Naziv »Luka različitosti« dobro prezentira duh grada, kao iznimno pluralan, jedinstven i ponosan, kaže Alfredo Sasso, postdoktorski istraživač iz Italije, a redatelj Dalibor Matanić kaže da je program koji naglašava toleranciju bitan u današnjoj Hrvatskoj koju se umjesto prema budućnosti vuče prema prošlosti
RIJEKA Odabiru Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture radovali su se i ljudi kojima Rijeka nije niti rodni, niti grad u kome su odrasli, nego u njoj borave privremeno ili tek povremeno. Među njima su i gostujući istraživači sa Sveučilišta u Rijeci. Felix M. Wensveen, poslijedoktorant u grupi prof. dr. Bojana Polića i docent na Zavodu za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci za Rijeku ima samo riječi pohvale.
– U Rijeci sam kao doma. Živim ovdje već nekoliko godina, radim na Medicinskom fakultetu, okružen sam ljudima koji me razumiju i prihvaćaju. Rijeka me ponekad podsjeća na Nizozemsku, riječ je o otvorenom gradu čiji su građani tolerantni i spremni na suživot. Siguran sam da će ovakav projekt Rijeku učiniti još boljim mjestom za život, rekao nam je Wensveen.
Tranzicija grada
Alfredo Sasso je postdoktorski student/istraživač iz Italije, iz Torina, povjesničar, na Sveučilištu u Rijeci boravi u sklopu Centra za napredne studije – Jugoistočna Europa (CAS SEE). Sasso ističe da je u Rijeci tek mjesec dana pa zapravo ne zna puno o samom gradu i njegovoj kandidaturi za EPK, no ono što je, kaže, bilo jako vidljivo jest činjenica da je cijeli grad odisao velikim entuzijazmom vezano za kandidaturu i mogućnosti koje mu ona može donijeti.
– Očito je projekt bio jako dobar. Ali čak ni najbolji projekt sam po sebi nije dovoljan. Posljednjih godina i gradska uprava Rijeke i građani trude se stvoriti atmoseferu tolerancije, otvorenosti i slobode koja je umjetnicima potrebna za stvaralaštvo, tako da mi je drago da je baš Rijeka proglašena Europskom prijestolnicom kulture. Sada je prilika da sve ove osobine još više dođu do izražaja. Nadajmo se da će se i europski gosti uvjeriti u to, kaže književnica i novinarka rođena u Rijeci.
– Stoga sam siguran da su gradske vlasti, sve uključene društvene i kulturne organizacije, te naravno građani, zaista i zaslužili ovakav uspjeh. Jednostavni naziv »Luka različitosti« dobro prezentira duh grada, kao iznimno pluralan, jedinstven i ponosan na svoj kulturni okvir, povijesno naslijeđe i zemljopisni položaj koji je takav da okuplja različite utjecaje. Kampus na kojem svaki dan radimo i koji je u konstantnoj ekspanziji, metafora je tranzicije grada. Od prvog dana otkad sam ovdje, smatram da Rijeka ima ogroman potencijal u pogledu društvenih događanja, kulturno-povijesnih znamenitosti, arhitektonskog krajolika, blizine prirodnih ljepota, pa bi to trebalo doprinijeti njenoj još većoj vidljivosti, posebice u inozemstvu, zaključuje Sasso.
Dalibor Matanić, zagrebački redatelj koji je Rijeku već koristio kao »kulisu« za svoje filmove, a u HNK »Ivana pl. Zajca« postavljao svoju prvu kazališnu režiju, ne krije zadovoljstvo što je grad, u kojem, uostalom, snima i svoj aktualni tv projekt, izabran za Europsku prijestolnicu kulture.
Glavni favorit
– Od početka kandidature za Europsku prijestolnicu kulture Rijeka mi se činila kao glavni favorit. Od predstavljenih programa najbolji su mi se činili oni Rijeke i Pule, s »lukom različitosti« s jedne i »demilitarizacijom« s druge strane. Ovo je veliki vjetar u leđa Rijeci koja ima puno potencijala upravo u kulturnom segmentu cijele zemlje, a sam program koji naglašava toleranciju je itekako bitan u današnjoj Hrvatskoj koju se često umjesto prema budućnosti vuče prema prošlosti. Uz sve to, dobro su nas služili instinkti i potvrdili moju staru tezu da je Rijeka najjači vizualni grad u Hrvatskoj. To je i jedan od razloga zbog kojeg smo u nju smjestili radnju tv serije »Novine« koja će biti osvježenje na medijskoj sceni, a Rijeku će prikazati u punoj, zasluženoj snazi, komentirao je pobjedu riječke kulturne vizije Matanić. Hrvoje Hribar, ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra naveo je primjer riječkog Art kina »Croatia« kao jasnog pokazatelja da je pobjeda Rijeke zaslužena.
– To čudesno kino i sve što se poduzima oko filma u Rijeci je znak jedne općenite klime i znak volje da se sredina razvija kroz kreativne industrije. Smatram da ono što je Rijeka učinila zadnjih godina kao sveučilišni grad i grad sklon kulturi ostavlja traga. Neću zaboraviti svoju malu riječku panoramsku vožnju s kolegama iz Europskog udruženja redatelja, među kojima je bilo i redateljskih zvijezda poput Istvána Szabóa, tijekom koje su se divili kako fascinantno grad izgleda pod prvim večernjim svjetlima. Rijeka zasigurno ima u sebi nešto od velikih europskih kulturnih metropola. Mislim da će ova titula pomoći Rijeci da bude još jasnija u svom opredijeljenju da se razvija kroz kreativne industrije i podupiranje kulture i znanosti, što mi je drago jer je Hrvatska tu ideju pomalo izgubila. Kultura, znanost i obrazovanje je nešto što se u ovom trenutku u Hrvatskoj više smatra neprijateljskim djelatnostima nego stvarnim razvojnim mogućnostima. A ja ne vidim bolju šansu od one koju pružaju znanost, obrazovanje i kultura, smatra Hribar.
