Riječka nadbiskupija

Procesija Za Križen gostuje u Kastvu i Opatiji

Napjevi iz procesije Za Križen u riječkoj katedrali 2024. godine / Foto Riječka nadbiskupija

Napjevi iz procesije Za Križen u riječkoj katedrali 2024. godine / Foto Riječka nadbiskupija



RIJEKA Članovi Zbora sv. Cecilije u pratnji članova Bratovštine Presvetog Oltarskog Sakramenta župne crkve Jelsa, posljednjih godina gostuju diljem Hrvatske i izvode tradicionalne napjeve vezane uz procesiju Za Križen, predstavljajući tako pučku baštinu otoka Hvara zaštićenu od strane UNESCO-a.


Nakon što su prije dvije godine bili u riječkoj katedrali sv. Vida, došao je red i za gostovanje u opatijskom i kastavskom kraju. Tako će u petak, 27. veljače koncert održati u Kastvu, u župnoj crkvi sv. Jelene križarice, s početkom u 19 sati.


Dan kasnije, u subotu 28. veljače u 19 sati koncert će održati u crkvi sv. Jakova u Opatiji. Organizacija ovih nastupa odvija se uz potporu i pomoć Riječke nadbiskupije, Grada Kastva i Grada Opatije.




Napjevi i pjesme koje se tijekom korizmenog razdoblja, a posebno tijekom procesije izvode u šest župa na otoku Hvaru predstavljaju raritet i mogu se čuti samo na tom mjestu i u to vrijeme.


UNESCO je prepoznao tu vrijednost i prije dvadesetak godina uvrstio je u nematerijalnu baštinu Republike Hrvatske. Ti stari napjevi predstavljaju prije svega vjerski aspekt, ali isto tako i civilizacijsku tekovinu stanovnika otoka Hvara.


– Više od 500 godina kontinuirano se na dijelu otoka Hvara održava pučka procesija Za Križen. Radi se o šest procesija koje istovremeno kreću iz šest Župa poredanih prstenasto u krugu od 23 kilometra.


Procesije kreću u 22 sata na Veliki četvrtak i cijele noći idu u krug od Župe do Župe da bi u rano jutro na Veliki petak opet došle na ishodišno mjesto odakle su krenule.


U povorkama bude na tisuće ljudi koje prateći Križonošu i prolaza kroz Jelsu, Pitve, Vrsnik, Svirče, Vrbanj i Vrbosku. Križonoša je član Bratovštine Presvetog Oltarskog Sakramenta iz Župe Jelsa iz koje kreće najveća procesija, kažu u Riječkoj nadbiskupiji.


Redoslijed tko će nositi Križ utvrđuje se godinama unaprijed. Križ je težak i ne smije ga se spuštati na tlo tako da je nošenje Križa cijelu noć vrlo zahtjevan čin i prava pokora.


Pri tome Križonoša tijekom cijele procesije ide bos ili u čarapama. Dolazeći u svaku župnu crkvu tijekom procesije na kratko se zastane i otpjeva nekoliko pjesama prigodnih za korizmeno razdoblje.


Nakon što se izmoli po pet Očenaša i kratke prigodne molitve procesija ide dalje. Tako nastavlja od jedne do druge župne crkve dok na Veliki petak u jutro ne dođe na ishodišno mjesto.


Tu Križonoša u posebnom ritualnom činu predaje Križ svećeniku i zaletivši se pretrči posljednjih pedesetak metara. To je posebno emotivan trenutak u kojem malo tko od prisutnih ostane ravnodušan.