina porasti za 40 posto, kaže Mikolašević.

Uveden postupnik

Kliniku je preuzela u kolovozu i, kako kaže, u posljednjih dva i pol mjeseca najveći fokus usmjeren je na promjene procesa rada u svrhu poboljšanja uvjeta liječenja i poboljšanja kvalitete skrbi za onkološke pacijente.

– Jedna od prvih stvari bila nam je reorganizacija rada Dnevne bolnice Klinike s obzirom na iznimnu važnost ovog radilišta Klinike jer naša Dnevna bolnica dnevno opskrbi i do 100 pacijenata koji dolaze na kemoterapiju odnosno imunoterapiju. Gužve i višesatna čekanja na terapiju u Dnevnoj bolnici riješili smo na način da smo narudžbe informatizirali i precizno unaprijed definirali, odnosno u novokreiranom sustavu pacijente naručujemo za pojedinu fotelju ili za pojedini krevet u točno navedeno vrijeme – sukladno trajanju terapije koju će primiti u Dnevnoj bolnici.

Navedenim načinom pacijenti su vremenski precizno naručeni tijekom cijelog dana, unaprijed je vidljiva i planirana je dužina trajanja terapije koja je vremenski u pravilu za svakog pacijenta, na svakoj fotelji, odnosno na svakom krevetu različita, te je ujedno u sustavu vidljiv lijek odnosno protokol liječenja koji pacijent treba dobiti. Navedenim sustavom postignuto je iznimno unapređenje kvalitete pružanja zdravstvene zaštite jer kako bolesnici dolaze u točno vrijeme i nema gužvi, te se ne čeka na primjenu terapije, time je dodatno osigurano više vremena za obradu pacijenata s hitnim onkološkim stanjima koji se primaju bez najave i čekanja, a uz to je bitno olakšan rad osoblju u Dnevnoj bolnici.

U svrhu dodatnog povećanja kvalitete skrbi u Dnevnoj bolnici Klinike uređena je posebna prostorija i stavljena u funkciju zbrinjavanja bolesnika koji zahtijevaju kraći boravak, sve u svrhu dodatnog poboljšanja kvalitete njihove zdravstvene skrbi. Navedenim je rasterećen prostor Dnevne bolnice foteljama i krevetima za dugotrajne aplikacije antineoplastične terapije. Tako se u ovom novom prostoru izdaju u tabletama i kapsulama koje pacijenti koriste kod kuće. Ove posebne skupine bolesnika također se precizno naručuju na vrijeme, nema čekanja, a dodatni tim sastavljen od liječnika i sestre pruža naručenim bolesnicima usluge i zahvate prema listi narudžbi i propisanim planovima liječenja. Uputnice za kontrolno vađenje krvi onkolozi sada izdaju pacijentu odmah prilikom pregleda – bilo u dnevnoj bolnici, bilo u poliklinici, ne moraju posebno dolaziti, čime je značajno smanjena potreba bolesnika da nepotrebno dolaze dva puta, opisuje Mikolašević.

Od rujna ove godine uveden je postupnik prema kojem se svi minimalno invazivni postupci potrebni pojedinim onkološkim pacijentima obavljaju u prostorima Dnevne bolnice. Uz to, sada je i korekcija anemije u sklopu onkološke bolesti redoviti, rutinski postupak, čime je značajno smanjena potreba da se najteži onkološki bolesnici upućuju u druge organizacijske jedinice i lokalitete KBC-a Rijeka.

Kako kaže Mikolašević, unutarnjom raspodjelom Klinici za radioterapiju i onkologiju dodijeljen je ultrazvučni aparat koji osigurava najviši standard sigurnosti provedbe ovih procedura, a sve prati i kontinuirana, ciljana edukacija medicinskog osoblja.

