Kastav

Predstavljen 26. svezak Zbornika Kastavštine, evo što sve donosi

Vladimir Mrvoš

Igor Gardelin, Janko Boštjančič, Dean Jurčić, Sanja Holjevac, Ervin Dubrović, Adrian Filčić, Ivan Jeličić / Foto Ana Križanec

Igor Gardelin, Janko Boštjančič, Dean Jurčić, Sanja Holjevac, Ervin Dubrović, Adrian Filčić, Ivan Jeličić / Foto Ana Križanec

Stoljetne veze sa Slovenijom i 360. obljetnica pogibije kapetana Morellija



KASTAV – U Gradskoj vijećnici Kastva svečano je predstavljen novi, 26. svezak Zbornika Kastavštine.


– Gotovo pola stoljeća nakon objavljivanja prve sveske davne 1978. godine, ova dugovječna publikacija nastavlja rasvjetljavati bogatu prošlost kraja koji je nekada obuhvaćao znatno šire područje, protežući se od Rječine pa sve do današnje slovenske granice, rekao je u uvodu zamjenik gradonačelnika Kastva Dean Jurčić.


Središnja tema ovogodišnjeg sveska, koja donosi gotovo tri stotine stranica znanstvenih i stručnih radova, jesu kastavsko-slovenski povijesni odnosi.




– Kastavski su zidari, klesari i japneničari odlazili na rad u Kranjsku, dok su slovenski kočijaši, prijevoznici i gostioničari dolazili u Kastavštinu.


Budući da je nekadašnji kotar Volosko sve do pada Austro-Ugarske obuhvaćao Kastavštinu, dijelove Liburnije te područje sa sjedištem u Podgradu, stanovništvo je pripadalo istom zavičaju, a mnoge su hrvatske i slovenske obitelji bile tijesno rodbinski povezane, rekao je glavni urednik zbornika Ervin Dubrović, zahvaljujući gostima iz Slovenije na doprinosu svojim tekstovima u ovom Zborniku i dolaskom na promociju u Kastav.


Upravo je zbog te teme za nastanak 26. sveska bila ključna prekogranična suradnja. Slovensku autorsku ekipu okupio je Janko Boštjančič, ravnatelj Parka vojne povijesti u Pivki, koji je ujedno i član uredništva uz Ervina Dubrovića i Deana Jurčića.


Prilozi slovenskih autora obuhvaćaju brojne teme koje povezuju Kastav i Sloveniju. Igor Gardelin piše o ostavinskom inventaru vlasnika Kastavske gospoštije Ivana Krstitelja viteza de Thierryja iz godine 1791., a rad je temeljen na građi iz Republičkog arhiva Slovenije.


Janko Boštjančič u svom tekstu “Josephus Jurcich Liburnus Castuanus natus – Svećenik Josip Jurčić, Kastavac u Sloveniji” istraživanje je proveo u župnom arhivu u Slavini. Salvator Žitko prikazao je “Slovensko-hrvatski nacionalni pokret u Istri i prilike u Kastvu, s posebnim osvrtom na društvo Istarska vila i Udruga sv. Mihovila u Rubešima, a Kristina Riman objavio je “Istarske povedice i pjesme iz Kastavštine Jakova Volčića”, a riječ je o radu o slovenskom svećeniku koji je na kastavskom području sakupljao narodne pjesme.


Božidar Premrl u svom tekstu “Kastavski japneničari na radu u Sloveniji”, prezentirao je rezultat višegodišnjih istraživanja o majstorima proizvođača živoga vapna.


Značajan doprinos dali su i hrvatski autori. Sanja Holjevac objavila je tekst “Propovijedi Josipa Jurčića na hrvatskom jeziku” temeljen na materijalu iz Župnog arhiva u Slavini, a Davor-Vilo Jardas u svom tekstu “Brežanske japlenice”, emotivne uspomene svjedoka izgradnje posljednjih japnenica u Brezi, pisane na autentičnom kastavskom govoru.


Ivan Jeličić u svom prilogu “Podgradsko-kastavska prepiska iz 1918.”, daje prikaz spora dviju susjednih općina na prijelazu povijesnih epoha, a Marija Puharić-Harašlić u zborniku objašnjava Slovensko-hrvatske pogranične rodbinske veze.


Druga velika tematska cjelina ovoga zbornika posvećena je najpoznatijoj kastavskoj pobuni protiv feudalne vlasti iz 1666. godine te njenom vođi, kapetanu Franji Morelliju, čija se 360. obljetnica smrti obilježava ove godine.


Adrian Filčić potpisuje dva opsežna rada: “Priča o Franji Morelliju” kroz stoljeća sjećanja te “Nova saznanja o Franji Morelliju”.


Potonji se rad temelji na novopronađenoj građi iz Arhiva Slovenije u Ljubljani, a donosi i prijevode ključnih pisama važnih za rasvjetljavanje suđenja u Kastvu.


Na tu se temu nadovezuje i sam urednik Ervin Dubrović tekstom Si smo ga!. Kastavski kapetan u književnim djelima, u kojem analizira književne obrade legende o Morelliju od kraja 19. do druge polovice 20. stoljeća.


Izdanje zaključuje dvojezični pregled Ovogodišnje kastavske obljetnice – ovoletne letnice. Realizaciji ovog izdanja doprinijeli su i prevoditelj te korektor prijevoda sa slovenskoga jezika Domagoj Rubeša, lektorica i korektorica Gordana Ožbolt te dizajnerica Vesna Rožman, koja potpisuje vizualno oblikovanje Zbornika.