U znatno većoj mjeri nego ranijih godina, ove ćemo godine božićne i novogodišnje blagdane provesti kod kuće, u uskom krugu obitelji. S druge strane, liječnici, medicinske sestre, ali i svi zaposleni u našim bolnicama, blagdane će provesti radno, boreći se s jednom od najvećih zdravstvenih kriza u povijesti.

Nije lako opisati žrtvu koju podnose zaposleni u zdravstvu i njihove obitelji, iako svi svjedočimo njihovim naporima i riziku kojim se izlažu svaki dan. Kako svakodnevnu borbu s virusom vode zaposlenici Kliničkog bolničkog centra Rijeka opisao nam je ravnatelj riječke bolnice prof. dr. Alen Ružić.

– Djelatnici u zdravstvu – doktori, sestre i drugi zdravstveni profili, ali i svi oni koji nisu zdravstveni djelatnici, ali rade s bolesnicima i presudni su za funkcioniranje sustava – istinski su heroji ove pandemije. Njima ne smijemo zaboraviti pridružiti i naše brojne volontere među kojima se najvećim brojem ističu studenti riječkog Sveučilišta.

Svi se oni na »prvoj crti bojišnice« skrbe za bolesnike i svaki dan svjedoče koliko teške simptome SARS-CoV-2 virus može izazvati. Susreću se s ljudskom patnjom, liječe i pomažu bolesnicima svladati teška fizička, ali nerijetko i psihička, stanja.

Istodobno, ti isti ljudi u sustavu zdravstva daju sve od sebe da sačuvaju svoje vlastito fizičko i psihičko zdravlje svjesni da su potrebni bolesnicima, ali i svojim bližnjima. Riječ je o odista zahtjevnim poslovima, neophodna zaštitna oprema svaki fizički napor čini višestruko težim, a neizvjesnost ishoda teških bolesnika pred osoblje stavlja i dodatne emotivne kušnje, opisuje Ružić.

Prošlo je, kako kaže, puno vremena od kada jedni drugima nisu vidjeli osmjeh. No kad u kratkim pauzama kolege skinu zaštitne kape i vizire, nakon uspješno obavljenog posla i spašenih života, izrazi očiju koji su im postali vodeća neverbalna komunikacija, otkrivaju osmjehe zadovoljstva pod zaštitnim maskama.

Poziv, a ne tek posao

– U moru teških situacija i nevolja koje je ova pandemija donijela, u zdravstvenom je osoblju ona pobudila jedinstven osjećaj entuzijazma i predanosti poslu u kojem ništa nije teško učiniti. Od Domovinskog rata nije bilo ovako teškog javnog izazova u kojem je djelovanje u duhu zajedništva i solidarnosti bilo toliko važno.

Zbog svega toga, ja osobno punim srcem zahvaljujem svim kolegicama i kolegama na svakom trenutku posvećenom našim bolesnicima, ističe ravnatelj riječke bolnice.

Iako bi ovu godinu mnogi možda najradije zaboravili, vrijeme će sigurno pokazati da smo iz nje puno toga naučili. Naučili smo i koliko je važna dobra organiziranost zdravstvenih sustava i da naš sustav zdravstva sasvim solidno funkcionira u uvjetima najveće krize u kojoj je potrebno promptno reagiranje.

KBC Rijeka koji trenutno skrbi o COVID-bolesnicima, ali i svim ostalim bolesnicima koji dolaze iz barem tri županije, surađuje i s ostalim zdravstvenim ustanovama iz PGŽ-a, zdravstveno osoblje pomaže kolegama u drugim ustanovama, ali i županijama.

COVID je svakako osnažio profesionalnu solidarnost i kolegijalnost, pokazao da znamo naći rješenje u naizgled bezizlaznim situacijama i još jednom potvrdio da je biti liječnikom ili medicinskom sestrom istinski poziv, a ne samo posao.

– Kada govorimo o suradnji zdravstvenog sustava, na razini Primorsko-goranske županije od početka ovog jesenjeg vala pandemije svjedočimo iznimnoj povezanosti i koordinaciji. Komuniciramo na dnevnoj osnovi, te kao pojedinci i ustanove bez zadrške pružamo pomoć jedni drugima.

