NEPROCJENJIVA VAŽNOST TLA ZA PROIZVODNJU SIGURNE HRANE 

Hrvatska agencija za hranu prošloga je tjedna uoči Svjetskoga dana hrane organizirala prvu Hrvatsku konferenciju o procjeni rizika porijeklom iz hrane. Kroz 25 predavanja eminentnih stranih i domaćih stručnjaka prikazani su najnoviji rezultati s tog područja.

Rezimirajući novosti, ravnateljica je izdvojila pitanja koja su bila u domaćem fokusu poput sigurnosti mlijeka iz mlijekomata, istraživanja o prisutnosti bakterije Campilobacter spp. u kućanstvima, istraživanje o aditivima u hrani, o prisutnosti arsena u riži… 

Budući da je tlo tema ovogodišnjeg Svjetskog dana hrane, naglašena je neprocjenjiva važnost tla za proizvodnju i dostupnost sigurne hrane, a prezentiran je i tijek razvoja nacionalnog zakonodavnog okvira za zaštitu i očuvanje poljoprivrednih zemljišta i njegove trenutne odrednice. Istaknuto je i da se o tlu kao sastavnici okoliša nedovoljno govori u odnosu na vodu i zrak, a ukazani su i problemi onečišćenja tla, negativan utjecaj poljoprivrede, nedostatak zajedničkog informacijskog sustava te potreba za edukacijom poljoprivrednika. 

– Pokrenuli smo ovu inicijativu zbog besmislenog zakona koji sprečava doniranje hrane jer je ono opterećeno stopom PDV-a od 25 posto pa je potencijalnim donatorima isplativije bacati i uništavati hranu nego njome hraniti potrebite, ističe Grozdanov čija je Inicijativa zajedno s nekoliko resornih ministarstava intenzivno sudjelovala u radu Povjerenstva za izradu Pravilnika o hrani koji bi trebao stupiti na snagu do kraja godine. Na temelju tog Pravilnika Ministarstvo financija bi trebalo napraviti fiskalne izmjene, odnosno donacije hrane potpuno rasteretiti poreza. Na taj način bi Hrvatska ušla u krug civiliziranih zemalja koje ovakvim donacijama stvaraju banke hrane.

– Ljudi u potrebi danas u Hrvatskoj gotovo isključivo ovise o milosrđu i entuzijazmu humanitarnih organizacija i pojedinaca, a nikako o sustavnoj brizi države. A da stvar bude bolja, ta sustavna briga ništa ne košta. Stvar je jednostavna, hrane ima, ali se baca, a donacije gotovo ne postoje, pa ni država na tome ne ubire nikakav fiskalni prihod. Stoga je naš prijedlog da se tu hranu preusmjeri u donacije čime će se ostvariti velika društvena korist i dugoročno državni proračun rasteretiti od troškova za financiranje raznih domova za prehranu i pučkih kuhinja, sugerira rješenje Grozdanov.

Ova riječka inicijativa koja okuplja mlade stručnjake i entuzijaste, u javnost je izašla u veljači ove godine s jasnim zahtjevom da se problem doniranja hrane u mandatu ove vlade pomakne s mrtve točke i u vrlo kratkom je roku, čini se, to je i uspjela. Uspješan aktivistički rad prepoznat je izvan granica Hrvatske pa je Inicijativa »Oslobodimo doniranu hranu PDV-a« ove godine nominirana pri European Economic and Social Council (Europski ekonomski i socijalni odbor) za najbolju EU građansku inicijativu. 

– Tijekom rada Inicijative, uvidjeli smo da postoji i snažna politička volja na razini EU-a da se smanji bacanje hrane, čime se umnogome i olakšao posao Inicijative. Sada preostaje uspostava održivog sustava doniranja hrane i sprečavanje mogućih zloupotreba jer, znamo, jedan-dva slučaja manipulacije može zasjeniti mnogo dobroga što se s ovim zakonom čini, upozorava Grozdanov.

I Hrvatska agencija za hranu je prepoznala važnost problema bacanja hrane pa je već prošle godine povodom obilježavanja Svjetskog dana hrane u suradnji s FAO organizirala međunarodni skup »Kako smanjiti gubitke i bacanje hrane: od polja do stola«. Na skupu je sudjelovalo oko 170 dionika sustava sigurnosti hrane, industrije, organizacija potrošača te predstavnika znanstvene zajednice. 

Kako je ističe ravnateljica HAH- a Andrea Gross-Bošković, jedinstvena je poruka ovoga skupa bila da treba smanjiti bacanje hrane, a djelovati se mora odmah.

Uloga trgovačkih lanaca 

Osim porezne prepreke u doniranju koju treba eliminirati, u procesu sprečavanja bacanja hrane bitna je i trajna edukacija potrošača te unapređenje praćenja i prikupljanja podataka o bacanju i gubitcima hrane kako bi relevantne institucije mogle poduzeti što učinkovitije mjere za njihovo smanjivanje. 

– Ove godine je Hrvatska agencija za hranu u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom u Zagrebu izradila Brošuru o razumijevanju informacija na hrani. Brošura koja je dostupna na web stranici HAH-a i Ministarstva poljoprivrede (http://www.hah.hr/doc/prezentacije/hah-katalog-printano.pdf) potošačima izvrstan je izvor korisnih savjeta. Primjerice, kako smanjiti količine hrane koja se baca u kućanstvu, na koji način planirati pametnu kupnju, tjedne obroke, kako čuvati i spremati hranu, pratiti rok trajnosti namirnica i slično, ističe važnost individualne edukacije ravnateljica HAH-a. 

Smanjenju bacanja hrane mogli bi pridonijeti i trgovački lanci koji nerijetko prekasno kreću sa snižavanjem cijena artikala prije isteka roka trajanja. Iz HAH-a ističu da su u više navrata apelirali na trgovačke centre da hranu u razumnom vremenu prije isteka roka trajanja prodaju po akcijskim cijenama kako bi se izbjeglo uništavanje većih količina hrane i kako bi potrošači povoljnije došli do kvalitetnih namirnica.

Mnogo je faktora u procesu suzbijanja bacanja hrane i njezine ravnomjernije i pravednije raspodjele. S odgovornijim odnosom prema hrani treba početi od vlastitog praga. Što se pak društva tiče, ako uskoro zaživi Pravilnik o hrani s obećanom nultom poreznom stopom na donacije hrane, mogla bi se ubrzo prepoloviti golema masa uništenih i neiskorištenih namirnica. Istim bi se potezom vratio i djelić izgubljenog dostojanstva sve brojnije populacije koja za komadom kruha nerijetko poseže i u kontejnere.