Pravna pomoć

Pravna klinika riješila više od 50 predmeta Riječana. Besplatnu pomoć najviše su tražili zbog – ovrha

Ingrid Šestan Kučić

Tu su i različiti slučajevi stambenopravne tematike, obiteljskopravni i radnopravni predmeti, ugovorni odnosi, naknada štete i slično, kazao nam je zamjenik voditeljice Pravne klinike



RIJEKA – U gotovo godinu dana od osnutka Pravne klinike – Centra za besplatnu primarnu pravnu pomoć obrađeno je više od pedeset predmeta, a kako navodi zamjenik voditeljice Pravne Klinike Josip Dešić, pretežito se radi o predmetima koji se tiču ovrhe, primjerice zbog neplaćenih režijskih troškova.


Širi projekt


– Tu su i različiti slučajevi stambenopravne tematike, obiteljskopravni i radnopravni predmeti, ugovorni odnosi, naknada štete i slično. Besplatna pravna pomoć se tako pruža u području građanskog i građanskog procesnog prava, ovršnog prava, radnog i socijalnog prava, ali i u području zaštite temeljnih ljudskih prava. Klinika je osnovana u okviru šireg projekta pod skraćenim nazivom Praxis Iuris kojim se nastoji povećati zapošljivost studenata prava i omogućiti studentima stjecanje praktičnih vještina i kompetencija za rad. Svrha Projekta najbolje se vidi iz njegova dva glavna cilja: unapređenje postojećih oblika stručne prakse te osnivanje Pravne klinike kao potpuno novog oblika stručne prakse. Pravna klinika omogućava studentima stjecanje praktičnog iskustva radom na stvarnim predmetima i sa stvarnim strankama i tako im olakšava tranziciju u svijet rada. Studenti kliničari dobivaju neprocjenjivo iskustvo jer su već tijekom studija u prilici primijeniti svoje teorijsko znanje u praksi – objašnjava Dešić.


Kako bi se to postiglo uz njega u rad projekta uključeni su i izv. prof. dr. Gabrijela Mihelčić, kao voditeljica, prof. dr. Marissabell Škorić, izv. prof. dr. Igor Martinović, izv. prof. dr. Dejan Bodul, doc. dr. Adrijana Martinović, doc. dr. Stjepan Gadžo, dr. Mariza Menger, Iva Parenta i Jelena Mitrović. Dodajući da je Pravna klinika ideja koja se rodila prije 25 godina kada su sadašnja dekanica Pravnog fakulteta, prof. dr. Vesna Crnić Grotić i prof. dr. Aldo Radolović započeli s izvođenjem nastave na izbornom kolegiju Klinika za građansko pravo, koji se izvodi i danas i kojim je uvedena stručna praksa za studente i simulirano suđenje. Današnja Pravna klinika predstavlja nadogradnju te ideje i njezinu institucionalizaciju, kroz projekt Praxis Iuris, uz svesrdnu podršku Sveučilišta u Rijeci i rektorice prof. dr. Snježane Prijić Samaržije. Sveučilište u Rijeci osiguralo je tako Pravnoj klinici službenu prostoriju za rad i primanje stranaka.


Socijalno potrebiti




Klinika pruža pravnu pomoć prije svega socijalno potrebitim građanima koji sami ne raspolažu dovoljnim sredstvima i znanjem da ostvare svoja prava. Besplatna primarna pravna pomoć može se pružiti ako podnositelj zahtjeva sam ne raspolaže dovoljnim znanjem i sposobnošću da svoje pravo ostvari, pravna pomoć nije mu osigurana na temelju posebnih propisa te ukoliko podneseni zahtjev nije očito neosnovan i ako su materijalne prilike podnositelja zahtjeva takve da bi plaćanje stručne pravne pomoći moglo ugroziti uzdržavanje podnositelja zahtjeva i članova kućanstva.


