“Zdravlje za sve?! Zdravlje u urbanoj sredini” naziv je 12. Međunarodnog stručno-znanstvenog simpozija održanog danas u Grand hotelu Bonavia u Rijeci, u organizaciji Katedre za socijalnu medicinu i epidemiologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te u suorganizaciji Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.

Cilj simpozija bio je okupiti stručnjake iz područja urbanog okoliša, zdravstva i javnozdravstvenih politika, kao i predstavnike IT sektora čije inovacije mogu pridonijeti stvaranju zdravijih gradova.

Dobre prakse

Naglasak ovogodišnjeg izdanja bio je na predstavljanju primjera dobre prakse, inovativnih pristupa i učinkovitih strategija za unapređenje zdravlja u urbanoj sredini, a dinamičan i sadržajan program simpozija uključivao je predavanja i izlaganja međunarodno priznatih stručnjaka u četiri sekcije: urbani okoliš i zdravlje, kronične nezarazne bolesti i urbani stilovi života, politike javnog zdravlja i intervencije za zdravlje te gradovi budućnosti: inovacije i pametna zdravstvena rješenja.

Tomislav Rukavina, Vanja Vasiljev i Goran Hauser / Foto Marko Gracin

– Veliki dio današnje svjetske populacije živi u gradovima u kojima postoji relativno oskudni uvjeti ili znanja o postojanju sadržaja koji mogu jako utjecati na životni stil stanovništva.

To se pogotovo odnosi na određene ranjive skupine, koje zbog raznih razloga, od materijalnih do etničkih i jezičnih, imaju ograničen pristup različitim sadržajima koji bi mogli njima unaprijediti život, odnosno koji bi pomogli životni stil dovesti na razinu koja im može očuvati zdravlje.

Primjerice, ako govorimo o tjelesnoj aktivnosti, u urbanim sredinama ljudi odlaze u teretane u kojima se plaća članarina, a to si određene skupine populacije ne mogu priuštiti.

Međutim, u urbanim sredinama, a tu bih pohvalio napore našeg Grada Rijeke, postoje određene oaze namijenjene tjelesnim aktivnostim poput fitness centara na otvorenom i trim staza, tako da to može utjecati na tjelesnu aktivnost, rekao je Tomislav Rukavina, pročelnik Katedre za socijalnu medicinu i epidemiologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Dodao je kako, također, dobar dio populacije koja dolazi iz drugih sredina nije upoznat s pravilima zdrave prehrane, koja bi se trebala bazirati na više voća, povrća, ribe, maslinovog ulja, a manje pržene, masne i procesuirane hrane te pekarskih proizvoda.

Dragocjeni uvidi

Dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Goran Hauser rekao je kako je ovo dvanaesti simpozij koji održava Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju u sklopu misije djelovanja Medicinskog fakultete u javnosti i prema javnosti.

– Izuzetno je bitno osvijestiti prema stanovništvu koje živi u gradovima, kao i zdravstvenim profesionalcima, kako prevenirati kronične nezarazne bolesti, koje su danas među vodećim bolestima u svijetu.

Nažalost, sve statistike, pa i one u našoj županiji i gradu pokazuju povećanje broja ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom, s visokim krvnim tlakom, šećernom bolesti.

Da bi to spriječili i liječili moramo ljude naučiti kako zdravije živjeti i moramo vidjeti koji je utjecaj gradova na takav način života, rekao je dr. Hauser.

Sudionike simpozija pozdravila je i nova riječka gradonačelnica Iva Rinčić, kojoj je uručen Zdravstveni barometar stanovnika grada Rijeke, izdan pod pokroviteljstvom europskog projekta HORUS.

Rinčić je istaknula kako projekt HORUS predstavlja važan korak prema boljem razumijevanju zdravstvenih potreba građana Rijeke.

– Kroz prikupljanje anonimnih podataka o zdravlju, životnim stilovima i korištenju urbanih resursa, Barometar zdravlja pruža dragocjene uvide koji će nam pomoći u planiranju i provedbi ciljanih javnozdravstvenih intervencija.

S ponosom podržavam ovaj izuzetan znanstveno-istraživački projekt i želim još jednom zahvaliti svim sudionicima na trudu i predanosti poboljšanju zdravlja i kvalitete života stanovnika našeg grada, poručila je gradonačelnica Rinčić.

Zdravstveni barometar Riječana

Na simpoziju je predstavljen Zdravstveni barometar stanovnika grada Rijeka, koji je pokazao kako su najveći zdravstveni problemi Riječana pretilost, izloženost stresu i premalo korištenja zelenih površina.

Kako je istaknula voditeljica projekta HORUS Vanja Vasiljev s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, ova publikacija sadrži rezultate istraživanja “Barometar zdravlja stanovnika grada Rijeke”, koji je proveden prošle godine na uzorku od blizu 2.500 odraslih osoba starijih od osamnaest godina, s ciljem utvrđivanja zdravstvenog profila Riječana te može poslužiti kao temelj za izradu zdravstvenih politika.

Ujedno je to prva slika zdravlja koja se radi u Rijeci nakon 2004. godine.

– Polovina ispitanika ima normalnu tjelesnu masu, dok je prekomjerna tjelesna masa ili pretilost prisutna u znatnom dijelu obuhvaćene populacije.

Ovakvi nalazi su u skladu s nacionalnim i europskim trendovima. Znatan broj ispitanika navodi kako boluje od kroničnih nezaraznih bolesti, najčešće arterijske hipertenzije, bolesti kostiju i zglobova, alergija, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.

Prehrambene navike ukazuju na redovitu konzumaciju mesa, jaja, mliječnih proizvoda, povrća i voća, dok bi se konzumacija ribe trebala povećati, a unos pržene hrane i slatkiša smanjiti.

Gotovo polovina ispitanika konzumira alkoholna pića tijekom radnog tjedna. Mentalno zdravlje ispitanika je zadovoljavajuće, no u dobrom dijelu ispitanika, osobito srednje i starije životne dobi, zabilježena je povećana razina anksioznosti, depresije i stresa, rekla je dr. Vasiljev.