Ratni štab

Oni su sačuvali Rijeku od razaranja: Prestavljena knjiga o TO Općine Rijeka u Domovinskom ratu

Orjana Antešić

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

Prikupljena su sjećanja, fotografije i brojni dokumenti koji donose pregled tih kompleksnih zbivanja.



U Gradskoj vijećnici Rijeke je svečano predstavljena monografija “Ratni štab Teritorijalne obrane Općina Rijeka u Domovinskom ratu” u kojem su prikupljena sjećanja, fotografije i brojni dokumenti koji donose pregled kompleksnih zbivanja s početka 90-tih godina prošlog stoljeća u Rijeci i okolici s posebnim naglaskom na značaj uloge Ratnog štaba TO Općine Rijeka koji je zajedno s Kriznim štabom tadašnje Općine Rijeka, na čijem je čelu bio Slavko Linić, imao zahtjevnu zadaću sačuvati Rijeku od mogućih razaranja pod svaku cijenu.



Ovo svjedočanstvo teških, prijelomnih i opasnih vremena nastajalo je gotovo pune četiri godine, a rezultat je gotovo 400 stranica ispunjenih svjedočanstvima ključnih aktera, pokrijepljenih izvornim dokumentima, bilješkama i fotografijama iz tih turbulentnih vremena i početaka borbe za današnju slobodnu i neovisnu Hrvatsku.




Upravo ta dokumentiranost povijesnih zbivanja iz ljeta 1991. godine i kasnije u tadašnjoj Općini Rijeka, koja je obuhvaćala područje od Klane do Šmrike, te od Grobnika do mora izdvojena kao najveća vrijednost predstavljene knjige koju su pripremali tadašnji čelni ljudi Ratnog štaba TO Općine Rijeka – njegov zapovjednik Šime Radulić, pomoćnik zapovjednika za sigurnost Jasenko Kolić, pomoćnik zapovjednika za obavještajne poslove Ljubomir Mičetić, načelnik inženjerije Zdravko Turk dok se u ime izdavača, Naklade Kvarner, okupljenima u Gradskoj vijećnici obratio Franjo Butorac.



– Sam pogled na knjigu, punu izvornih dokumenata, fotografija i svjedočanstava govori o njezinoj vjerodostojnosti, čija je glavna svrha sačuvati od zaborava uspomenu na jedno herojsko vrijeme, na pobjedu zajedništva, domoljublja i povijesne pravde.


Ona govori o tome kako je Rijeka, prije 30 godina, svjedočila najvećem odazivu na mobilizaciju na ovim prostorima te na koji je način Rijeka sačuvana od ratnih razaranja.



Nije mala stvar da se, u tadašnjem omladinskom naselju “Lovorka Kukanić” u nekoliko dana postrojilo oko 6.700 vojnih obveznika koji su izrazili spremnost priključiti se budućoj Hrvatskoj vojsci i braniti svoju domovinu.


Bila su to teška vremena, nedostajalo je naoružanja, a svaki pogrešan i nepromišljen potez mogao je dovesti do potpunoga uništenja Rijeke.



Danas znamo da su prisebnost i mudri potezi Ratnog štaba Teritorijalne obrane i Kriznog štaba Općine Rijeka doveli do mirnog razoružanja ondašnjih vojarni i odlaska JNA iz Rijeke, istaknula je u svom pozdravnom obraćanju zamjenica riječkog gradonačelnika Sandra Krpan.



O opasnim i napetim vremenima s početka Domovinskog rata na riječkom području sa svog se obavještajnog djelovanja u štabu TO Općine Rijeka prvi prisjetio Ljubomir Mičetić.


Intenzivan i konstantan obavještajni rad doveo je do važnih i vrlo vrijednih podataka zahvaljujući kojima se, između ostalih, zauzeo Centar veza JNA na planini Guslica iznad Platka.



Tu akciju uspješno je odradila specijalna postrojba policije. Mičetić i Jasenko Kolić jučer su evocirali i akcije usmjerene na zaštitu i čuvanje novogradnje raketne topovnjače u kraljevičkom brodogradilištu, zahvaljujući čemu je agresorska JNA nije uspjela preoteti.


Taj je brod, koji je u ožujku 1992. godine zaplovio kao “Petar Krešimir IV” u sastavu Hrvatske ratne mornarice, imao veliko vojno i simboličko značenje u Domovinskom ratu.



O zahtjevnim zadacima zaprečavanja i blokade snaga JNA na riječkim ulicama i širem gradskom području, kao i nemjerljivom doprinosu riječkih poduzeća – od “3. maja”, “Viktora Lenca”, kraljevičkog škvera, Bimonta, Metisa, Brodomaterijala i Vulkana – zahvaljujući kojima je u tjedan dana izrađeno čak 444 komada čeličnih ježeva govorio je Zdravko Turk, a inženjerija je odradila i velik posao na čišćenju Pulca, Zahuma i podmorja od zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava.



Zapovjednik Ratnog štaba TO, koji je nakon nekoliko mjeseci djelovanja preimenovan u Zapovjedništvo pričuvnog sastava Hrvatske vojske Općine Rijeka, Šime Radulić prisjetio se sastanka krajem kolovoza 1991. godine na kojem su mu predsjednik tadašnjeg Izvršnog vijeća Općine Rijeka Slavko Linić te predstavnici Sekretarijata za narodnu obranu Mladen Vukelić i Dušan Širola predložili da preuzme dužnost zapovjednika Štaba TO Općine Rijeka.


– Jedan od mojih uvjeta bio je i da mi se nitko ne miješa u poslove i odluke koje ću donositi na toj funkciji, a da sam za sve propuste spreman snositi potpunu odgovornost, prisjetio se Radulić, apostrofiravši kako vojska i politika ne idu zajedno.


Kao i njegovi prethodnici na predstavljanju knjige, i Radulić je zaželio da više nijedna generacija ne mora skupljati dokumente i pisati o ratnim strahotama, ujedno pozvavši sve prisutne da minutom šutnje odaju počast svim poginulim i preminulim hrvatskim braniteljima.