Osim područja materijalnih potreba u kojima si pomažemo, tu je izmjena znanja i iskustva, ali i uskakanje s medicinskim osobljem, liječnicima i sestrama koji nam zbog same pandemije dijelom odlaze u izolaciju.

Iako bi neki očekivali reakcije u kojima će kolege izbjegavati angažman kad se ukaže potreba za upućivanjem iz neke ne-COVID ustanove u rad s COVID-bolesnicima u KBC Rijeka, mi svjedočimo upravo suprotnim reakcijama – doktori i sestre u slučajevima potrebe sami se stavljaju na puno raspolaganje, preuzimaju smjene suradnicima i na razne druge načine iskazuju želju za pružanjem osobnog obola.

Moram napomenuti da su opće bolnice Gospić i Pula, koje su po kategorizaciji, kadrovima i opremi nižeg ranga od KBC-a, u svom funkcioniranju iskazale sjajne rezultate, te da je suradnja s njima na korist bolesnika više nego izvrsna.

U teškim trenucima na sjeveru Hrvatske, bez odgode smo se odazvali pozivu i uputili šest naših liječnika – vrhunskih eksperata. Iako navedeno predstavlja manje od jedan posto našeg liječničkog kadra, po povratnim smo informacijama kolegama u Čakovcu i Varaždinu ovim privremenim činom osigurali dragocjenu pomoć kad im je bila najpotrebnija.

Kao ravnatelj KBC-a i koordinator za liječenje COVID-bolesnika u ove naše tri županije svjedočim i izvrsnoj suradnji prema našem resornom Ministarstvu, osobno ministru sa suradnicima i HZZO-om s kojima komuniciramo na dnevnoj osnovi rješavajući situacije i probleme koji se kontinuirano pojavljuju, a koje ponekad ni najkreativniji među nama ne bi mogli predvidjeti. No, u dobroj suradnji na horizontalnoj i vertikalnoj razini, za sada sve uspješno rješavamo, ističe Ružić.

Znanje jamči uspjeh

U situaciji u kojoj svakodnevno gledamo i slušamo crne brojke preminulih od posljedica virusa, nije jednostavno govoriti o Božiću kao simbolu rađanja i nove nade. No, upravo u ovoj godini u realnom smo vremenu mogli pratiti put od otkrića novog virusa koji je zaustavio svijet do otkrića i proizvodnje nekoliko različitih cjepiva koja će u budućnosti spašavati živote.

Nema sumnje da je ovo zapravo bila velika godina za medicinsku znanost i njezina otkrića. I riječko Sveučilište uključilo se u istraživanje novog virusa, a ravnatelj riječke bolnice podsjeća da je znanje ključ ljudskog uspjeha i glavno oružje u borbi sa strahom.

– Od početka pandemije, velik se broj znanstvenika okrenuo proučavanju bolesti uzrokovane SARS-CoV-2. Nije tu riječ samo o razvoju cjepiva, već i o svim drugim aspektima koji su nam u početku bili potpuno nepoznati.

Dinamika znanstvenih spoznaja na globalnoj je razini odista impresivna, a sve relevantne i provjerene činjenice mi koji liječimo COVID-bolesnike uključujemo odmah u rutinski rad i time kontinuirano unapređujemo postupanje s ovim bolesnicima, te usporavamo širenje zaraze.

Kao prorektor za znanost, prije stupanja na dužnost ravnatelja KBC-a i osobno sam u dogovoru s rektoricom, prof. dr. Snježanom Prijić-Samaržija na Sveučilištu u Rijeci pokrenuo posebnu liniju znanstvenih projekata posvećenih COVID-u, a nedavno smo završili cijeli ciklus znanstvenih konferencija na ovu temu u organizaciji Sveučilišta u Rijeci i Odjela za biomedicinske znanosti HAZU u Rijeci, te dijelom uz podršku KBC-a Rijeka okupili brojne domaće i vodeće međunarodne znanstvenike.

