Prije samo godinu dana Klinički bolnički centar Rijeka spominjao se uglavnom kao »bolnica slučaj«: gomilanje dugova, klinike koje su desetog u mjesecu ostajale bez novca za daljnji rad, dotrajala oprema, liste čekanja i prostori koji nikako ne priliče ustanovi koja liječi ljude, bili su opća mjesta gotovo svakog spominjanja KBC Rijeka.

No, nakon što je s početkom prošle godine HZZO izašao iz riznice, a ministar zdravlja Siniša Varga smijenio dugogodišnjeg ravnatelja Hermana Hallera i na njegovo mjesto postavio Davora Štimca, riječka je bolnica doživjela gotovo nevjerojatnu transformaciju kad je javno mnijenje u pitanju i od »bolnice slučaj« postala »bolnica uzor«.

Iskorak kardiologije

Zahvaljujući novom načinu fakturiranja i povećanom opsegu posla, bolnica je počela poslovati u plusu i vraćati svoje dugove, a više rada odrazilo se i na smanjenje listi čekanja. Stigla je i nova oprema, među kojom svakako valja izdvojiti novi 256-slojni CT uređaj, anesteziološku opremu i novi ultrazvuk na Klinici za pedijatriju. Pohvale resornog ministarstva stizale su riječkoj bolnici za sudjelovanje u Programu plus kojim je uveden popodnevni rad i rad subotom te za program 72 sata namijenjen onkološkim bolesnicima. Da se u riječkoj bolnici radi puno, dokazali su i njezini liječnici pa je tako čak troje liječnika, točnije kardiologa KBC Rijeka, uvršteno na listu deset najučinkovitijih liječnika u Hrvatskoj koji su višestruko premašili svoju normu.

Kardiologija je ujedno jedno od područja u riječkom KBC-u koje je u prošloj godini zabilježilo niz iskoraka i novih metoda dok je riječka kardiokirurgija prvom ugradnjom tzv. »umjetnog srca» postala prva bolnica izvan Zagreba koja izvodi ovu operaciju. Veliko zanimanje pobudila je i primjena 3D printera u neurokirurgiji gdje je ugrađen prvi umjetni kralježak napravljen uz pomoć 3D printera koji se sad korisiti i u operacijama složenih aneurizmi.

  Kadrovske promjene

Neke od ovih metoda vjerojatno ne bi bile primijenjene u riječkom KBC-u da novi ravnatelj nije učinio kadrovske promjene. Kao što je bilo i za očekivati, novi ravnatelj promijenio je više svojih suradnika i predstojnika klinika. Predstojnički kadar osjetno je pomlađen, a dio suradnika i šefova klinika novi su zaposlenici riječke bolnice koja se u protekloj godini izrazito otvorila prema pacijentima i javnosti. S idejom privlačenja, umjesto tjeranja pacijenata, KBC Rijeka otvorio je i svoje dislocirane ambulante. Najprije su bolnički specijalisti krenuli u ambulante na Vežici i Zametu, a potom i u Gorski kotar i na otoke.

Otvorenost prema javnosti predstavlja veliki zaokret u upravljačkoj politici riječke bolnice, a unatoč činjenici da u njoj i dalje više-manje rade isti ljudi i djeluje u istim, nerijetko derutnim prostorima, ta je otvorenost rezultirala većim publicitetom i pozitivnom percepcijom. Koliko je novom ravnatelju Štimcu stalo do pozitivnog imidža bolnice, svjedoči i podatak da je KBC Rijeka najvjerojatnije prva bolnica u Hrvatskoj u kojoj je formirana služba za odnose s javnošću.

 Izgradnja nove bolnice

Ipak, najvažnije što se u prošloj godini dogodilo u riječkoj bolnici, a vjerojatno i u Rijeci i cijeloj županiji, svakako je odluka Vlade o davanju jamstva za izgradnju nove riječke bolnice, točnije objekta u kojem će biti smještene klinike za ginekologiju i pedijatriju. Vrijednost ovog projekta procijenjena je na sto milijuna eura, a kako to optimistično predviđa sanacijski upravitelj KBC Rijeka, njezina izgradnja trebala bi početi već krajem ove godine i biti dovršena za tri do četiri godine.

Nova bolnica je naš prioritet, rekao bih nužnost. Objedinjavanjem svih bolničkih kapaciteta na jednom mjestu, poboljšat ćemo uslugu prema bolesnicima, povećati kvalitetu i smanjiti troškove. Jedina smo bolnica na tri lokaliteta, pod više od 60 krovova i s nizom zgrada koje nisu građene da bi služile zdravstvenoj zaštiti. Sama izgradnja trebala bi započeti krajem 2016. godine. Do tada će se izvoditi iskop koji slijedi nakon poravnavanja terena koje završava upravo ovih dana, kazao je Štimac u razgovoru objavljenom u jučerašnjem broju našeg lista.

Na kraju ovog kratkog rezimea protekle godine koja je za KBC Rijeka, po svemu sudeći, bila prilično uspješna, ostaje za vidjeti hoće li se uspjeh nastaviti i u ovoj godini. Preciznije, hoće li nova Vlada i novi ministar zdravstva jednako tretirati KBC Rijeka kao što su to činili njihovi prethodnici posljednjih godinu dana ili će dobar novi kurs na kojem se trenutačno nalazi riječka bolnica vratiti na stari kurs »bolnice slučaja«.