RIJEKA – Na Zavodu za hematologiju Klinike za internu medicinu KBC-a Rijeka protiv koronavirusa dosad su cijepljena ukupno 104 bolesnika koja su se aktivno liječila nekim od protutumorskih protokola. Cijepljenje je u dogovoru s upravom bolnice i županijskim epidemiolozima promptno po dolasku prvih tranša cjepiva organiziralo i provelo osoblje Zavoda za hematologiju, a kako kaže pročelnik Zavoda, prof. dr. Toni Valković, koliko je njemu poznato, riječka je Hematologija jedina u zemlji sama provela cijepljenje svojih bolesnika, sve u želji da budu sigurni da su cijepljeni te da bolesnici budu cijepljeni u pravom trenutku.

Svjetska studija

Naime, oboljeli od zloćudnih hematoloških bolesti ugroženiji su od drugih bolesnika kad je riječ o COVID-19.

– Prema dosad poznatim podacima čini se da su upravo bolesnici s različitim oblicima raka krvi među najugroženijima. Brojni podaci iz svjetske literature ukazuju da je sveukupna smrtnost od infekcije COVID-19 u hematoloških bolesnika oko 30 posto ili čak nešto više od toga ovisno o vrsti hematološke novotvorine, dobi bolesnika, vrsti terapije kojom se liječi i nekim drugim čimbenicima. Podaci Hrvatske kooperativne grupe za hematološke bolesti (Krohem) kao i naši lokalni podaci odgovaraju navedenim globalnim podacima. Naš je Zavod sudjelovao i sudjeluje u jednom od najvećih svjetskih epidemioloških studija o utjecaju infekcije COVID-19 na bolesnike sa zloćudnim hematološkim bolestima, rezultati će uskoro biti objavljeni i na tragu su onoga što sam maloprije iznio, objašnjava Valković.

Hematološke bolesti obuhvaćaju bolesti krvi, točnije krvnih stanica, odnosno koštane srži gdje se te stanice proizvode, ali i bolesti limfnoga tkiva koje se nalazi gotovo po čitavom tijelu. Ove bolesti dijelimo na dobroćudne, poput anemija, trombocitopenija i poremećaja zgrušavanja krvi te zloćudne među kojima su najčešći limfomi, leukemije i multipli mijelom, a postoje i brojni drugi, manje česti oblici raka krvi odnosno koštane srži. Napredak u liječenju tih bolesti posljednjih dvadesetak godina je velik pa se tako zahvaljujući brojnim ciljanim terapijama, transplantaciji krvotvornih matičnih stanica i sve boljoj potpornoj terapiji znatno povećava broj izliječenih bolesnika ili onih u kojih je zloćudna bolest postala kronična bolest s kojom pacijenti mogu dugo i dosta kvalitetno živjeti.

Specifičan kontekst

– Bolesnici sa zloćudnim hematološkim bolestima zaista su posve specifični u kontekstu pandemije COVID-19. Najvažniji razlog tomu je što najčešće hematološke zloćudne bolesti, kao što su limfomi i multipli mijelom, zahvaćaju upravo imunološke stanice koje su važan dio našeg cjelokupnog imunološkog sustava te su zadužene za normalno stvaranje protutijela protiv različitih uzročnika bolesti. S obzirom na to da su u tim oboljenjima zloćudno promijenjene upravo te imunološki važne vrste stanica, B limfociti i plazma stanice, posljedica same bolesti bit će oslabljen i oštećen imunitet te normalno stvaranje protutijela na različite patogene. Osim toga, većina lijekova koje koristimo za liječenje tih bolesti, i sama kemoterapija i ciljana terapija, opet privremeno uništavaju i remete funkciju imunološki važnih stanica za obranu od infekcija. Prema tome priroda samih hematoloških bolesti, ali i naše terapije dovode do privremenog pada imuniteta naših bolesnika pa su infekcije u njih češće, a nerijetko i teže negoli u zdravoj populaciji ili drugim profilima bolesnika. Mi to dobro znamo i zbog toga tijekom liječenja naših bolesti veliku pažnju pridajemo sprječavanju i ranom otkrivanju i liječenju infekcija sve do trenutka kada se imunost ne obnovi nakon završetka aktivnog liječenja. Nažalost, upravo iz navedenih razloga pandemija COVID-19 je velika opasnost i izazov za bolesnike oboljele od zloćudnih hematoloških bolesti, upozorava Valković.