Jasna Marušić, dr. med., doc. dr. sc. Ivana Mikolašević, dr. med., Iva Skočelić, dr. med. i Nevena Polić, mag. med techn. / Snimila: Ana Krizanec

– U skladu s potrebama onkoloških bolesnika, a vodeći se mišlju da »specijalisti dolaze pacijentima, a ne pacijenti specijalistima« od 3. listopada s radom je počela multidisciplinarna ambulanta odnosno ambulante za suradne djelatnosti u prostorima Dnevne bolnice u suradnji s Klinikom za anesteziologiju i reanimatologiju, Zavodom za kliničku, zdravstvenu i organizacijsku psihologiju i Zavodom za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu. U prostorima Dnevne bolnice Klinike za radioterapiju i onkologiju opremili smo prostor – ordinaciju za suradne djelatnosti, gdje anesteziolog koji se bavi liječenjem boli, psiholog i specijalist fizikalne medicine pregledavaju onkološke bolesnike i ordiniraju potrebnu terapiju.

Onkološki pacijenti se u ovom sustavu ne moraju naručivati, već narudžbu obavljaju djelatnici Klinike za radioterapiju i onkologiju odnosno naša koordinatorica koja se brine za naručivanje naših pacijenata, ističe Mikolašević.

Dijagnostička obrada

Upravo je koordinator Klinike za radioterapiju i onkologiju, prema njezinom mišljenju, jedna od najvećih novosti u radu klinike.

Kao prvi u Hrvatskoj, od kraja rujna ove godine koordinator Klinike za radioterapiju i onkologiju naručuje onkološke bolesnike na sve potrebne dijagnostičke pretrage, poput radioloških (npr. CT, magnetska rezonancija, mamografija, ultrazvuk…), endoskopskih (npr. gastroskopija, kolonoskopija itd.) ili ultrazvuka srca, čime je mogućnost eventualnog kašnjenja u primjeni specifične terapije bitno ograničena ili smanjena na najmanju moguću mjeru jer bolesnici u sustavu više ne kasne s obavljanjem nužne dijagnostičke obrade.

– Pacijenti se više ne naručuju sami na dijagnostičke pretrage, odnosno onkološki bolesnici više se ne idu samostalno naručiti za pretragu na šaltere drugih klinika, već prema kopiji nalaza specijalista onkologa i uz internu uputnicu to sada čini koordinatorica Klinike za radioterapiju i onkologiju pa svaki pacijent dobiva redovito i bez odgode optimalni termin potrebne invazivne i neinvazivne dijagnostičke obrade.

Time je našim bolesnicima značajno unaprijeđeno i olakšano liječenje, a također njima i njihovim obiteljima značajno je podignuta kvaliteta života i osigurano dodatno slobodno vrijeme koje mogu provoditi u drugim aktivnostima. O terminima i svim dodatnim uputama vezanim za dijagnostičke postupke pacijenta se obavještava telefonski i poštom, a u arhivu Klinike za radioterapiju i onkologiju dostavljaju se termini za svakog pacijenta. Moram naglasiti iznimnu suradnju s Klinikom za radiologiju, Klinikom za kardiologiju i Internom klinikom, naročito s odjelom endoskopije KBC-a Rijeka. Dodatno, kao postupak uveli smo postavljanje potkožnih rezervoara, tzv. port-cut kateteri u redovnu, rutinsku primjenu, te smo se na taj način žurno uskladili s rutinskim standardima međunarodne kliničke prakse u onkologiji.

Iznimnim zalaganjem cijelog kolegija Klinike u vrlo kratkom roku od mjesec dana izrađeni su i uvedeni u primjenu standardizirani protokoli za primjenu kemoterapije i imunoterapije kojih su 132 protokola uz protokole za svu potrebnu potpornu terapiju i nužne dijagnostičke pretrage. Kako onkološki bolesnici često uz dijagnozu maligne bolesti imaju i druge bolesti, a može se u određenim slučajevima očekivati i razvoj nuspojava vezanih uz primijenjenu terapiju, jedan od prvih koraka bio nam je uz promptnu reakciju naše Uprave osigurati defibrilatore i monitore vitalnih funkcija za potrebe naše Klinike. Također, uz razumijevanje i podršku Klinike za anesteziologiju i reanimatologiju za sve medicinske djelatnike Klinike za radioterapiju i onkologiju organizirana je i od strane KBC-a Rijeka financirana edukacija iz održavanja života.

