RIJEKA – Premijer Zoran Milanović danas je u pratnji ministra znanosti, obrazovanja i sporta Vedrana Mornara obišao laboratorije Sveučilišnih odjela i Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci čije se opremanje vrši kroz projekt Razvoj istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci.

Riječ je o projektu »teškom« 180 milijuna kuna, a bespovratnim sredstvima iz EU fondova opremaju se četiri centra s pripadajućim laboratorijima – Centar za visokopropusne tehnologije u biomedicini, Centar za mikro i nano znanosti i tehnologije, Centar za napredno računanje i modeliranje te laboratoriji Građevinskog fakulteta. Ono što su  premijer i ministar razgledali prema ocjeni rektora Sveučilišta u Rijeci prof.dr. Pere Lučina prikaz je 21. stoljeća, a da bi uopće došlo do bespovratnih sredstava Sveučilište je prošlo trnovit put, jer na projektu je radilo 150 ljudi koji su proizveli 10 tisuća dokumenata.

Naglašavajući kako se može smatrati da je projekt gotovo okončan prorektorica za investicije i razvoj prof.dr. Nevenka Ožanić istaknula je da će se zahvaljujući nabavljenoj opremi unaprijediti i povećati istraživačka infrastruktura i kapaciteti centara i laboratorija koji djeluju na sveučilišnom Kampusu.

– Te će nam aktivnosti omogućiti postizanje izvrsnosti u razvoju, inovacijama i istraživanju u Hrvatskoj te smanjiti regionalne nejednakosti u razini znanstvene, istraživačke i obrazovne infrastrukture. Postignuti rezultati implementirat će se u suradnji s malim i srednjim poduzećima na tržištu čime se povećati broj radnih mjesta u srednje visokoj i visokotehnološkoj proizvodnji te povećati broj transfera tehnologije s privatnim sektorom namijenjenih daljnjoj komercijalizaciji. Poduzete aktivnosti osigurat će prisutnost na tržištu čime će projekt dobiti održivu komponentu. Do sada smo ostvarili 98 posto planirane nabave i smatramo da smo jako puno napravili, kazala je prorektorica.

Dobivena sredstva raspoređena su na način da je za opremanje laboratorija Građevinskog fakulteta utrošeno 54 milijuna kuna, dok je Centar za mikro i nano znanosti i tehnologiju dobio 30 milijuna kuna, a Centar za visokopropusne tehnologije 47 milijuna kuna s čime se oprema šest laboratorija. Oprema zahtjeva i posebnu prilagodbu prostora što je prema riječima prof.dr. Ožanić posebno naglašeno kod Centra za napredno računanje i modeliranje gdje će se samo u prilagodbu prostora za dolazak super računala utrošiti 1,2 milijuna kuna. Super računalo ujedno je i najveća pojedinačna nabavka unutar samog projekta, jer kako je istaknuo prorektor za informatizaciju prof.dr. Zlatan Car njegova je cijena 35,7 milijuna kuna.

Današnji pogled na 21. stoljeće prema ocjeni Milanovića više je nego impresivan, a nakon što mu je predstavljen cijeli projekt premijer se zapitao gdje su bili drugi.

– Ovo je nešto što ste postigli sami. Država tu nema nikakve zasluge i zbog toga možete biti samosvjesni da vrijedite i da se dalje borite za sebe. Ovo ulaganje neće trenutno vratiti novac. To nije kupovina jeftine robe. S ovakvim ulaganjima u ljude i skupu tehnologiju možemo postati bogatiji nego što smo sada. Već 45 godina zapeli smo u prostoru zemalja visokog srednjeg dohotka, a to ne može zadovoljovati. Izgovori i traženja krivaca za mene kao političara su jedna od hrvatskih kletvi, jer uvijek je kriv netko drugi. To je duboko pogrešno, upozorio je premijer.

Njegovo je mišljenje da ukoliko Hrvatska duboko ne zakorači u područje EU fondova onda ne ispunjava svoj smisao boravka u EU, jer ušli smo u EU upravo iz razloga što se pružaju ogromne financijske mogućnosti.

– Naš je cilj da se sto posto javnih investicija u trajna dobra, u projekte i infrastrukturu povlači upravo iz europskih fondova. Svaka kuna koja za ovakve stvari ide iz hrvatskog državnog proračuna je znak nesposobnosti i politike i ljudi koji vode sveučilišta i sve druge javne sektore. Svaki most koji se gradi samo hrvatskim novcem je dokaz nesposobnosti. Hrvatska je u EU iz svog interesa, jer od toga može imati koristi. Konkretno, ovakve koristi. Lekcija je da ste bili prvi, najdovitljiviji i nabrži, nabolje ste znali što hoćete. E, da je to preslikati na Hrvatsku, da se prestanemo kretati oko sebe i tražiti krivce za svoje propuste i kikseve tamo gdje ih nema bili bismo puno bolji i konkurentniji, zaključio je premijer.