RIJEKA – Zbog pojave većeg broja slučajeva krpeljnog meningoencefalitisa na području Gorskog kotara, Primorsko-goranska županija financirat će cijepljenje za sve osobe koje zbog posla na tom području svakodnevno borave u prirodi.

Rizičnim skupinama smatraju se svi koji rade na otvorenom poput komunalnih radnika, kao i vlasnika obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

– Županija je uputila motivacijsko pismo s pozivom za cijepljenje svim čelnicima gradova i općina na području Gorskog kotara kako bi informirali sve svoje djelatnike koji rade na otvorenom, a tiskane su i brošure za sve one koji borave u prirodi.

Svi prikupljeni podaci o osobama koje borave na otvorenom i kojima se preporuča cijepljenje, bit će upućeni Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ-a, kaže pročelnica županijskog Upravnog odjela za zdravstvo Đulija Malatestinić, dodajući kako je cjepivo koje se daje u tri doze učinkovito te zemlje poput Austrije i Slovenije imaju dugogodišnju tradiciju cijepljenja za siguran boravak u prirodi.

Ðulija Malatestinić /
Foto Marko Gracin

Sirovo mlijeko

Ove godine u Hrvatskoj je zabilježeno 11 slučajeva krpeljnog meningoencefalitisa, od čega je čak njih osam s područja Gorskog kotara. Pritom su u našoj županiji od posljedica bolesti preminule dvije osobe.

Prema riječima glavnog županijskog epidemiologa iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a dr. Dobrice Rončevića, ranije se ova bolest koju uzrokuje ubod krpelja javljala sporadično, no 2019. godine izbila je prva veća epidemija u Gorskom kotaru kad je bolest prenesena preko sirovog kozjeg mlijeka.

– Osim uboda krpelja, krpeljni meningoencefalitis može se prenijeti sirovim mlijekom i preko mliječnih proizvoda koji nisu obrađeni. No, primarno, virus krpeljnog meningoencefalitisa boravi u malim glodavcima gdje se potom preko krpelja zaraze životinje i ljudi, objasnio je Rončević.

Kod krpeljnog meningoencefalitisa karakteristična je duga inkubacija koja traje dva i više tjedana, što je čest razlog zbog kojeg se pacijenti više ni ne sjećaju uboda krpelja.

Nakon vremena inkubacije javljaju se vrlo slabi simptomi bolesti koji i u svojem jačanju mogu biti vrlo nespecifični i podsjećati na simptome gripe ili koronavirusa.

U toj fazi bolesti, zaraza se najčešće ne dokazuje te epidemiolozima takvi slučajevi nisu poznati. Puno rjeđe događa se da nakon faze latencije, bolest prelazi u fazu koja je specifična za meningoencefalitis.

Praćena je glavoboljom, određenim neurološkim ispadima koji mogu dovesti čak i do paralize disanja što naposlijetku oboljelog dovodi u bolnicu.

– Vraćamo stvari na početak jer se primjenom općih preventivnih mjera možemo u većini slučajeva zaštititi od krpeljnog meningoencefalitisa. To su mjere koje podrazumijevaju boravak u prirodi, na livadama s travom gdje krpelji puno više vrebaju, nego u šumama i na planinarskim putovima. Kada boravimo na takvim lokacijama trebamo primijeniti dugu odjeću, repelente, odnosno kemijska sredstva koja odbijaju insekte i koje treba nanositi na mjesta gdje je koža otvorena, ali i na samu odjeću. Dobro je zaštititi glavu i vlasište, ali treba računati da krpelj migrira od mjesta gdje je došao na kožu do mjesta gdje može najlakše napraviti ubod poput vrata, prepona, trbuha i vlasišta.

Dok traje ta migracija prolazi dosta vremena, a dok se on učinkovito ne ubode u kožu, može proći više od jednog dana. Sve to vrijeme, ako se osoba pregleda, rizik od bolesti gotovo da ne postoji, ističe Rončević koji podsjeća i na puno prošireniju bolest koju uzrokuje krpelj – lajmsku bolest.

Radi se o bakterijskoj bolesti koju karakterizira mogućnost ranog otkrivanja. Naime, oko mjesta uboda širi se koncentrični krug pri čemu infekcija migrira od mjesta samog uboda prema periferiji.

Snimio SERGEJ DRECHSLER

Standardni antibiotici

– Ako se tako nešto primijeti na tijelu, treba posumnjati na lajmsku bolest koju liječimo standardnim antibioticima. Problem kod ove bolesti nastupa kada ona nije liječena pravovremeno i kad dođe do širenja infekcije na području mozga i gdje simptomi mogu biti vrlo slični meningoencefalitisu. Također valja reći kako među ukupno osam slučajeva krpeljnog meningoencefalitisa koje smo otkrili unazad dva mjeseca u našoj županiji, kod čak četiri slučaja imamo istovremenu infekciju krpeljnim meningoencefalitisom i lajmskom boreliozom, upozorava Rončević.

Cjepivo ne štiti protiv lajmske bolesti, a Rončević je jučer najavio kako nakon što se cijepe profesionalci koji puno borave na otvorenom, postoji mogućnost u slučaju da ostane cjepiva, da se njime besplatno cijepe i rekreativci koji puno borave u prirodi.

– Preventivnim mjerama većina se izletnika može zaštititi. Inače, cijena jedne doze cjepiva je 307 kuna, što znači da primovakcinacija koja se obavlja u roku od šest mjeseci iznosi 921 kuna.

S provedbom ovog programa krenut ćemo sukcesivno, no to ne znači da program nećemo širiti prema ostalim kategorijama pa kada je riječ o rekreativcima, možda ćemo i njih imati prilike pozvati na cijepljenje preostalim dozama, zaključio je Rončević.