Prvi ovogodišnji rebalans županijskog proračuna usvojen je na sjednici Županijske skupštine s 36 vijećničkih glasova, a samo je troje nezavisnih vijećnika, Iva Rinčić, Davor Štimac i Boris Popović, bilo suzdržano.

Rebalansom su povećani županijski rashodi s 1,353 milijardi kuna na 1,496 milijarde kuna, a porast rashoda u prvom je redu rezultat porasta rashoda proračunskih korisnika koji su svoje rashode povećali za 108,4 milijuna kuna ili 9,2 posto dok je županijski dio porastao je za 34,8 milijuna kuna ili 9,1 posto.

Rashodi zdravstva i školstva

Veliki rast od 108 milijuna kuna u prvom je redu prouzročen povećanjem rashoda u sektoru zdravstva gdje su rashodi porasli za 83,9 milijuna kuna. Najveći rast rashoda bilježi Nastavni za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije 48,4 milijuna kuna koji se u prvom redu odnose na troškove pandemije.

Na drugom su mjestu rashodi škola koji su porasli su za 27,3 milijuna kuna po pitanju materijalnih rashoda i rashoda za zaposlene. Inače, zdravstvo u konsolidiranom županijskom proračunu ima udio od 40 posto, a obrazovanje 38,8 posto.

Ove godine zbog porezne reforme porasli rashodi vezani uz povrat poreza s 57 milijuna kuna na 89 milijuna kuna što je rast od 37 posto.

Prema riječima pročelnika županijskog Upravnog odjela za financije Krešimira Parata, ovaj udar na županijke i loklane proračune država nije nikako kompenzirala, a kad je riječ o zdravstvu koje je povećalo županijske rashode, županijski Zavod za hitnu medicinu bio bi samo sa sredstvima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osigurenje u minusu da ga ne pomaže Županija.

“Nemamo tu što popraviti”

Većina oporbenih vijećnika u Županijskoj skupštini je poručila da će podržati ovakav rebalans, ali i da očekuje da se na županijskom proračunu za sljedeću godinu zajednički radi.

– Nemamo tu što popraviti, ovo je proračun prethodnog sastava Županijske skupštine. Vrlo malo se tu uopće i može popravljati jer od gotovo milijardu i pol kuna u proračunu, mi zapravo možemo upravljati samo sa 100 milijuna kuna.

Htio bih ipak naglasiti da sljedeći proračun napravimo zajednički i da bude što kvalitetniji jer svi smo mi u kampanji davali neka obećanja, pa predlažem da sjednemo za stol i donesemo jedan proračun iza kojeg svi možemo stati.

Iako sam bio protiv proračuna za koji sada usvajamo rebalans, bit ću “za” što je znak moje dobre volje i želja da na jesen krenemo izrađivati novi proračun, rekao je Josip Katalinić iz Mosta.

HDZ-ovci su svoju podršku rebalansu objasnili, između ostalog, i činjenicom da su sva radna tijela Županije dali pozitivno mišljenje o izmjenama ovogodišnjeg proračuna.

– Svaki proračun pa tako i rebalans ima svoje dimenzije: financijsku i politčki. Uzimajući u obzir činjenicu da se radi o financijskom rebalansu, klub HDZ-a će podržati ovaj proračun iz više razloga: zbog pomaganja zdravstvu, razvijanju potencijala poduzetništva u Gorskom kotaru, ulaganju u odgoj i obrazovanje, ali zbog činjenice da su sva radna tijela dala pozitivno mišljenje o proračunu, poručio je Sanjin Vrkić iz HDZ-a dok je Mario Alempijević iz Akcije mladih vijećnike upozorio da budu svjesni kako je ovo jedna od težih godina za županijski proračun.

SDP-ovac zna čime bi Popović trebao biti zadovoljan

Robert Matić iz SDP-a kazao je da ga kao sportaša raduje povećanje izdataka za sport, a bio je uvjeren da i nezavisni Boris Popović može biti zadovoljan rebalansom jer se njime povećavaju izdaci za poduzetnike.