Oboljeli od zloćudnih hematoloških bolesti imaju manju šansu za uspješan razvoj protutijela od ostale populacije, no upravo stoga cijepljenje protiv koronavirusa za njih može biti odlučujući faktor za preživljavanje.

– Zbog prirode samih bolesti i imunosupresivne terapije kojom se liječe, šansa za uspješan razvoj protutijela niža je u naših bolesnika negoli u drugih bolesnika ili pak zdrave populacije. Rezultati nekih znanstvenih istraživanja pokazuju da neke skupine naših hematoloških bolesnika razvijaju niže titrove zaštitnih protutijela usmjerenih protiv COVID-19 u odnosu na zdrave pojedince, tj. da neće svi cijepljeni uspjeti razviti količinu protutijela koja će ih štititi od infekcije. Naravno, to nipošto ne znači da se ne treba cijepiti jer moramo znati da bilo kakav razvoj protutijela, pa čak i onaj suboptimalan, može biti odlučujući za preživljavanje i razvoj najtežih oblika bolesti u slučaju da se naši bolesnici razbole od COVID-19, naglašava Valković koji osobito ističe važnost cijepljenja svih koji žive s s hematološkim bolesnicima, a to znači članovi njihovih obitelji te njihovih njegovatelja.

Odnos prema zajednici

Kako zbog osnovne bolesti postoji mogućnost smanjenog imunološkog odgovora na cjepivo u ovih bolesnika, cijepljeni u njihovoj okolini tako štite svoje članove obitelji.

– Naravno, tu smo i svi mi zdravstveni radnici koji dolazimo u dodir s hematološkim bolesnicima, a to nisu samo hematolozi i hematološke sestre, jer naši bolesnici idu na različite dijagnostičke i terapijske postupke diljem našeg bolničkog centra, moramo biti cijepljeni čuvajući tako najranjivije među nama. Dok god traje pandemija, potrebne su opće protuepidemijske mjere kao što su održavanje distance, pranje i dezinfekcija ruku, nošenje maski i druge. Apeliram i molim sve koji se dosad nisu cijepili da to što prije učine jer se tako štite i naši hematološki bolesnici koji, nažalost, usprkos činjenici da su se cijepili, nisu sigurni da ih to cijepljenje štiti od bolesti.

Naravno, tu nije samo riječ o hematološkim bolesnicima, već i brojnim drugim skupinama imunokompromitiranih bolesnika kojih danas ima jako puno i u drugim područjima kliničke medicine. To je pogotovo potrebno sada kada smo suočeni s izrazito zaraznim sojevima gdje je usprkos svim protuepidemijskim mjerama jako teško zaštititi naše bolesnike i izvan bolnice i u bolnici, ako nismo cijepljeni u velikom broju. Naravno da cjepiva imaju moguće nuspojave, ali one su veoma rijetke i ne predstavljaju znatan problem. U ovom kontekstu cijepljenje ima širi i dublji značaj te zapravo predstavlja i naš odnos prema zajednici i svakom pojedincu koji gradi tu zajednicu.

COVID-19 uzeo je u našoj zemlji dosada više od 8.000 života. Ako te brojke usporedimo s brojem poginulih u Domovinskom ratu te ako uzmemo u obzir trajanje pandemije i Domovinskog rata, onda dolazimo do težine i nesreće koju je pandemija donijela našoj zemlji. Zato još jednom pozivam sve građane naše županije, sve mlade, one srednjih godina i one starije da se cijepe i tako pokažu da još uvijek mislimo na druge, posebno one ugroženije od nas samih i da se time svrstavamo u napredna i humana društva – zaključuje Valković.