Kardiološki laboratorij s dotrajalom angiosalom pokriva područje od 700 tisuća stanovnika i čak četiri županije, čiji se stanovnici u slučaju akutnog infarkta dovode u riječku bolnicu
RIJEKA Intervencijska kardiologija isključivo je timski rad u kojem bez tima koji prati igru nema uspjeha i dobro obavljenog posla – kazao je dr. Željko Plazonić, pročelnik Kardiološkog laboratorija u Kliničkom bolničkom centru Rijeka otvarajući na Sveučilišnom kampusu dvodnevni simpozij posvećen interventnoj kardiologiji. Simpozij su organizirali riječki kardiolozi koji su ovom prigodom sudionicima simpozija omogućili i izravan prijenos dva zahvata ugradnje stenta iz angiosale na Sušaku. Riječkim kardiolozima pridružio se i francuski kolega dr. Stephane Champagne iz pariške sveučilišne bolnice Henri Mondor. Champagne je za razliku od riječkih kolega stent u žilu uveo kroz ruku pacijenta.
U svom uvodnom govoru Plazonić je podsjetio i na korijene intervencijske kardiologije u KBC-u Rijeka gdje je 1962. godine izvedena prva periferna angiografija na pokretnom stolu, tri godine kasnije obavljena je obostrana kateterizacija, a 1967. godine prva operacija srca u izvantjelesnom krvotoku koju je predvodio dr. Vinko Frančišković. Sedamdesetih se godina u riječkoj bolnici obavlja prva implantacija pacemakera kojeg su riječki liječnici ugradili 1970. godine, a 1974. godine obavljena je i prva koronarografija koju su obavili dr. Anton Šepić i dr. Branimir Budisavljević.
Zahvata 30 puta više
Razvoj riječke intervencijske kardiologije najbolje ilustriraju brojke koje pokazuju da se broj zahvata u odnosu na početke danas povećao za tridesetak puta, a broj dijagnostičkih pretraga za čak pedesetak. Tako su 1996. godine riječki kardiolozi obavili 32 dijagnostičke pretrage, a prošle godine 1.580. Perkutanih koronarnih intervencija 1996. godine bilo je 21, a prošle godine 684. Od toga ih je gotovo trećina, točnije 242 ugradnje obavljene kod infarkta miokarda.
Rezultate Kardiološkog laboratorija je pozdravio i ravnatelj riječkog KBC-a prof. dr. Herman Haller kazavši da je riječ o rezultatima koji se mogu mjeriti s najrazvijenijim zemljama. Kardiologe je podsjetio i da medicinu ne čine samo uređaji, već prvenstveno ljudi.
– Intervencijska kardiologija napravila je preokret u liječenju i dijagnostici bolesti srca, a mi u Rijeci taj razvoj kontinuirano slijedimo – zaključuje Haller.
– Ove godine ta će brojka biti i premašena sudeći po tome da smo već dosad obavili 238 primarnih perkutanih intervencija – istaknuo je Plazonić.
Intervencijska kardiologija
Kardiolozi su podsjetili na povijest i dinamičan razvoj intervencijske kardiologije čiji korijeni sežu u 19. stoljeće, a pravi zamašnjak počinje s radiologom Andreasom Greuntzigom koji 1977. godini izvodi prvu perkutanu intervenciju. Nakon desetljeća primjene balon angioplastike u ublažavanju sužavanja i opstrukcija arterija mišića srca, slijedi prva generacija stentova koje na početkom 2000-ih zamjenjuju stentovi koji otpuštaju lijekove tzv. »drug eluting« stentovi. Paralelno se tehnike intervencijske kardiologije primjenjuju na strukturalne bolesti srca. Razvoj intervencijske kardiologije promijenio je i odnos snaga između medicinskih grana pa su tako kardiokirurzi do 90-tih rješavali gotovo sve zahvate koje danas rješava intervencijska kardiologija. No, kako objašnjava dr. Đuro Marinović, postoje kardiološki i kirurški pacijenti te jasne smjernice kako se oni određuju.
– I danas postoje bolesti gdje je kardiokirurška intervencija neophodna – poručio je Marinović.
