RIJEKA – Promet Krešimirovom ulicom prvog radnog dana nakon završetka rekonstrukcije kolnika tekao je uglavnom bez poteškoća, a otvaranje sve četiri trake, nakon gotovo godinu i pol dana, vratilo je prometnu sliku grada u normalu, značajno rasteretivši prometnice na sjevernom koridoru kroz centar. Posljedično su smanjene gužve i zastoji na praktički svim glavnim prometnicama iz zapadnih dijelova grada prema centru, kakve smo navikli gledati od svibnja prošle godine, osobito u vrijeme jutarnje špice.

Radovi na instalacijama, prvenstveno kanalizacijskim i vodovodnim, ukopanima u trup ceste, kao i izgradnji nove nosive armiranobetonske ploče te obnovi asfalta u cijelosti su završeni, zajedno s iscrtavanjem i postavljanjem prometne signalizacije, no u Krešimirovoj su i dalje radnici i strojevi, jer se još radi na nogostupima, kao i na spojevima Krešimirove sa Željezničkim kolodvorom i Cambierijevom ulicom.

Prema riječima Zdravka Sršića, pomoćnika direktora za građenje u tvrtki GP Krk, koja je zajedno sa slovenskom Godinom izvođač radova u Krešimirovoj, završni radovi na uređenju nogostupa i dijela autobusnih stajališta potrajat će još deset do petnaest dana.

– Najveći dio preostalih radova odnosi se na uređenje sjevernog nogostupa na dijelu ulice ispred Palače Šećerane, odnosno novog Muzeja Grada Rijeke, te na dijelu od skretanja za Nastavni zavod za javno zdravstvo do križanja na Mlaki, uz još nekoliko manjih lokacija, kaže Sršić, ističući kako je, unatoč duljini svega nešto većoj od kilometra, rekonstrukcija Krešimirove bila jedan od najsloženijih poslova te vrste koje je GP Krk dosad izvodio.

Foto Roni Brmalj

Vrijednost i investitori

– Radimo ili smo radili na projektima čija je vrijednost višestruko veća, no ovaj je projekt, zbog svih svojih elemenata i poteškoća s kojima smo se susreli, sigurno jedan od najzahtjevnijih na kojima smo imali prilike raditi, kaže Sršić.

Projekt rekonstrukcije Krešimirove, podsjećamo, vrijedan je 36,57 milijuna kuna (bez PDV-a), a od tog iznosa, 16,056 milijuna ulažile su Hrvatske ceste (HC), kao nositelj projekta, za rekonstrukciju kolnika i rubnjaka u duljini od 1.400 metara te usklađenje prometne signalizacije. Komunalno društvo Vodovod i kanalizacija (KD ViK), u projektu je sudjelovalo s 19,902 milijuna, za izgradnju transportnog kanalizacijskog kolektora, dugog 1.080 metara, rekonstrukciju kilometar dugog vodovodnog sustava i polaganje optičkog kabela, pri čemu je još 613 tisuća kuna osigurao Grad Rijeka, za izgradnju 200 metara dugog sustava oborinske kanalizacije. Radovi koje je financirao KD ViK predstavljaju prvi dio projekta »Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka«, vrijednog 1,76 milijardi kuna, koji je sa 71 posto sufinanciran sredstvima Europske unije, kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija za razdoblje 2014. – 2020.

Na projektu je, kaže Sršić, bilo angažirano između 40 i 50 radnika na samom gradilištu, tijekom izgradnje, a taj je broj dodatno povećan u završnoj fazi, tijekom proteklog vikenda, kada je položen završni sloj asfalta. Ukupno je u Krešimirovoj ugrađeno osam kolometara cijevi različitih promjera, utrošeno je dvije i pol tisuće kubičnih metara betona, a za asfaltiranje 15 tisuća kvadratnih metara prometnice potrošeno je četiri tisuće tona asfalta.

Predviđeno vrijeme za izvođenje radova bilo je deset mjeseci, uz još dva mjeseca za pripremu dokumentacije, no na kraju su se protegli na gotovo godinu i pol dana, pri čemu je i cijena povećana za gotovo dva milijuna kuna, u odnosu na ugovorenu. Vrijeme trajanja radova i višekratno pomicanje rokova rezultiralo je popriličnim nezadovoljstvom, osobito kod vozača koji svakodnevno prometuju sa zapada prema centru. Sršić ističe kako su na vrijeme izvođenja radova utjecale brojne nepredviđene okolnosti i poteškoće.

Poteškoće i komplikacije

Jednom kada su radovi započeli, izvođači su naišli na nove poteškoće, a posao je dodatno kompliciralo to što je za cijelo vrijeme trajanja radova Krešimirova morala biti otvorena za promet, kao i to što je riječ o gusto izgrađenom gradskom području, tako da su okolne zgrade morale biti priključene na vodovod, kanalizaciju, električnu i telekomunikacijsku mrežu.

– Velika zapreka bili su potoci Škurinje, Brajda i Mlaka, koji ne presušuju, a nismo znali kako su nadsvođeni. Oni nisu u betonskim cijevima, nego je riječ o zidanoj konstrukciji pa smo morali riješiti problem kako preko njih provesti nove cijevi i instalacije. Imali smo i učestale prodore morske vode pa su nerijetko bili angažirani i ronioci koji su radili u vrlo teškim uvjetima, u zamućenoj, zagađenoj i vrlo hladnoj vodi.

Drugi vrlo zahtjevan dio posla bilo je to što je za vrijeme radova ulicom tekao promet, a morali smo i osigurati da sve instalacije rade. Zbog toga smo morali polagati privremeni vodovod, dok ne izvadimo stare cijevi i ugradimo nove. Svaki je put sve trebalo prespajati, a to je vrlo rigorozna procedura koja, zbog testiranja i dezinficiranja cijevi, traje po dvadeset dana. Pronašli smo i arheološke nalaze, što je dodatno usporilo dio radova. Uz sve te poteškoće, sami radovi, kako sam već rekao, izvedeni su za nešto više od deset mjeseci. Mnogi komentiraju kako je riječ o svega nešto više od kilometar ceste, te da je riječ o predugom trajanju radova. Da je riječ o prometnici izvan centra ili izvan grada, bez svih poteškoća i zahtjeva koje je ovaj projekt donio, radovi bi trajali višestruko kraće. No ovdje je bila riječ o iznimno složenom projektu koji je nemoguće usporediti s bilo kojim drugim, zbog svih vrlo specifičnih okolnosti, zaključuje Sršić.

Zahvala svima na strpljenju

– Zahvaljujem svima na strpljenju, posebno vozačima i stanarima Krešimirove. Razumijem nezadovoljstvo dijela građana, ali sada, kad su radovi na kraju, s pozicije izvođača, moram reći kako smo zaista naišli na niz prepreka. U prvom redu su to potoci i izvori, od kojih smo za dio znali da postoje, a za neke ne. Osim toga, dobar dio postojećih instalacija u trupu ceste bio je ucrtan na krivim pozicijama ili uopće nije bio ucrtan, zbog čega je već na samom početku došlo do potrebe za mijenjanjem projektne dokumentacije. Utvrđivanje pozicija vodotoka i instalacija inače je u nadležnosti projektanata i investitora, ali u ovom slučaju takvo precizno utvrđivanje naprosto nije bilo moguće. Nakon izmjena projekta, s konkretnim radovima na iskopima započeli smo tek u rujnu prošle godine, što znači da su radovi trajali otprilike u skladu s predviđenim rokovima, no imali smo kašnjenje u startu, kaže Sršić.