Prema zadnjim podacima koje je obradila Fina, ukupno je 20.451 žitelja Primorsko-goranske županije početak ove godine dočekalo u blokadi zbog nemogućnosti izvršavanja svojih financijskih obveza. Po broju blokiranih građana, ali i visini njihovog duga, koji je posljednjeg dana prošle godine premašio dvije milijarde kuna,  Primorsko-goranska županija i dalje je na petom mjestu neslavne ljestvice. Nešto je bolja situacija ako se promatra udio blokiranih u odnosu na ukupan broj stanovnika jer se po tom kriteriju Primorsko-goranska županija koncem prošle godine nalazila na 13. mjestu.

U usporedbi s godinom prije, broj blokiranih neznatno se smanjio s obzirom da se koncem 2014. u blokadi bilo 20.597 stanovnika Primorsko-goranske županije, ali su zato ukupna dugovanja porasla sa 1,76 milijardi na 2,08 milijardi kuna. Taj skok ponajmanje se odrazio na dugovanja Primoraca, Gorana i otočana prema središnjoj državi, čak je u tom segmentu došlo i do određenog smanjenja,  sa 266,1 milijun kuna krajem 2014. na 237,4 milijuna dok su jedinicama lokalne samouprave i Županiji građani ukupno dugovali 20,7 milijuna ili tri milijuna kuna više nego godinu ranije. No, zato su obveze prema ostalim vjerovnicima, među kojima su i banke odnosno financijski sektor, skočile sa 1,48 na gotovo 1,83 milijarde kuna.  

Trend neznatnog smanjenja, gotovo da bi se moglo reći stagnacije broja blokiranih građana,  ali zato konstantnog porasta njihovog ukupnog dugovanja trend je na nacionalnoj razini.  Posljednji obrađeni podaci Financijske agencije pokazuju da je sa 31. prosinca 2015. godine u blokadi bilo ukupno 321.580 građana Hrvatske, koji su zajedno dugovali 36,5 milijardi kuna. To je tek 918 »blokiranih« manje u Hrvatskoj nego u odnosu na kraj 2014. godine dok su  ukupna dugovanja bila veća za gotovo 5,5 milijardi kuna odnosno čak 12,7 milijardi kuna u odnosu na prosinac 2013. godine, kada je u blokadi bilo 299.795 građana Hrvatske. U Fini objašnjavaju da jedan od razloga tom trendu treba tražiti u zatvaranju obrta i činjenici da se dug obrta evidentira njegovom dotadašnjem vlasniku, kao građaninu.

Hrvatski građani i dalje najviše duguju bankama, više od polovice ukupne svote odnosno 19,9 milijardi kuna. Nepodmirene obveze građanstva prema središnjoj državi koncem prosinca 2015. iznosile su blizu 3,5 milijardi kuna dok su  jedinicama lokalne samouprave i uprave građani dugovali 333,5 milijuna kuna. Neplaćena »peglanja« kartica dosezala su iznos od gotovo 766,5 milijuna kuna.

Prema visini nepodmirenih obveza, najveći je broj hrvatskih građana u blokadi zbog duga u rasponu od 10.000 do 100.000 kuna, njih 145.668 dok je onih koji su završili u blokadi zbog duga manjeg od 10.000 kuna bilo 126.662.