Ručnik i knjiga

ČITANJE LJETI Riječani biraju lakše štivo, ali ni klasici im nisu strani

Katarina Bošnjak

Iako je vruće, rutina odlaska u knjižnicu se ne preskače / Foto Marko GRACIN

Iako je vruće, rutina odlaska u knjižnicu se ne preskače / Foto Marko GRACIN

Ovoga ljeta čitaju se, kao i već desetak godina unazad, psihološki trileri, ljubavni romani i ona najpopularnija skupina »laganih, ali pametnih« romana u kojima ima romanse, ali i puno povijesnih ili geografskih podataka, kaže Jelena Stipetić Šušak



RIJEKA – U vrelim ljetnim danima kada su nam od vrućine jedini spas plaže i klime, bitno je zaokupiti mozak sadržajima koji nas zanimaju i koji, prije svega, odvlače dosadu. Predmet koji se često može pronaći u torbama za plažu ili ruksacima koje nosimo svuda sa sobom jesu knjige. Poznato je da se ljeti čita lakše štivo, nešto što dobro sjedne u svakom trenutku i za što se nije potrebno previše naprezati jer ipak – ljeto je za odmor.


U razgovoru s koordinatoricom poslovanja Gradske knjižnice u Rijeci, Jelenom Stipetić Šušak, saznali smo kako knjižnice ljeti »dišu« i je li istina da se većinom čita lakše štivo, koje se već popularno naziva »ljetnim romanima«.



– Tijekom godine korisnici više posuđuju lektire, stručne knjige, imaju potrebu za uvidom u stručne časopise i slično, a ljeti se definitivno više čita beletristika, kazala nam je Stipetić Šušak. Potvrdila je i da se ljeti apsolutno čita lakše štivo, bez obzira na dob, obrazovanje ili preferencije korisnika.


Turistima knjižnica dostupna za – obilazak




Posuditi knjigu iz bilo kojeg ogranka i dijela knjižnice u Rijeci može svaki njen član, no tu se postavlja pitanje što je sa slučajnim prolaznicima i turistima željnima pisane riječi. Koordinatorica je objasnila da je za učlanjenje ipak potrebna potvrda o prebivalištu, pa turisti posjećuju prostore knjižnice samo kako bi razgledali zgradu ili njezin fond. Turiste iz regije posebno interesira Zavičajna zbirka, a za strance postoji dio beletristike na najvećim svjetskim jezicima. Postoji i mogućnost online upisa te čitanja e-knjiga, što nerijetko koriste Riječani, a i svi ostali koji čitaju knjige na hrvatskom jeziku.

 


Poželjan humor


– Ovoga ljeta čitaju se, kao i već desetak godina unazad, psihološki trileri, ljubavni romani i ona najpopularnija skupina »laganih, ali pametnih« romana, kako ih zovu naši korisnici. To su romani u kojima ima romanse, ali i puno povijesnih ili geografskih podataka pa, onako usput, čitatelja nauče i nešto novo, daleko, nepoznato, nastavila je sugovornica te dodala da djeca pak čitaju fantastična štiva ili knjige čiji likovi imaju slične životne probleme s kojima se poistovjećuju te da je svakako poželjna i doza humora.


 Koliko god torbe bile teške, knjigu nije teško ponijeti / Snimio M. GRACIN

Koliko god torbe bile teške, knjigu nije teško ponijeti / Snimio M. GRACIN



Nekoliko naslova čini listu najčitanijih u posljednjih 30 dana te su od knjiga za odrasle to pretežito suvremeni romani. »Profesionalac« autorice Kresley Cole suvremeni je erotski roman koji se neprestano čita još od travnja ove godine. S. E. Phillips u svojem se romanu »Zapleši sa mnom« također držala ljubavne tematike, dok je uvid u korejsku tradiciju i kulturu kroz napetu radnju pružila spisateljica Kyung-sook Shin romanom »Molim te, pazi na mamu«. L. Berry sa svojim psihološkim trilerom »Savršeno dijete« pomalo žanrovski odudara od ostatka, no ne koliko svojevrsni klasik »Male žene« autorice L. M. Alcott koji dokazuje da se klasična književnost čita i ljeti.


