Strefila nas je kap kad smo vidjeli račun za veljaču, najkraći mjesec u godini. U odnosu na veljaču lani, račun je uvećan za 73 posto. Kao da pored svojih stanova grijemo još i Kampus, žali se mladi par s Vojaka
RIJEKA Ako su prošloga mjeseca računi za grijanje u siječnju »zaledili« riječke korisnike centralnog grijanja iz gradskih toplana, računi za veljaču koje su ovih dana pronašli u svojim poštanskim sandučićima za većinu su bili pravi šok. Iako je riječ o najkraćem mjesecu u godini, ekstremno niske temperature u prvoj polovici veljače, u kombinaciji sa 60-postotnim poskupljenjem isporučene toplinske energije, gotovo 15-postotnim poskupljenjem instalirane snage koja je stupilo na snagu 1. siječnja ove godine, rezultirale su i ekstremno visokim računima za centralno grijanje i pripremu tople vode. U nekim su slučajevima ti računi premašili iznos od dvije tisuće kuna, a brojni su se korisnici u nevjerici nakon otvaranja omotnice s računom obratili i našoj redakciji.
Pobjeći u prigrad
Tako je mlađi bračni par s Vojaka za grijanje svog stana od šezdeset kvadrata dobio račun od 1.077 kuna, plus 153 kune za pripremu tople vode. Kako vode urednu evidenciju troškova stanovanja za nekoliko godina unatrag, iznenadilo ih je kada su vidjeli da su ih grijanje i topla voda za veljaču ove godine stajali gotovo dvostruko više od ukupnih troškova stanovanja za veljaču prošle godine koji su iznosili 807 kuna.
Pogrešaka pri očitanju potrošnje je već bilo, što potvrđuje i vlasnik stana u neboderu u Ulici Ivana Ćikovića Belog, koji je tijekom veljače pratio vlastitu potrošnju, da bi prije nekoliko dana dobio račun znatno veći od očekivanog. Utvrđeno je da je došlo do greške, no problem je, kaže on, uopće stupiti u kontakt s predstavnicima tvrtke koja očitava potrošnju i održava razdjelnike, budući da se na telefon za korisnike u pravilu – nitko ne javlja.
– Strefila nas je kap kad smo vidjeli račun za veljaču, najkraći mjesec u godini. To je udar na našu egzistenciju. Napustit ćemo ovaj kvart, pobjeći ćemo u drugu općinu, u prigrad. Ali, možemo tek zamisliti kako je starijim ljudima kojima ovakav račun predstavlja iznos gotovo jednak mirovini koju primaju. U odnosu na veljaču prošle godine dobili smo račun uvećan za 73 posto. Kao da pored svojih stanova grijemo još i Kampus. Za ovo nema opravdanja, ostavku neka podnesu odgovorni u Energu, najprije oni, a onda i gradonačelnik, rekao nam je ovaj ogorčeni par.
Kako je umirovljenicima, svjedoči primjer gospođe iz Čandekove ulice, kojoj je, iako je na svoje radijatore ugradila razdjelnike te termostatske ventile, a jedan od četiri radijatora u stanu uopće ne koristi, račun za grijanje i toplu vodu dosegnuo iznos veći od 1.800 kuna. Zajedno s ostalim troškovima stanovanja, ukupni račun Ri-stana za veljaču iznosi približno 2.300 kuna, što je gotovo jednako visini njene mirovine. Račun je savjesno već platila, no za preživljavanje tijekom idućeg mjeseca morat će se, kaže, osloniti na skromnu ušteđevinu i pomoć najbliže rodbine. Sličnih je primjera čitav niz, i to samo onih koji su nas kontaktirali želeći se požaliti na astronomske iznose računa za grijanje.
Moguće pogreške
Na naš upit o računima za grijanje u veljači, iz Energa objašnjavaju da su oni posljedica neuobičajeno niskih temperatura u veljači koje su danima bile ispod nule, zbog čega su toplane isporučivale veću količinu toplinske energije, u pojedinim danima i do 23, umjesto do uobičajena 22 sata, što se odrazilo na iznosu računa za grijanje. Ipak, iz Energa pozivaju građane čiji su radijatori opremljeni razdjelnicima da kontaktiraju tvrtku zaduženu za očitavanje i obračun njihove potrošnje, kako bi provjerili je li došlo do eventualne pogreške pri obračunu raspodjele troškova grijanja.
Stambene zgrade u Rijeci troše eneromne količine energije za zagrijavanje, potvrdio je i Igor Bogdanović, direktor varaždinske tvrtke Con-Testor, koja se, među ostalim, bavi ugradnjom razdjelnika i očitanjem troškova grijanja.
– Po prvi smo se put pojavili u Rijeci i ostali zatačeni kada smo u zgradi u kojoj ugrađujemo razdjelnike izmjerili potrošnju od 45 kWh mjesečno. Za usporedbu, zgrade s kojima surađujemo u Varaždinu u prosjeku troše 16 do 20 kWh. To znači da je potrošnja u Rijeci enormna, a i cijena centralnog grijanja jedna je od najviših u Hrvatskoj. Isto tako, to govori da je riječ o golemim gubicima u sustavu, a distributer i upravitelji zgrada ne poduzimaju ništa, kao ni sami građani. Treba shvatiti da u Hrvatskoj postoje norme i zakoni koji reguliraju ta pitanja i shvatiti da nije distributer taj koji određuje pravila igre, već to moraju biti kupci, odnosno građani koji, ako treba, moraju pokrenuti i pravne postupke kako bi se zaštitili od samovolje distributera.
Greške u obračunu su moguće, ali osnovni je problem u prevelikoj potrošnji energije za grijanje u zgradama, ističe direktor Regionalne energetske agencije Kvarner Darko Jardas. Prosječna se potrošnja kreće oko 240 kWh godišnje, što treba svesti na maksimalno 100 kWh. To je prvenstveno moguće postići kvalitetnom izolacijom zgrada što će, s obzirom na to da je teško očekivati znatni pad cijena energenata, prije ili kasnije biti neizbježno za veliku većinu višestambenih zgrada.
Ulaganje u izlolaciju
– To zahtijeva relativno velika ulaganja, ali danas postoje sustavi kreditiranja takvih zahvata, čak su se i u nas pojavili poticaji Europske investicijske banke i HBOR-a. Iako se na prvi pogled čini da je riječ samo o još jednom dodatnom trošku, riječ je o znatnoj uštedi. Na razlici računa za potrošenu energiju za grijanje i hlađenje, investicija u termoizolaciju fasade i nabavu nove stolarije vraća se u prosjeku već za pet do šest godina, a s obzirom na rast cijena energenata, rok povrata uloženog u budućnosti bi mogao biti još i kraći. Da budem precizniji, troškovi za energiju mogu se smanjiti za barem pedeset-šezdeset posto, a nerijetko i više. Tako da već nakon nekoliko godina, kada se otplati ulaganje u obnovu fasade, stanarima ostaje čista ušteda. To je osnovni zahvat, a nakon njega slijedi obnova i osuvremenjivanje samog sustava grijanja u zgradi. Jedno s drugim donosi uistinu velike uštede, zaključuje Jardas, čija je agencija sudionik prvog riječkog projekta termoizolacije zgrade, nebodera u Pionirskoj ulici, koji je sufinanciran sredstvima Europske investicijske banke.
