Neizvjesna sudbina riječke rafinerije u Urinju / Foto Arhiva NL
Bojim se da bi sudbina jedine Inine rafinerije mogla biti trajno svedena na to da se koristi samo u vrijeme kad je na tržištu povećana potražnja za derivatima, primjerice u turističkoj sezoni, kaže Davor Štern
povezane vijesti
Nakon objave da je mađarski MOL potpisao obvezujući sporazum s ruskim Gazprom Neftom za preuzimanje njihovog udjela od 56,15 posto u Naftnoj industriji Srbije (NIS), implikacije ovog energetskog preslagivanja u regiji za Inu, njezinu rafineriju u Rijeci, ali i Janaf, komentirao je naftni konzultant, bivši čelnik Ine i nekadašnji ministar gospodarstva Davor Štern.
Davor Štern / Foto NL arhiva
– Riječka rafinerija nafte na najboljoj je poziciji na Mediteranu, međutim, MOL je kontinentalna kompanija koja će preuzimanjem NIS-a osigurati dobru rafineriju s velikim područjem opskrbe i bojim se da bi sudbina jedine Inine rafinerije mogla biti trajno svedena na to da se koristi samo u vrijeme kad je na tržištu povećana potražnja za derivatima, primjerice u turističkoj sezoni. Tako se Mađari već sada ponašaju, obnova i remonti rafinerijskih postrojenja u Rijeci samo su izlika, predugo sve to traje pri čemu hrvatska strana, sa svojih 44 posto vlasništva, nije pravovremeno reagirala i sad smo tu gdje jesmo, u poziciji da Rijeka ovisi o volji MOL-a, a to je apsolutno nedopustivo, smatra Štern koji se osvrnuo i na mogućnost da se u posao oko srbijanskog NIS-a, kao manjinski dioničar, uključi i naftna kompanija ADNOC iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, doduše, oko čega se trenutno vode pregovori.
Cijene nafte rastu, ulagače brine Kazahstan
Cijene nafte porasle su jučer na međunarodnim tržištima prema 65 dolara, budući da su ulagače zabrinuli problemi u opskrbi iz Kazahstana, potisnuvši u drugi plan krizu u odnosima Europe i SAD-a zbog Grenlanda. Na londonskom se tržištu barelom nakon podneva trgovalo po 79 centi višoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 64,73 dolara. Na američkom tržištu bio je skuplji za 88 centi i stajao je 60,32 dolara. Tengizchevroil privremeno je u ponedjeljak obustavio proizvodnju u poljima Tengiz i Korolev zbog požara u trafostanicama. Kompanija je u prva tri tromjesečja prošle godine bila proizvodila oko 890 tisuća barela nafte dnevno, a njezini su vlasnici američki Chevron i ExxonMobil, kazahstanski Kazmunaygaz i ruski Lukoil. Informaciju o zatvaranju polja objavili su mediji, citirajući izjavu kazahstanskih dužnosnika, a potvrdili su je specijalizirani portali Upstream Online i Energy Intelligence, navodeći službena priopćenja Tehgizchevroila i KazmunayGaza. Polje Tengiz proizvodi više od 40 posto kazahstanske nafte i kondenzata. Kazahstan je u razdoblju od siječnja do rujna prošle godine bio u prosjeku proizvodio oko 2,1 milijun barela dnevno. Opskrba iz Kazahstana ozbiljno je narušena već u proteklim mjesecima, uz probleme u izvozu preko terminala CPC-a u Rusiji zbog ukrajinskih napada dronovima. U prvih 12 dana siječnja pala je za 35 posto u odnosu na prosjek u prosincu, na 1,21 milijun barela dnevno, rekao je prije tjedan dana za Reuters upućeni izvor. |
– Možda će Arapi vidjeti interes u riječkoj rafineriji nafte, da preko nje isporučuju svoju naftu kupcima na mediteranskom tržištu, međutim, to su samo hipoteze i nagađanja. Hrvatska se strana sama mora pobrinuti da riječkoj rafineriji osigura neupitan dugoročni rad, uz kratkotrajne prekide proizvodnje samo i isključivo kad su redovni godišnji remonti u pitanju. Za to se od Mađara trebaju dobiti čvrste garancije. U protivnom, treba raskinuti taj loš brak između Ine i MOL-a, smatra Štern.
Promjena vlasničke strukture u NIS-u i izlazak iz režima sankcija zasad je dobra vijest za Janaf koji će opet moći transportirati nerusku naftu u Srbiju. Međutim, Štern poziva pritom na velik oprez i mudrost da na vrijeme percipiramo stvari oko nas. Jer, ostvari li se želja i intencija MOL-a da se spoje s naftovodom prema NIS-u, onda bi NIS u budućnosti, kada nestanu sankcije, dobivao rusku naftu. To bi bila smrtna presuda za Janaf koji bi praktički ostao bez posla jer je nafta iz Rusije uvijek jeftinija za centralnu Europu nego ona koja može doći s Jadrana, ukazuje Štern. Zato, upozorava on, moramo na vrijeme naći izlaznu strategiju, pri čemu nemamo puno vremena ako Mađari »navale« s gradnjom naftovoda. Bez obzira na današnje rigorozne propise iz zaštite okoliša što uzima vremena kod pripreme i trasiranja naftovoda, tih tristotinjak kilometara, uz uvjet osiguranog dotoka novca, prema Šternu, moguće je realizirati već za dvije do tri godine. Izlaznu strategiju vidi, prvenstveno, u jačanju postojećih skladišnih kapaciteta Janafa.
Foto Marko GRACIN / NL arhiva
Da situacija nije baš ružičasta potvrdio je na neki način i premijer Andrej Plenković, rekavši u ponedjeljak da će se s MOL-om trebati razgovarati o riječkoj rafineriji.
– Ova okolnost da MOL kupuje NIS će zahtijevati da razgovaramo s MOL-om. I da u tim razgovorima osiguramo ono što smo oduvijek govorili, a to je da rafinerija u Rijeci treba raditi, rekao je Plenković.