– Klasici se čitaju uvijek, uvijek se iznova traže i mi ih uvijek iznova kupujemo. Neizostavan su dio fonda knjižnice te rado čitano štivo i zimi i ljeti, potvrdila je Stipetić Šušak.



Kod dječje književnosti slična je priča, ima onoga što se uvijek čita, ali i nečega novog. U proteklih mjesec dana najčitaniji su bili svi dijelovi »Gregova dnevnika« Jeffa Kinneyja, svi romani Davida Walliamsa, »Tom Gates« autorice Liz Pichon, a još uvijek se rado čita i Harry Potter.


Opuštanje uz knjigu


U najposjećenijem odjelu gradske knjižnice, odjelu Filodrammatica, u srpnju su posuđene 9.492 knjige, a isti taj odjel posjetilo je 4.390 članova. Jedna od njih je i Ana Marija Kolanić, prava knjigoljupka s beletristikom u ruci i kolekcijom Dostojevskog na polici, koja nam je ispričala ponešto o svojim navikama čitanja te zašto je njoj bitno čitati.


– Preko ljeta biram lakše štivo, malo za bijeg od svega. Čitam popodne i navečer, a preko godišnjeg najviše volim jutarnje čitanje uz kavu ili čak na plaži, ali onda stvarno tražim lakše štivo. Čitanje je bitno jer nam otvara maštu, otvara nam skroz neki drugi svijet. Vodi nas u možda neke druge stvarnosti iz kojih možemo puno toga saznati, s tim da je ponovo tu razlika od knjige do knjige.


Ana Marija ovoga je puta u knjižnici posudila »Vikend u Parizu«, naglašavajući kako je to knjiga za opustiti se, ali kako postoje i knjige iz kojih stvarno puno toga možemo izvući, kao što su klasici.


Ana Marija Kolanić / Foto Marko Gracin

Ana Marija Kolanić / Foto Marko Gracin


 


– Najiskrenije, ja sam veliki poklonik ruske književnosti i moram priznati da je kod tih knjiga, koje sam čitala u srednjoj školi, na faksu i čitam ih i sad, percepcija u nekakvim različitim periodima života skroz drukčija, zaključila je.


S činjenicom da je ljeto za čitanje nečega lakšeg složila se i znanstvenica Sandra Bošković, vodeći se mišlju da je ovo vrijeme kada stvarno biramo što čitamo.



– Preko ljeta obavezno čitam neko lakše štivo, nekakve bestselere i novitete u ovom žanru jer je to nekakvo vrijeme opuštanja s obzirom na to da cijelu godinu čitam ono što moram, a sada čitam ono što želim. Volim pročitati neke nove naslove i nešto novo što se preporuča kao dobro štivo.


Odjel za mlade


Sandra Bošković dodala je i da joj je žao što mladi čitaju puno manje nego što mi mislimo, a ovu tvrdnju potkrijepila je i koordinatorica riječke Gradske knjižnice rekavši da knjižnicu najmanje koriste mladi ljudi.


Sandra Bošković / Foto Marko Gracin

Sandra Bošković / Foto Marko Gracin



– Nakon formalnog obrazovanja, mlade ljude čitanje i knjige još neko vrijeme asociraju na obvezu, traže sebe i svoje mjesto pod suncem još nekoliko godina, formiraju obitelji ili karijeru pa nam ta skupina pomalo nedostaje. U našoj novoj zgradi planira se Odjel za mlade, kojim bismo u knjižnicu privukli i tu skupinu korisnika. Voljeli bismo im omogućiti ugodan prostor za boravak, druženje, hobije, razbibrigu, ali i cjeloživotno učenje.


S obzirom na to da knjižnica ljeti radi u jednoj smjeni, a zimi cijeli dan, privid je da ljeti ima više korisnika, iako su brojke zapravo podjednake. Prema tome, ljeti se ne čita više, ali se čita lakše.