Ovaj niz konferencija nije proučavao samo biologiju virusa i epidemijske odlike, već je obuhvatio sve aspekte utjecaja aktualne pandemije na živote ljudi i transformaciju društva u kojem živimo. Znanje je ključ ljudskog uspjeha i glavno oružje u borbi sa strahom.

Što bolje razumijemo i više znamo, manje se bojimo i uspješniji smo u borbi s ugrozom, u ovom slučaju epidemijom. Znanost je ujedno veliki izvor pozitivne energije koja je svima nama upravo u ovim trenucima najpotrebnija.

Bez obzira što se za sada još ne nazire kraj ove pandemijske prijetnje, kroz nekoliko mjeseci i njoj će doći kraj. Kraj nečega, uvijek je početak nečeg novog, a bojim se da će posljedice biti duboke, izazovi veliki, pa već sada treba pogled uprijeti što dalje prema horizontu. Znanost će i u ovom dijelu biti naš glavni oslonac i pokretač, smatra Ružić.

Osobna odgovornost

No, iako se svjetlo na kraju tunela se nazire, pred svima nama je još uvijek dugačak put do povratka uobičajenom načinu života.

Ružićeva poruka građanima u vrijeme ovih sasvim drugačijih blagdana i ulaska u novu godinu u kojoj ćemo svi imati istu želju da ostanemo zdravi jest da svaki pojedinac bude svjestan vlastite odgovornosti i uloge u sprječavanju širenja virusa.

– Svima nam već sada nedostaje normalnost uobičajenog života, nedostaju trenuci s obitelji i prijateljima, javna događanja, društvene povezanosti i socijalni kontakti. Posebno sada, tijekom blagdana, ova će ograničenja posebno doći do izražaja i biti istinski izazov svakom pojedincu.

Baš stoga je važno da svaki naš sugrađanin razumije smisao i važnost epidemioloških mjera, te bude svjestan osobne odgovornosti. Zato što je svaki čovjek važan, svaki pojedinac nosi odgovornost bez iznimke.

Svatko treba pomoć i svatko mora pomoći. Nažalost, situacija zahtijeva velika odricanja svih nas u ovoj važnoj zajedničkoj društvenoj zadaći. Prisutnost virusa, široka rasprostranjenost i njegove devastirajuće posljedice nepobitna su činjenica.

Za virus SARS-CoV-2 još uvijek nema lijeka, a za provedbu cijepljenja i njegove učinke – razvoj pojedinačne i grupne imunosti – potrebno je još značajno vrijeme.

Upravo je zato trenutni prioritet usporavanje širenja virusa i dobivanje vremena unutar kojeg ćemo i dalje uspijevati za sve oboljele pružiti apsolutno najbolju zdravstvenu zaštitu. Zdravstveni kapaciteti u nijednoj državi, pa tako ni kod nas, nisu neiscrpni.

Glavna opasnost protiv koje se trenutno bori Europa je javljanje prevelikog broja bolesnika s teškim simptomima uzrokovanim virusom u kratkom vremenskom razdoblju. Jedini način da se ovaj scenarij izbjegne je dosljedna provedba preventivnih mjera.

Novi izazovi

Zato je čak i u ovo blagdansko vrijeme potrebno smanjiti sve aktivnosti koje ljude izlažu riziku jer je svaki zaražen pojedinac put obolijevanju novih osoba, a na kraju svakog lanca širenja zaraze nalaze se starije osobe – naši djedovi i bake, bolesni i drugi posebno osjetljivi pojedinci.

Nažalost, restrikcije koje doživljavamo kao »krađu Božića«, životna su nužnost ovog trenutka diljem Europe. Svaki puta kada se odreknemo nekog susreta, neke kave ili pive, mi zapravo pomažemo nekome i možda smo baš tim odricanjem spriječili nečije obolijevanje i smrt, te istodobno pomogli zdravstvenim djelatnicima.

Blagdanske emocije moramo kreativno upućivati na neke do sada i neslućene načine – djedovima i bakama slati pisma kao nekad ili videouratke ako ih oni mogu dohvatiti. Osim solidarnosti unutar zdravstvenog sustava, na svakom koraku svjedočimo prekrasne primjere pružanja pomoći susjeda susjedu, gledamo situacije u kojima prijatelji, poznanici ili polupoznanici starijima i potrebitima dostavljaju hranu i potrepštine.

