RIJEKA – Dva tjedna prošlo je od uvođenja naplaćivanja ulaza na Trsatsku gradinu. Radi se o cijeni od tri eura, a jedan i pol euro plaćaju studenti. Besplatan ulaz ostaje za osobe s invaliditetom, djecu do sedam godina starosti te za građanke i građane Rijeke. Iako se riječki prsten zove riječkim, za Kostrenjane, Kraljevičane, Bakrane, Grobničane, Kastavce, Halubajce, pa i Opatijce, taj privilegij ne vrijedi ništa kada dođu pred vrata Trsatskog kaštela. Bilo da su na Trsatu proveli djetinjstvo ili glavni grad Kvarnera vole pogledati s jedne od najljepših riječkih atrakcija, svi oni također moraju iz novčanika izvući isti iznos kao strani turisti.

Pridružili smo se turistima predvečer i napravili đir po Gradini. Neki od njih su nam otkrili što misle o samom kaštelu, kao i o naplaćivanju ulaza.

Jula iz Berlina došla je u Rijeku živjeti na tri mjeseca. U vezi naplate ulaska na Gradinu nema prigovora.

– Mislim da je prilično jefino, pa je u redu. Netko se ipak mora brinuti o ovom mjestu, kaže i dodaje da, iako je ulaznica za Trsat jeftina, cijene nisu. Čula sam od prijatelja da je sve poskupjelo, ali ovo me ipak iznenadilo. Kad usporedim s Njemačkom, vidim da je s hrvatskom plaćom ovdje teško živjeti.

Foto Vedran KARUZA

Kaotičan urbanizam

Loïc je student koji ostaje u Rijeci samo dva dana. Grad mu se nije svidio. Kako kaže, urbanizam je kaotičan, neboderi su ogromni i misli da ima puno ljepših gradova u Hrvatskoj, Sloveniji ili blizu u Italiji, misleći na Trst. Što se tiče same Gradine, s obzirom na to da kaštel nije velik, a pogled je lijep, tri eura mu je prihvatljiva cijena.

– Primjerice, dvorci u Češkoj, Slovačkoj, Austriji, veliki su i nude puno sadržaja. Ali čak i za njih je puno dati 20-30 eura, ne vidim kako mogu to opravdati, kaže Loïc koji pretpostavlja da će naplata ulaska odbiti lokalce koji ovdje vole doći uživati u svom gradu.

Foto Vedran KARUZA

Monika i Zosia Poljakinje su koje vole Hrvatsku, a u Rijeku su došle s prijateljima.

– Mi smo studentice pa nam je ulaznica jako jeftina – jedan i pol euro. To je super, a sigurno vrijedi barem toliko, šale se i dodaju da je po njima normalno plaćati ulaz u povijesne građevine.

Foto Vedran KARUZA

S mladim i dobro raspoloženim Poljakinjama ne slažu se dvije dobro raspoložene Riječanke. Dunja i Inja Barić došle su popiti piće, uhvatiti malo vjetra i podružiti se. Misle da Gradinu ipak ne treba naplaćivati.

– Grad Rijeka bi trebao imati dovoljno novca, jer ga skupljaju na sve strane, i iz tih fondova Gradinu održavati kao neko kulturno dobro. Mi smo dosta putovali u Europi i izvan Europe i mislim da se ovakve stvari ne naplaćuju ako tu ne možeš pogledati neku sliku, skulpturu. Ali ovako, samo za pogled… Mislimo da nije dovoljno, kažu.

Foto Vedran KARUZA

Riječki tunel

Inače, ulaznica uključuje pristup informativno-edukacijskim panoima u mauzoleju Mir junaka, multimedijske sadržaje o Lavalu Nugentu u Maloj galeriji i špilji te pristup Interpretacijskom centru Putovima Frankopana.

Iz Turističke zajednice Rijeke kažu nam da turisti iz ostatka Hrvatske nemaju pritužbi na naplatu ulaska, s obzirom na to da se takvi lokaliteti diljem Hrvatske i Europe redovito naplaćuju zbog troškova održavanja i organizacije sadržaja. Napominju da se prije godinu dana uvelo i naplaćivanje ulaska u Riječki tunel, za što također nisu primili pritužbe. Međutim, ne kriju da nezadovoljstva ima kada se pita stanovnike Primorsko-goranske županije. Turistička zajednica naplatu ulaza svima, osim Riječanima, objašnjava potrebom za održavanjem ove povijesne i kulturne točke grada.

Foto Vedran KARUZA

– Upravljanje Trsatskim kaštelom podrazumijeva nužnost osiguravanja sredstava za njegovo održavanje, što podrazumijeva kontinuirana ulaganja u njegovu očuvanost, sigurnost posjetitelja, kao i kvalitetu kulturno-turističke ponude. Troškovi uključuju redovite konzervatorske i građevinske radove, održavanje infrastrukture (rasvjeta, odvodnja, sigurnosni sustavi), hortikulturno uređenje, tehničko osoblje, organizaciju događanja te promidžbu i razvoj sadržaja koji Kaštel čine živim dijelom kulturne scene Rijeke i Primorsko-goranske županije. Budući da se radi o spomeniku kulture koji je svakodnevno dostupan javnosti, njegova održivost bez ikakvog oblika prihoda nije realna ni odgovorna s obzirom na potrebu očuvanja objekta za buduće generacije. Cilj nije komercijalizacija, već stvaranje stabilnog modela koji osigurava visoke standarde očuvanja i prezentacije Kaštela, na korist kako lokalne zajednice, tako i posjetitelja iz Hrvatske i inozemstva, kažu u TZ-u.

Foto Vedran KARUZA

Večernji izlazak

Ono čega mnogi nisu svjesni kada se mrzovoljno razgovara o novom pravilu, je da se od 20 sati nadalje može slobodno ući. Tada se zatvaraju sadržaji uključeni u cijenu ulaznice kao i Rimska kula, najviša kula Trsatskog kaštela. To znači da za večernje piće ili za noćnu verziju poznatog pogleda na ulazu u kaštel ne morate platiti ulaz, iz kojeg god dijela svijeta, Hrvatske ili županije dolazite.

– U svijetu se naplaćuju takve građevine, to definitivno može na taj način funkcionirati. Ali mislim da je malo nespretno izvedeno, jer netko tko je iz Kostrene ili Viškova i cijeli život dolazi na Gradinu, sada ne može ući bez da plati ulaz. Ideja je ok, pogotovo za veće grupe turista i od toga se može zaraditi, ali trebali bi izuzeti susjedne općine i gradove. Što se tiče drugih Hrvata, koliko ja znam, i drugdje se naplaćuju ulazi za slične stvari pa mislim da je to u redu, možda s nekim popustom, svoje je mišljenje podijelio Riječanin Matej koji radi u jednoj turističkoj agenciji.

Foto Vedran KARUZA