– Oblici pravne pomoći koju pružaju studenti su opće pravne informacije i pravna mišljenja. Pravna klinika nije ovlaštena za zastupanje stranaka pred sudom, pa se u takvim slučajevima korisnici upućuju na sekundarnu pravnu pomoć koju pružaju odvjetnici. Veliki broj stranaka ima pravo i na besplatnu sekundarnu pravnu pomoć, o čemu ih studenti kliničari poduče i upute u odgovarajuće institucije. Prvi kontakt Pravne klinike i korisnika ostvaruje se putem dežurnog telefona na broj 099 530 6250 koji je otvoren srijedom od 12 do 15 sati. Nakon toga studenti, prema potrebi, s korisnikom zakazuju sastanak i upućuju ga u daljnji postupak. Tijekom ljetnih i zimskih ispitnih rokova, kao i za vrijeme godišnjih odmora i blagdana Klinika je otvorena samo za udruge civilnog društva s kojima surađuje. Ostvarena je suradnja s Udrugom SOS Rijeka – Centar za nenasilje i ljudska prava, Prihvatilištem za beskućnike »Ruže sv. Franje«, Maticom umirovljenika grada Rijeke, Udrugom umirovljenika Pazinštine, Udrugom Lori i drugima, kaže zamjenik voditeljice.


Pravna klinika omogućuje studentima povezivanje i s ostalim studentima kliničarima u Hrvatskoj te je ostvarena suradnja s fakultetima u Zagrebu, Splitu i Osijeku, a u planu je i organizacija Dana Pravnih klinika koji će u Rijeci okupiti sve studente kliničare. Dešić kaže da je u rad Klinike uključen velik broj studenata, dosada njih više od osamdeset, a organizirani su u kliničkim grupama čiji je prvi interes određeno pravno područje, no svi postupaju u svim vrstama predmeta. Svaka grupa ima svoga predstavnika čija je uloga koordinacija rada unutar grupe. Važnu ulogu u radu kliničke grupe, kao i Pravne klinike u cjelini imaju studenti mentori. U radu Klinike sudjeluje i Riječki odvjetnički zbor, a ostvaruje se i suradnja s Hrvatskom javnobilježničkom komorom.


Razvijanje vještina


Osim praktičnog rada na konkretnim predmetima studenti se osposobljavaju kroz posebne radionice na kojima razvijaju svoje komunikacijske i interpersonalne te mentorske vještine. Također, svoje znanje i njegovu praktičnu primjenu usavršavaju putem brojnih praktikuma koje na Pravnom fakultetu u Rijeci vode suci najviših sudova u Hrvatskoj. U okviru projekta pripremljen je i poseban Priručnik za rad u Klinici, a u knjižnici Pravnog fakulteta oformljena je zbirka knjiga »Praxis iuris« koja se već može pohvaliti značajnim brojem naslova i primjeraka relevantne literature.


Veliki entuzijazam studenata


Studenti su od samoga početka ostvarenja projektnih aktivnosti iskazali veliki entuzijazam i želju za usvajanjem praktičnih znanja, kao i spremnost pružiti pomoć onima kojima je pravna pomoć nužna. Student administrator Toni Pelić osmislio je elektronički sustav e-Klinika u kojem se klinički predmeti vode elektroničkim putem i koji predstavlja bazu predmeta i postupanja u njima.


– Projekt Praxis Iuris je kvalitetan projekt koji naglasak stavlja upravo na praktični rad studenata prava i to prvenstveno kroz Pravnu kliniku. Može se reći da je iskustvo rada u Pravnoj klinici spoj ugodnog s korisnim: studenti primjenjuju apstraktna teoretska znanja, pritom pomažući potrebitima i omogućavajući im poboljšanje njihova položaja sukladno zakonskim mogućnostima za koje inače sami možda ne bi znali, kaže Pelić.


Studentica administratorica Eva Ružić dodaje da studenti u okviru rada Pravne klinike prvi put imaju mogućnost zaprimiti stranku, utvrditi relevantno činjenično stanje na koje će se oslanjati pri davanju pravnog mišljenja te postupati po predmetu zajedno s kolegama studentima. Na takav način studentima se pruža prilika okušati se u praksi, razvijati svoje interpersonalne kompetencije i naučiti se raditi u timu.