– Gospodin Matić misli da bih trebao biti zadovoljan s ovom preraspodjelom u proračunu, no ja moram reći da nisam jer ne poštujemo mišljenje naših birača kada kažu da ih u ovoj Županiji najviše brinu slabi gospodarski rast i nezaposlenost, a zdravstvo je tek na trećem mjestu, replicirao je Popović, a na njega se nadovezao i nezavisni Davor Štimac ističući da kao liječnik koji radi u sektoru zdravstva cijeni što novac tamo odlazi, ali se i postavlja pitanje tko je taj tko bi trebao financirati zdravstvo.

– Jesu li ovi gubici nastali lošim upravljanjem, jesmo li bi dovoljno angažirani u namjeri da HZZO pokrije dio troškova i jesmo li kod javne nabave bili dovoljno racionalni, upitao je Štimac.

Pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo Đulija Malatestinić odgovorila je Štimcu da si i najnaprednije zemlje postavljaju pitanje kao postignuti održivi sustav.

Razvoj tehnologije u zdravstvu je takav da i one najnapredniji ne mogu svakom svom stanovniku osigurati sveobuhvatnu zdravstvenu zaštitu.

Svjesni smo da je ono što naša država izdvaja za zdravstvo, tri puta manje od jedne male Slovenije, rekla je Malatestinić koja podsjetila da pojedine ustanove u zdravstvu tijekom pandemije nisu uopće mogle raditi i tako ostvariti prihode pa je tako opatijska Thalassotherapia imala gubitak osam milijuna kuna. Dodala je i da nije optimist što se tiče povećanja fakturiranja zdravstvenih ustanova ni kad je o ovoj godini riječ.

Štimac zahvalio ne bez ironije

Ne bez ironije Štimac joj se zahvalio što ga je informirala o globalnim problemima zdravstva i upozorio na lokalne probleme.

– Primjerice, prošle godine izrazito smo se dobro kao županija nosili s epidemijom, no nakon toga su se stvari promijenile i bili smo najgori u Europi. Dugovi koje moramo sada pokrivati u zdravstvu, sigurno su posljedica toga, smatra Štimac.

Vijećnici nezavisne liste Ive Rinčić i na aktualnom satu su upozoravali na lošu gospodarsku sliku PGŽ-a.

Boris Popović upozorio je da je PGŽ samo proše godine izgubila 1.400 radnih mjesta i trenutno ima 10 tisuća nezaposlenih, mali rast BDP-a koji je dvostruko manji od ostalih jadranskih županija što koči nova zapošljavanja, a PGŽ se, prema njegovom mišljenju, još uvijek oporavlja od krize iz 2008. godine.

Župan Zlatko Komadina odogovrio je da PGŽ stvara uvjete za gospodarstvo u mnogim segmentima, no makroekonomske stvara država dok su županije kroz namete poduzetnicima potpuno neutralne.

Kad je riječ o usporedbi s rastom u ostalim jadranskim županijama Komadina je konstatirao da je Bugarska imala veći rast od Njemačke, no to ne znači da je Bugarska razvijenija od Njemačke.

– Ne slažem se pričom da Bugarska raste brže od Njemačke, ali Istarska županija i Grad Zagreb rastu brže od nas i naši ljudi odlaze u Istru, Zagreb pa i europskih 1.100 regija. Našoj županiji nedostaje kadrova i poslovnih prostora jer vremena su se promijenila i ljudima treba dati prostor s infrastrukturom, smatra Popović.

O upravljanju školama

Iva Rinčić upozorila je da na državnoj maturi u PGŽ-u svaki četvrti pristupnik nije prošao ljetni rok, a kada se govori o izvrsnosti rezultati su još više zabrinjavajući jer na njima nema niti jednog učenika iz PGŽ-a.

– Zašto naši učenici zaostaju u izvrsnosti, zanimalo je Rinčić koja se osvrnula i na pitanje kadrovskog upravljanja školama pitavši kada PGŽ misli ozbiljno pristupiti imenovanju školskih odbora, poput Zagreba i Splita gdje se za njihovo formiranje otvaraju natječaji, a članovi se ne imenuju po političkoj podobnosti.

Komadina se nije složio s njom da učenici u PGŽ-u zaostaju kad je riječ o izvrsnosti te je odbio tezu o kadriranju u školama.

– Županija se u školama bavi infrastrukturom a ne kvalitetom obrazovanja. Županija nema većinu u nijednom školskom odboru, ne kadriramo i ne delegiramo. Nismo nadležni za nastavni proces niti upravljamo školama, naglasio je Komadina.