KRASn'KRŠ

Prirodoslovni muzej Rijeka partner na četiri EU projekta

Portal Novi list

Foto Marko Gracin

Foto Marko Gracin

Osmišljen je multimedijalni interdisciplinarni prikaz krša te putujuća izložba KRASn'KRŠ koja je ostvarila gostovanja na 5 lokacija programskog područja



Županijska ustanova Prirodoslovni muzej Rijeka partner je na četiri EU projekta: „LIKE – Život na krškom rubu“, „CLAUSTRA+ Prekogranična destinacija kulturnog i zelenog turizma Claustra Alpium Iuliarum“, „KRASn’KRŠ – Zaštita i valorizacija baštine te razvoj održivog turizma u prekograničnom krškom krajoliku“ i KTR „Putovima Frankopana.“ U sklopu njih, Muzej je proveo brojne aktivnosti.


Kroz projekt „LIKE – Living on the Karst Edge“ radilo se na zaštiti i obnovi biološke raznolikosti te promociji usluga ekosustava, uspostavljanjem zajedničkog programa upravljanja i praćenja stanja Natura 2000 područja krškog ruba.


U sklopu Projekta nabavljena je potrebna oprema za dodatna terenska i laboratorijska istraživanja, uređen je i otvoren poseban dio Botaničkog vrta Muzeja namijenjen zaštiti biljnih vrsta u posebnom režimu zaštite.




Obavljena su istraživanja biologije, ekologije i genetske strukturiranosti populacije endemske biljne vrste Tommasinijeva merinka te je izrađen program njezine ex situ zaštite. Također su obavljena istraživanja vrste razgranjeni srpac, modeliranje rasprostranjenosti vrste na osnovi prikupljenih podataka i određivanje ekološkog optimuma staništa.


Djelatnici Muzeja surađivali su u istraživanju i praćenju stanja ostalih vrsta i staništa obuhvaćenih projektom te su sudjelovali u pisanju smjernica za njihovu zaštitu. Osmišljen je i realiziran edukativni program Natura 2000 u sklopu kojeg su producirani on-line materijali i provedeno više od 40 radionica u Muzeju i izvan njega te je izrađena multimedijalna aplikacija koja je prevedena na slovenski jezik.


Muzej je također bio parter i na projektu CLAUSTRA + u sklopu kojeg je organizirano preko 50 edukativnih sadržaja koja uključuju predavanja, radionice i vodstva u muzeju i na terenu. Dva puta organizirana je i održana manifestacija Rimska noć u prirodi, obavljena su terenska istraživanja te je izrađena studija modela vegetacije u antičko doba.


U Botaničkom vrtu Muzeja postavljena je i otvorena didaktička info-točka Rimski vrt s biljkama koje su Rimljani koristili i koje su nekada rasle na području zida Claustra. Također, osmišljena je te u Rijeci i Ljubljani predstavljena putujuća izložba „S obje strane zida“.


U sklopu projekta „KRASn’KRŠ – Zaštita i valorizacija baštine te razvoj održivog turizma u prekograničnom krškom krajoliku“ radilo se na prilagodbi turističke ponude potrebama modernih posjetitelja vezano na četiri postojeća objekta krške baštine u Sežani, Škocjanskim jamama, Brodu na Kupi i Puntu, koji su se nadogradili u interpretacijske centre, odnosno poligone baštine.


Muzej je izradio krovnu interpretacijsku strategiju temeljenu na održivim polazištima i poznavanju obilježja prirodne i kulturne baštine. Osmišljen je multimedijalni interdisciplinarni prikaz krša te putujuća izložba KRASn’KRŠ koja je ostvarila gostovanja na 5 lokacija programskog područja.


Održan je prvi Festival krša, edukativna radionica za najmlađe kao i prigodno stručno predavanje. Muzej je sudjelovao u osmišljavanju četiri prekogranična turistička proizvoda: KRASn’KRŠ Akademija, KRASn’KRŠ FESTIVAL, KRASn’KRŠ suhi zid, FEEL KRAS, te su održana 2 dva edukativna programa unutar manifestacije Noć leptira u Delnicama i Brodu na Kupi. Uspostavljena je poučna staza na širem području Malog Platka i Interpretacijski centar Visoki krš u sklopu uređenja novog Stalnog postava u Kaštelu Zrinskih u Brodu na Kupi.


Muzej je projektni partner i na projektu „Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana“ u sklopu kojeg će realizirati novi stalni postav u Kaštelu Zrinskih u Brodu na Kupi. Novi će postav na atraktivan način i uz korištenje najsuvremenijih muzeografskih pristupa i tehnologija prikazati prirodnu baštinu Kupske doline i Gorskog kotara, od Kupe i života u njoj, goranskih šuma i njihovih stanovnika do najviših vrhova naših planina.


Posjetitelji će biti upoznati s uvjetima života na različitim staništima, s rijetkim i ugroženim vrstama, ali i tradicijskom suživotu čovjeka i prirode na ovom području. Realizacija stalnog postava očekuje se krajem 2020. godine.