Za izložbeni prikaz koji je sadržajno vezan uz grad Rijeku i njegovo šire područje, odabrane su reprezentativne osobe iz njene povijesti – poduzetnik, graditelj i kulturni mecena Ljudevit Adamić te skladatelj Ivan pl. Zajc
RIJEKA Jedno od rijetkih mjesta u Rijeci specijaliziranih za prodaju kravata nije specifično samo stoga što je jedno od rijetkih. Specifično je i po tome što ima svojevrsni muzej u izlogu, a ne samo kravate koje su na prodaju.
Pod nazivom »Iz povijesti i pretpovijesti kravate«, u salonu CROATA u Rijeci na Korzu 3 – drugom takvom salonu u svijetu, u sklopu prodajnog prostora integrirana je priča o kravati, njenoj povijesti i značenju. Riječ je o izložbenom prostoru unutar prodajnog mjesta, odnosno o svojevrsnom muzeju u sklopu salona Croata.
– Svaki predmet postaje zanimljiv kad se iza njega otkriva čovjek, tako je i s kravatom. Za izložbeni prikaz koji je sadržajno vezan uz grad Rijeku i njegovo šire područje, odabrane su reprezentativne osobe iz njene povijesti: poduzetnik, graditelj i kulturni mecena Ljudevit Adamić te skladatelj Ivan pl. Zajc, kaže nam Sabina Prpić, direktorica marketinga u tvrtci Potomac koja je nositelj brenda CROATA.
Replike akvarela
U muzejskom dijelu salona u kombinaciji teksta i slike najprije je predstavljen lik i djelo, a zatim je tema proširena povezivanjem s drugim povijesnim osobama i događajima. Nije zanemarena ni estetska komponenta u funkciji atraktivnoga i jasnoga vizualnog signala, odlivena poprsja – originalan kiparski rad Petra Ujevića – služe za izlaganje replika kravata koje su, zapravo, prikriveni pokretači čitavoga razgranatog narativnoga kompleksa.
– Uloga zrcala u formi uske vertikale, koja dijeli hrvatski od engleskoga teksta, a povezuje središnji lik (Zajca, odnosno Adamića) i repliku njegove kravate, jest uključivanje posjetitelja, jer ističe njegovu osobnost, njegovu individualnu ljepotu, pojašnjava Nikola Albaneže iz ustanove Academia Cravatica.
Izložene su i replike akvarela Nikole Arsenijevića, samoukog slikara koji je sredinom 19. stoljeća obilazio krajeve i bilježio ljude u narodnim nošnjama.
– Područje Kvarnera nije bilo izuzetak te na ovim slikama vidimo, ako se uzme u obzir dugo trajanje oblika u narodnoj nošnji, svojevrsne preteče kravata, u ovome kraju poznate kao facoli, ističe Albaneže.
– Vrijednosti koje simbolizira kravata duboko su utkane u modnu marku CROATA. Kravata je univerzalni simbol dostojanstva, poštovanja, samosvijesti, ali i ljubavi, svečanosti i poslovne uspješnosti. Danas je CROATA sinonim za svilene kravate, rupce i šalove vrhunske kvalitete, ali i modna marka koja nudi i košulje i modne dodatke za muškarce i žene, za poslovne i svečane prilike. Svaki od naših proizvoda kreiran je s posebnom pozornošću i ljubavlju, promičući istovremeno višestoljetnu tradiciju kreiranja, proizvodnje i ručne izrade u Hrvatskoj, kaže Sabina Prpić.
Jedinstven koncept
Academia Cravatica ugradila je u salone CROATA jedinstven koncept Muzej u izlogu čija je svjetska premijera realizirana u ljeto 2008. godine u Salonu CROATA na splitskom Peristilu, a strukovna verifikacija provedena na konferenciji »Najbolje u baštini« u Dubrovniku 2008. godine te na stručnome skupu 1. europski forum kompanijskih muzeja, održanom u Milanu iste godine.
Koncept Muzej u izlogu (eng. shop museum), primjer je muzeološke realizacije predstavljene široj međunarodnoj muzejskoj zajednici kao obrazac specifičnog oblika trgovine inspiriranog lokalnom baštinom.