Uveli smo redovite tjedne, stručne i neovisne edukacije za liječnike i medicinske sestre i tehničare prema mjesečnom programu usklađenom s kliničkim potrebama za unapređenje stručnog rada; dodatno upućujemo liječnike, medicinske sestre i radiološke tehničare na aktivno sudjelovanje u vanjskim domaćim i međunarodnim skupovima. S obzirom na to da teoretska znanja ne mogu biti jedini oblik edukacije u tako specifičnom i zahtjevnom kliničkom području, već je potrebno kontinuirano stjecati praktične vještine i upoznavati načela rada u centrima izvrsnosti iz područja radioterapije i onkologije, uz potporu, financijsku i drugu pomoć Uprave KBC-a Rijeka, pokrenuli smo za djelatnike naše Klinike edukacije na klinikama u Ljubljani i u Zagrebu, kaže Mikolašević dodajući kako je odnedavno ugovoreno trajanje tzv. prvih pregleda povećano na 30 minuta i istodobno su uvedene dodatne ambulante kako ne bi povećali listu čekanja.

Bolesnicima je omogućeno da se naruče i imaju skrb onkologa po osobnom izboru, a sve u skladu sa sastavom timova prema sijelima tumora. Pokrenuti su i svi postupci za uvođenje rutinske primjene elastomerskih pumpi koje omogućuju kontinuiranu primjenu kemoterapije i koje su optimalan terapijski pristup za određene skupine bolesnika.

– Trenutačno, na Klinici za onkologiju izvode se građevinski radovi u svrhu poboljšanja uvjeta boravka naših bolesnika i u tijeku je nabavka cijelog niza medicinske i nemedicinske opreme. Klinika je ovaj tjedan dobila tri nova aspiratora, dobili smo infuzijske pumpe, monitore, defibrilatore, UZV aparat, deset novih bolesničkih kreveta, postavljene su klupe ispred prostora Dnevne bolnice, a pri završetku je uređenje Dnevnog boravka za pacijente, njihove obitelji i posjetitelje, navodi Mikolašević.

Povratne informacije

Prema njezinim riječima, Klinici za radioterapiju i onkologiju sada je potrebna pomoć pacijenata i udruga pacijenata. Oni bi trebali reći što se još može učiniti za povećanje kvalitete u okvirima i mogućnostima za poboljšanje skrbi.

– I zaista ćemo biti zahvalni za svaki komentar. Uspostavili smo suradnju s udrugama pacijenata i zamolili ih da nam ukažu na to što još možemo učiniti u našim okvirima. U navedenom su smislu udruge pacijenata potvrdile da su upravo uvedene promjene u organizaciji i po njima bile prioritet, te nam predložili dodatne ideje na kojima sada zajednički radimo primarno s ciljem užeg uključivanja stručnjaka u savjetodavno i suportivno djelovanje samih udruga.

Sukladno navedenom, na ulazima naše Klinike ćemo postaviti sandučiće pomoću kojih ćemo zamoliti za povratnu informaciju naših korisnika. Definirali smo tim liječnika i medicinskih sestara koji je zadužen za praćenje kvalitete skrbi u okviru naše Klinike, a koji će evaluirati svaku povratnu informaciju koju dobijemo i zajedno s cijelim kolegijem Klinike nastojat ćemo učiniti sve ono što možemo u našim okvirima, najavljuje Mikolašević.

Klinika već nekoliko godina ima problema sa zastarjelom opremom za radioterapiju koja se kvari i unatoč trudu zaposlenih izaziva privremene zastoje radioterapijskom liječenju.

– Nažalost, oprema za radioterapiju odnosno za zračenje u našoj ustanovi je stara. Jedan aparat je iz 2007. i jedan iz 2010. godine i aparati se učestalo zbog starosti kvare. Na nivou Ministarstva zdravstva u tijeku je postupak u cilju nabavke novih linearnih akceleratora za cijelu državu, a mi se nadamo da ćemo dobiti navedenu opremu među prvima, ističe Mikolašević.

