Izletnici, oprez: sezona opasnog nametnika na vrhuncu

Riječanin dobio meningitis nakon ugriza krpelja

Barbara Čalušić

Pacijent sumnja da se razbolio nakon uboda krpelja kod Paklenice. Nalazi se čekaju, liječnici savjetuju oprez u prirodi



RIJEKA Doba je krpelja i mnogi koji posljednjih mjesec dana intenzivno borave u prirodi već su imali neugodnih susreta s ovim parazitom, prijenosnikom više bolesti. Jedan takav imao je i Riječanin B. R. (33) koji je krpelja »pokupio« prije kojih mjesec dana na području Parka prirode Paklenica, nedaleko od mora.



 Dr. Rončević savjetuje detaljan pregled nakon boravka u prirodi. U slučaju da je krpelj na koži potrebno ga je čim prije skinuti. 


 – Što ranije skinemo krpelja s kože, manja je mogućnost komplikacija. U novije vrijeme preporuča se da osoba samostalno skine krpelja s kože na način da ga pincetom ili prstom prihvati za zadak i nježno podigne. Koža će se odignuti s njim i on će se s vremenom otpustiti, savjetuje dr. Rončević 




Osobe koje često borave u prirodi i to na mjestima gdje se javljaju prijenosnici krpeljnog meningoencefalitisa mogu se cijepiti, a cjepivo koje se prima u tri doze pruža im imunitet koji traje između tri i pet godina.



Iako mu to nije prvi takav događaj, čini se da ovaj i nije završio benigno kao inače. Naime, naš sugovornik trenutno leži u bolnici s dijagnozom virusnog meningitisa, pa iako laboratorijski još nije potvrđen uzročnik, ovu dijagnozu povezuje s nametnikom kojeg je »pokupio« poviše Starigrada početkom svibnja. 


Visoka temperatura


– Krpelja sam primijetio vjerojatno nekih par sati nakon što sam ga pokupio. Još se uvijek nije povećao i lako sam ga uklonio. Već mi se to više puta znalo događati, ali nikad nije bilo nikakvih posljedica, a ovog puta nije bilo ni crvenila na mjestu gdje se »ulovio«. I tako sam na sve to zaboravio, kaže naš sugovornik.    


– Nakon otprilike tri tjedna dobio sam, međutim, visoku temperaturu, praćenu s glavoboljom. Liječnica je posumnjala na virusni meningitis, te me poslala u bolnicu. Tamo su mi postavili tu dijagnozu, ispričao nam je B. R. koji se sad uspješno oporavlja u bolnici.


Epidemiolozi Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije nemaju bolničke prijave o zarazama krpeljnim meningoencefalitisom koje se, kako objašnjava epidemiolog dr. Dobrica Rončević, kao i sve slične infekcije s visokim infekcijskim potencijalom obavezno prijavlju nakon laboratorijske potvrde. – Zasad nismo zabilježili niti jedan slučaj krpeljnog meningoenecefalitisa na ovom području i nema nikakve hitnoće što se tiče postupanja u takvim slučajevima, ističe dr. Rončević. Kad se takvi slučajevi pojave, epidemiolozi nakon njihove kliničke dokazanosti procjenjuju kretanje pacijenta s obzirom da su prirodna žarišta krpeljnog meningoencefalitisa karakteristična za određena kontinentalna područja u Hrvatskoj i Slovenije. U pravilu radi se o područjima sjeverno od Save dok su sporadični slučajevi zabilježeni i u Gorskom kotaru. 

Gorski kotar sumnjiv


– Za Gorski kotar postoji sumnja, no ona nije potvrđena u dovoljnom broju. No, susjedna područja na slovenskoj obali Kupe potvrđeni su areali krpeljnog meningoencefalitisa i vrlo je moguće da preko životinja dođu i u Gorski kotar, objašnjava dr. Rončević. 


Krpeljni meningoencefalitis i njegovi simptomi mogu nalikovati i tzv. lajmskoj bolesti koja nastaje nakon ugriza krpelja zaraženog bakterijom Borrelia burgdorferi. Kako kaže dr. Rončević, krpelji koji mogu prenijeti lajmsku bolest ne očekuju se u Dalmaciji odnosno južnije od 45 paralele. 


U oba slučaja period inkubacije od ugriza do prvih simptoma bolesti koji mogu varirati od blagih – koji su češći – pa do teških, traje od nekoliko dana do tri tjedna.