Vrijeme je u kojem ne valja potiskivati emocije, samo ih treba sublimirati u neke nove oblike bez obzira jesmo li svjesni da time svijet činimo boljim. Deset beskorisnih minuta na društvenim mrežama dovoljno je za dobro djelo.

Neznanje i nerazumijevanje nikad nisu opravdanja, odgovornosti su uvijek individualne, a privremena ograničenja u pandemiji ovakvih razmjera demokratsko društvo ne može klasificirati prisilom već aktivnim participiranjem u borbi protiv zajedničke ugroze.

Osobno sam uvjeren da ćemo skupnim snagama brzo prevladati krizu, no odgovor na pitanje koliko voljenih osoba ćemo izgubiti, u našim je rukama. Situaciju kojoj sada svjedočimo nikada nismo iskusili kao ni obavezu mirenja emocija i razuma u zajedničkom cilju.

Kraj pandemije neće biti i kraj posljedica koje je ona izazvala čovječanstvu u cjelini. Čekaju nas novi izazovi. Zato pazite na sebe, na sve one koje volite i do kojih vam je stalo. Čestit nam svima Božić i sretna nova, 2021. godina!, poručuje ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. Alen Ružić.

Unatoč teškim zadacima, liječnici ne gube optimizam

KBC Rijeka u vrlo je specifičnom položaju u hrvatskom bolničkom sustavu. Riječka bolnica ima temeljnu funkciju sveobuhvatne tercijarne ustanove koja uključuje i brojne regionalne specifičnosti.

Osim COVID-a i dalje postoje brojne druge bolesti i stanja koja zahtijevaju neodgodivu obradu i liječenje: posljedice prometnih nesreća i druge ozljede, infarkti srca, moždani udari, tumorske bolesti i druga ozbiljna infektivna stanja samo su dijelovi brojnih segmenta zdravstvene zaštite u kojem ne smije biti zastoja, a koji se u KBC-u Rijeka pružaju pacijentima iz šire regije.

Istodobno, riječka bolnica liječi sve simptomatske COVID-bolesnike iz Primorsko-goranske županije, ali i najteže COVID-slučajeve iz Istarske i Ličko-senjske županije.

– Nemamo alternative da istodobno budemo COVID i ne-COVID ustanova. Stoga su organizacijski zahtjevi iznimno visoki, a uspjeh u ispunjavanju zadaća iskreno nas, sve koji radimo u ustanovi, ispunjava zadovoljstvom i optimizmom.

U prethodnom smo razdoblju reorganizirali praktički pola bolnice kako bi u novim uvjetima uspjeli na siguran način ispuniti ove zahtjevne zadaće. Prostorni kapaciteti i nova infrastruktura koju smo osigurali, čine se dostatnima čak i za dodatno povećanje broja oboljelih za koje se iskreno nadam da se neće dogoditi.

No, posebne smo napore uložili u osiguravanje kadrova. Osim materijalnih preduvjeta, za uspješno liječenje svakog bolesnika još je i važnije osigurati zdravstveni kadar koji će imati najviši stupanj znanja i stručne ekspertize za svakog pojedinog bolesnika, njegovo stanje i sve druge medicinske specifičnosti.

S obzirom na ograničen broj specijalista iz grana koje pokrivaju COVID-patologiju, formirali smo multidisciplinarne timove u kojima su vodeći liječnici znanjem i iskustvom postali jamac takve, najbolje zdravstvene skrbi.

Naše se društvo u gotovo svim segmentima svakodnevno susreće s dramatičnim izazovima povezanim s COVID-pandemijom. Zdravstveni sustav svakako u tome prednjači i podnosi ogroman teret kojeg je ponekad i teško opisati.

Činjenica je da imamo puno otvorenih pitanja i briga vezanih na dane što dolaze, no na temelju postojećih podataka neprestano gledamo unaprijed i radimo pripreme s ciljem osiguravanja potrebnih kapaciteta za pružanje zdravstvene zaštite, kaže Ružić.