Niz godina ovu kliniku prati glas da se bolesnici koji gravitiraju riječkoj bolnici od raka liječe u drugim ustanovama, primjerice u Zagrebu ili Italiji. To potvrđuje i predstojnica riječke Klinike za radioterapiju i onkologiju.

– Svakako, i mi imamo te podatke. Upravo zbog toga što ste pitali išli smo u analizu stanja i došli do određenih zaključaka. Dio pacijenata je svakako odlazio u druge gradove zbog kašnjenja u terapiji, zbog toga jer pacijenti nisu imali »svog onkologa« te iz cijelog niza razloga. Mislim da projektima koje smo započeli, uvođenjem koordinatora za dijagnostičke pretrage od strane naše Klinike, novom organizacijom Dnevne bolnice i polikliničkog rada možemo pružiti skrb onkološkim bolesnicima po vodećim međunarodnim standardima te očekujemo »povrat« naših bolesnika koji već polako i uočavamo.

Htjela bih istaknuti i da na cijelom nizu projekata u svrhu promjene procesa rada u svrhu poboljšanja uvjeta liječenja i poboljšanja kvalitete skrbi za onkološke pacijente radi naš cijeli tim Klinike za radioterapiju i onkologiju koji se sastoji od naših liječnika, naših medicinskih sestara, radioloških tehnologa, fizičara, našeg pomoćnog i administrativnog osoblja. Osobno sam mišljenja da jedino timskim radom svih djelatnika naše Klinike sigurno možemo napraviti puno za poboljšanje kvalitete skrbi za naše bolesnike, zaključuje Mikolašević.

Personalizirana medicina je budućnost

Danas je onkologija izrazito propulzivno područje medicine, brojne su nove i inovativne terapije, a jedan onkolog danas više ne može liječiti sva sijela raka, već se specijaliziraju po regijama. Mikolašević ističe da će se u skoroj budućnosti liječnici riječke Klinike za radioterapiju i onkologiju detaljno baviti jednim ili dvama tumorima te tako uvoditi personaliziran pristup u liječenju malignih oboljenja.

– U okviru naše klinike dodatno smo definirali timove liječnika koji se usko bave pojedinim tumorskim sijelima i voditelje pojedinih timova. U bliskoj budućnosti, a nadamo se i priljevu novog kadra, osim usmjerenja na tumorska sijela, primjerice tumore probavnog sustava, liječnike će se usmjeravati da se detaljno bave samo jednim ili dvama tumorima, primjerice rakom debelog i tankog crijeva, rakom jednjaka i želuca itd. To je nužno, jer ono što nas u vrlo skoroj budućnosti očekuje je tzv. personalizirana medicina. Koncept personalizirane medicine baziran je na opažanju da pacijenti s istom dijagnozom na isti tretman različito reagiraju. Ključ koncepta personalizirane medicine je u prilagođavanju tretmana pacijentu, što rezultira postizanjem maksimalnog terapijskog učinka i sigurnosti tretmana, objašnjava Mikolašević.

Doc. dr. Ivana Mikolašević među dva posto najcitiranijih svjetskih znanstvenika

U dobi od 38 godina doc. dr. Ivana Mikolašević uvrštena je među najbolje mlade znanstvenike u području biomedicine, a ove je godine uvrštena među dva posto najcitiranijih svjetskih znanstvenika. Dosad je za svoj istraživački i stručni rad dobila osamnaest domaćih i međunarodnih nagrada, između ostalog nagrade L’Oreal and UNESCO for Woman in Science pod pokroviteljstvom HAZU-a i nagradu »B. Nakić« Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Objavila je gotovo 200 izvornih znanstvenih i stručnih radova te kao predavač aktivno sudjelovala na 78 međunarodnih i 125 domaćih skupova. Prošle je godine postala i prva žena i najmlađa buduća predsjednica Hrvatskog gastroenterološkog društva.