RIJEKA Sedamstotoj obljetnici  osnutka augustinskog samostana u Rijeci posvećen je znanstveni skup koji je jučer  otvoren  u Gradskoj vijećnici. Na trodnevnom skupu  sudjeluje  dvadestak izlagača  s temama o  povijesti  augustinskog reda u Hrvatskoj i Rijeci,  te  umjetničkoj baštini  augustinskog reda  na području  Rijeke, Hrvatske i Slovenije, ali i dominikanskog reda  koji  od sredine  20. stoljeća  djeluje  u prostoru  nekadašnjeg  riječkog  augustinskg  samostana s crkvom sv. Jeronima.

Skup je, uz potporu  Grada Rijeke,  organizirala  Katedra za umjetnost ranog novog vijeka pri Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta  Sveučilišta u Rijeci,  a nastao je kao  rezultat  dvogodišnjeg istraživačkog projekta  spomeničke baštine riječkog  augustinskog samostana u kojem su sudjelovali prof. dr. Nina  Kudiš,  prof.  dr. Marijan Bradanović, doc. dr. Damir Tulić te  Mateja Jerman, lvan Braut i Iva  Jazbec Tomaić.

Obol duhovnoj obnovi

Otvorenju  skupa  nazočio je  i riječki  nadbiskup  mons. dr.  Ivan Devčić koji  je  pohvalio  organizatore  simpozija  i poželio da se ostvare sve njihovi planovi,  napomenuvši da na području Hrvatske više nema pripadnika  augustinskog reda pa je i njihova je baština u velikoj  mjeri prepuštena zaboravu. Svojim su djelovanjem od 14. do 18. stoljeća obilježili povijest duhovnosti, kao i kulturnu povijest ovog podneblja.

Provincijal hrvatske dominikanske provincije prof. dr. Anto Gavrić  izrazio je zadovoljstvo  što je skup posvećen samostanu  koji  ukazuje na povezanost  augustinaca i dominikanaca i  što  se  proslava  njegove obljetnice  poklapa  s velikim jubilejem dominikanaca,  osamstotom  obljetnicom  tog  reda.

Naglasivši  da su crkva i redovništvo u  sredinama gdje su djelovali  pružili  doprinose bez kojih je nezamislivo promatrati prošlost,  dr. Gavrić je  kazao kako  su augustinci  poseban obol dali  duhovnoj obnovi,  razvoju školstva, kulture  i umjetnosti. Pritom je  pozvao da se  te bogate i velike  prošlosti prisjećamo sa zahvalnošću,  jer  dok se zahvaljujemo i sami smo pozvani  kreativno ispisivati nove stranice povijesti.

Utkani u našu prošlost

Skupu  se  obratila i dekanica Filozofskog fakulteta prof. dr. Ines Srdoč Konestra koja je  podsjetila da  su  crkveni redovi  bili  nositelji  većeg dijela obrazovanja  od  srednjovjekovlja  do 20. stoljeća. Samostanski redovi utkani su u našu prošlost  i čine nam je dostupnom jer  su sačuvali ogroman dio baštine, kojoj  treba  odavati  važnost na način da je znanstveno  valoriziramo, ali i  populariziramo da  bi  je  približili  široj  javnosti.

U radnom dijelu skupa, koji se danas i sutra nastavlja na Filozofskom fakultetu,  o povijesti augustinskog reda u Hrvatskoj i Rijeci  te arhitekturi riječkog samostana govorili su akademik Franjo Šanjek, doc.  dr. Marko Medved, prof. dr. Juraj Batelja i prof. dr. Marijan Bradanović.